Povežite se s nama

U fokusu

HPB prodaju, a novcem države saniraju šest privatnih banaka

Objavljeno:

- dana

Laž je, lažu svi oni koji tvrde da nema drugog načina za rješavanje naših problema, naglasio je Dragutin Lesar, predsjednik Hrvatskih laburista – stranke rada, koji se u Varaždinu snažno usprotivio davanju autocesta u koncesiju te prodaji državne imovine, odnosno privatizaciji Croatia osiguranja i Hrvatske poštanske banke.

Da bi stvorila pogodno ozračje za prodaju državne imovine, aktualna vlast, prema čelniku laburista, zastrašuje građane da neće biti plaća i mirovina na isti način kao što je radila premijerka Kosor kada se uvodio krizni porez.

-U kojoj to državi autoceste mogu biti profitabilne i kada? Nikada i nigdje. Točno je da u Hrvatskoj već imamo autoceste u koncesiji, pravac Zagreb-Macelj i u Istri. No prešućuje se da su ti koncesionari jedini u nas oslobođeni PDV-a, a koncesijski ugovori su takvi da Hrvatska u slučaju nedostane zarade mora ili dopustiti povećanje cijene ili isplatiti razliku između zamišljene i ostvarene dobiti iz proračuna. Tako je za prošlu godinu koncesionaru pravca Zagreb-Macelj isplaćeno 80 milijuna kuna. To daje nasluti da će isti uvjeti biti i kod davanja u koncesiju 1.050 km autocesta na rok od 50 godina, rekao je Lesar upozorivši da svaka autocesta mora imati i alternativni pravac.

privatizacija CO i HPB ne radi po posebnom zakonu da radnici ne stjeknu dionice

Umjesto davanja autocesta u koncesiji, što se po njemu pogrešno naziva monetizacijom, čelnik laburista predlaže odgodu otplate kredita ili izdavanje obveznica.

-Pozivam Vladu da objavi studiju u kojoj se dokazuje da je davanja u koncesiju isplativije od prolongiranja otplate dospjelih kredita i obveza vezanih uz autoceste. Postavljam i pitanje zašto HAC ne bi emitirao obveznice koje bi otkupila HNB iz primarne emisije uz jedan posto kamata i tako otplatila kreditne obveze, ustvrdio je Lesar napomenuvši da smo ograničenja HNB-u dali sami.

CO sa čak 13 tvrtki kćeri

Osvrćući se na privatizaciju Croatia osiguranja, ukazao je da se time prodale i njezine tvrtke kćeri kojih je trinaest od kojih neke djeluju u zemljama regije, kao što su BiH, Srbija, Kosovo i Makedonija.

Ustvrdivši da se privatizacija CO i HPB ne radi po posebnom zakonu kao što se INA samo da se zaposlenicima onemogući stjecanje prava na otkup dionica, čelnik laburista usprotivio se i prodaji HPB-a.

-Dok se HPB kao značajna nacionalna banka prodaje, državnim novcem sanira se šest privatnih banaka jer su se neki bivši ministri tu zadužili, uzimali povoljne kredite u tim bankama i sada to trebamo svi riješiti, ustvrdio je Lesar koji prodaju državne imovine vidi kao posljedicu diktata Svjetske banke, MMF-a i Europske komisije.

CO vrijedi 12 milijardi kuna, a odlazi za dvije!?

-Prodajom CO prodaje se zapravo veliko osiguravateljsko tržište u regiji gdje je naš osiguravatelj lider. A za koliko? Ako se pomnoži premija koju naplati godišnje s faktorom tri, kako vele stručnjaci, a zatim pribroji vrijednost kapitala i imovine, dolazimo do 12,2 milijarde kuna, pri čemu je 2,9 milijardi iznosi samo godišnja premija koju naplati CO. A država planira od prodaje CO dobiti dvije milijarde kuna za svoj udio umanjen za 25 posto, ustvrdio je Lesar.

Čelnik laburista posebno je upozorio da je ove godine CO ostvarila dobit od 100 milijuna, a zadržava dobit iznosi 600 milijuna.

– Zašto to država ne povlači uoči prodaje? Zašto ide pozivni a ne javni natječaj? Nakon pozivnog natječaja idu neobvezujuće ponude, pa u trećem krugu obvezujuće. Tako se nastoji CO prodati samo onome koga Vlada želi. I ne bih se iznenadio da takvim načinom kupac bude Adris, ustvrdio je Lesar te najavio mogućnost podnošenja ustavne tužbe protiv Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u državnom vlasništvu.

Kakav smo to ugovor sklopili s norveškom tvrtkom?

Neka ministri Vrdoljak i Jovanović odmah objave ugovor sklopljen sa Spektrumom, odnosno mišljenje iz kojeg se vidi kakve su to znanstvene svrhe istraživanja koje je ugovoreno s norveškom kompanijom u Jadranu, rekao je Dragutin Lesar, predsjednik HL-SR-a, govoreći u Varaždinu o sklapanju ugovora između Ministarstva gospodarstva i norveške tvrtke Spektrum za seizmičko istraživanje Jadranskog mora.

Bez natječaja

– Ugovor je sklopljen bez natječaja. Obrazloženje je bilo da neće biti nikakvih troškova za Republiku Hrvatsku jer će Spektrum troškove istraživanja pokriti prodajom podataka do koji dođe na svjetskom tržištu. To je skandal! Takov što možda se dogodilo u Africi ili Aziji, ali u Europi se nije dogodilo zadnjih sto godina, ustvrdio je čelnik laburista.

Podaci koji govore ima li negdje ili ne nafte i plina, kako je dodao, najveća su tajna svake države i ključne informacije za njezinu energetsku neovisnost. Lesar je i podsjetio da u Zakonu o rudarstvu, koji je star dvije godine, kao i u Zakonu o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je usvojen prije svega tri tjedna, postoje odredbe da rezultati takvih istraživanja vlasništvu su Republike Hrvatske bez obzira tko ih provodi, a dobiveni podaci ne smiju se iznositi, javno objavljivati i prodavati.

– Kada je ministar Vrdoljak tražio pozitivno mišljenje o ugovoru od Uprave za rudarstvo koja djeluje unutar njegovog ministarstva – dobio je negativno mišljenje jer je protuzakonit i ne može se sklopiti bez javnog natječaja. Znate što su onda napravili? Zatraži su mišljenje od Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta jer će to istraživanje biti rađeno u znanstvene svrhe, ustvrdio je Lesar.

Budući da na sjednici Vlade nije čuo obrazloženje sklopljenog ugovora, čelnik laburista pozvao je ministre Vrdoljaka i Jovanovića da objave sporni ugovor i mišljenje.

– Moram javno prozivati, moliti i zahtijevati obrazloženje okolnosti pod kojima je došlo do sklapanja ugovora i kako je uopće moguće da RH dopušta iznošenje na svjetsko tržište tako značajne informacije kao što su nalazišta nafte i plina, i to samo tri tjedna kako n što je Hrvatski sabor donio poseban zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika. Ovakav pristup i ponašanje naprosto je neshvatljivo. Ako će to itko pokušati razgrnuti, doći će se do svega i svačega, ustvrdio je Lesar pitajući se i kako to da na sve nije reagirala ni INA ni MOL.

Vrdoljak: Sve radimo po propisima

Na način ugovaranja posla s norveškom tvrtkom žalbu je Europskoj komisiji najavila američka tvrtka ION također zainteresirana za posao za koji je očekivala javni natječaj, ali to nije zabrinulo ministra Ivana Vrdoljaka.

– Sve što radimo u vezi istraživanja i eksploatacije ugljikovodika, radimo prema najvišim svjetskim, europskim i hrvatskim poslovnim i ekološkim standardima. Prema njima smo napisali zakone, a sutra ćemo i podzakonske akte, kao i ugovore. Ni u jednom trenutku neću nikome dopustiti da baca sumnju na poštivanje zakona i dezavuiranje naših i europskih propisa, rekao je ministar Vrdoljak.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje