PREDSJEDNIČKI IZBORI Dr. Milan Kujundžić
Predsjednički kandidat dr. Milan Kujundžić djeluje prilično samouvjereno. Ankete pokazuju dobre rezultate, ali ipak dovoljne tek za treće mjesto u borbi za Pantovčak. Kujundžić se ne da smesti.
Na njegovim je predizbornim skupovima uvijek gužva i euforična atmosfera. Sjetimo li se dr. Kujundžića s izbora za Europarlament, vidljiv je značajan napredak u njegovom političkom nastupu i javnim istupima. Jedno je ostalo isto – strast kojom dr. Milan Kujundžić brani svoja uvjerenja i sigurnost da je upravo on čovjek koji treba zauzeti predsjedničku fotelju. Štoviše, ovaj gastroentorolog iz zagrebačke bolnice Dubrava uvjeren je da je pobjeda nadohvat ruke.
Nije li izjava: „Jedino ja mogu pobijediti Ivu Josipovića“ ipak malo pretenciozna?
Ona izražava pouzdanje da će moja poruka, usprkos željeznoj ruci kojom Predsjednik na odlasku kontrolira javni medijski servis, sigurno stići do uha, srca i razuma hrvatskog čovjeka, onoga kojemu je u ovom trenutku teško, kao i onoga kojemu je možda zasad još uvijek dobro, ali koji zna da hrvatsko gospodarstvo i društvo nemaju snage preživjeti još jedan mandat još jednog ovakvog predsjednika i još jedne ovakve Vlade. Ne promijenimo li ništa sada, uskoro će se sve raspasti, a onda će našoj djeci biti budućnost tražiti izvan Hrvatske, koja će ostati samo zemljopisni pojam.
Kad se govori o socijalnim pravima, daleko sam ljevije od ovih lažnih socijaldemokrata
Ali, pogledamo li ankete, prije bi to mogla tvrditi gospođa Kitarović, iako mu se niti ona nije bitnije približila.
To nisu ankete, već projekcije njihovih želja. Koliko su pouzdane te projekcije, vidjeli smo i na nekoliko posljednjih izbora. Nezavisne ankete pokazuju potpuno drugačije stanje. A ono je da je moja pobjeda sasvim nadohvat.
Ankete pokazuju da je moja pobjeda nadohvat ruke
Smatrate li gospođu Kitarović konkurencijom? Naime, neprestano se govori o natjecanju Josipovića i Kitarović?
Ja sam na ove izbore izišao da na njima pobijedim. Dakle, podrazumijeva se da sve protukandidate moram ostaviti iza sebe. No, ja sam jedini ovdje koji na izbore izlazi sa čvrstim akcijskim programom i to je ono o čemu ću ja najviše govoriti.
Ili vjerujete da se iznova može dogoditi fenomen tada autsajdera Mesića?
Mesić i ja ne spadamo u istu rečenicu. No, i to govori da ankete nemaju veze sa stvarnošću. One su samo PR alati onih koji ih naručuju. One ne govore što ljudi misle, već ljudima pokušavaju nametnuti što da misle.
Bez ljutnje, ali do sada se kampanja svodi samo na prepucavanje s Josipovićem dok o programu ne razgovara nitko?
Ja o programu govorim stalno, no vi ste ti koji postavljate pitanja i birate što ćete prenijeti. Prenesite dakle barem ovo, mojih pet prvih ključnih poteza. Od prvog dana zahtijevat ću suglasje vlade i opozicije i stvaranje Nacionalnog strateškog sporazuma, čije se ključne točke neće smjeti mijenjati sljedeća dva saborska mandata. Drugo, zaštitni kišobran za hrvatskog radnika i njegovu obitelj uz hitno i neodgodivo odblokiravanje svih blokiranih računa. Treće, neometana poduzetnička inicijativa kao temelj novog zapošljavanja i gospodarskog rasta i hitno uklanjanje svih umjetnih prepreka. Četvrto, novi Ustav, koji donosi novi izborni sustav u kojem se prvi put bira zastupnike po imenu i prezimenu, uvođenje nacionalnog Dana referenduma te novi regionalni ustroj. Peto, neću oklijevati ni trenutka i sazvat ću nacionalni referendum ako političke elite odbiju suradnju. I to je samo za početak!
Svakome je jasno da će još jedna godina ovako nesposobne vlade biti izgubljena godina, a da će oni pokušati prodati sve što stignu kako ne bi došlo do izbora
No, tema gotovo svih vaših intervjua u zadnjih mjeseci gotovo u cijelosti je Josipović. Iskreno, postaje naporno. Ali, nisu li karakterizacije poput: „Josipović je miš koji narodu krade svjetlo i istinu. Miš nepoznat u svijetu zdrave demokracije…“ utužive?
Naravno da nisu. To je alegorija. Rekao sam da je Josipović glumio lava dok je mjesecima prozivao ondašnju vladu da konačno raspiše izbore, a zatim Bandića da iziđe na sučeljavanje, a sad se pred Kujundžićem od tog lava pretvorio u miša i sakrio u mišju rupu. Što je tu nepristojno? Ne mora on doći stati pred Kujundžića, neka stane pred hrvatski narod i neka odgovara na pitanja, to mu nije samo pravo, već i dužnost.
Istina, čudno je to odbijanje sučeljavanja. No, jednako je pretenciozna vaša rečenica da se predsjednik boji sučeliti s vama “pa je time direktno poslao poruku da je izgubio“.
Ništa nema pretenciozno u sagledavanju očitog. Josipović nastupa samo tamo gdje njegovi poslušnici drže sve pod kontrolom, a već šest mjeseci vodi takvu kampanju jurcajući po cijeloj Hrvatskoj na naš račun. On se mene boji, zato jer zna da mu nitko ne može pripremiti odgovore na ono što ću ja reći.
Ali iz Josipovićeva tabora govore da je to neistina i navode datume sučeljavanja na tri domaće televizije?
Nekoliko tjedana unaprijed bila su dogovorena sučeljavanja na nacionalnim televizijama na koja je Josipović pristao, a zatim ih s objavom datuma izbora otkazao.
U prvom tjednu službene kampanje trebala su biti sučeljavanja na HRT-u, Novoj TV te u Lisinskom u organizaciji Večernjeg lista i Fakulteta političkih znanosti. I nije problem samo u tome što Josipovića tamo neće biti, već u tome što se sučeljavanja na kojima njega nema u potpunosti otkazuju! Time on smišljeno sužava medijski prostor svojim kandidatima, ali istovremeno pokazuje što stvarno misli o hrvatskim biračima kojima uskraćuje osnovnu informaciju u ionako prekratkoj i nedovoljno demokratski osviještenoj kampanji. On, doduše, potvrđuje svoje sudjelovanje na tri sučeljavanja u samoj završnici kampanje, neposredno prije Božića te na Štefanje, noć prije izborne šutnje, kako bi što više reducirao njihov utjecaj na birače. Ako se uopće pojavi.
Čovjek koji nije zabrinut i koji vjeruje u snagu svojih argumenata, ne boji se sučeljavanja
Iskreno, Predsjednik kao da nije baš zabrinut protukandidatima?
Čovjek koji nije zabrinut i koji vjeruje u snagu svojih argumenata ne bi se bojao izići pred kamere tamo gdje se doista odmjeravaju snage i ne odvija se sve u unaprijed namještenim uvjetima. Josipović itekako drhti, a još više drhti njegova dvorska kamarila, koja je upregla sve sile da se zadrži na svojim mjestima.
Ne razumijem te primjedbe da za potpise treba OIB ili JMBG? Zašto ne? Vraćamo li se time na pitanje glasovanja iz dijaspore? Priznajem da mi ne bi uopće bilo drago da netko tko plaća porez u Švicarskoj odlučuje kako ću ja živjeti na Varaždinbregu.
Onaj koji tako misli, trebao bi prvo promijeniti Ustav. Svi državljani Hrvatske imaju jednaka prava birati i biti birani. Prava dijela građana su nedvojbeno narušena i ne može biti nimalo slučajno to što se to događa pred same izbore. Ništa u ovoj državi nije slučajno. Mislite li da je slučajno što ne znamo koliko potpisa je potrebno za referendum? Mislite da je slučajno što mi sad idemo na još jedne predsjedničke izbore, a ne znamo ima li 3,5 ili 4,5 milijuna birača? Mislite li da je slučajno što na izbornim mjestima nema stvarne kontrole koliko je uopće živih hrvatskih građana dalo svoj glas? A sve se moglo riješiti jednostavnim potpisom.
Što to znači: „Prvenstveno ću se baviti novom Hrvatskom, relacijama i sadržajima koje treba ponuditi da bi zemlja izašla iz ovog stanja“? Koji su to sadržaji, ljudi, reakcije koje mislite ponuditi?
To znači da nije dovoljno samo promijeniti ime na vratima Ureda Predsjednika RH, nipošto se neću s tim zadovoljiti. Vjerujem da bi gospođa Kitarović bila daleko bolji predsjednik od Josipovića, pa dobila bi i moj glas da ja nisam izišao na ove izbore. Ona je na ovim predsjedničkim izborima nakon mene drugi najbolji izbor. No, Hrvatskoj je potrebno mnogo, mnogo više od toga. I mnogo više od nje. Hrvatskoj treba suštinska pozitivna promjena, kakvu ona ne nudi, niti ima vizije i ambicije ponuditi je. Njena platforma ne izlazi iz okvira u kojima je ona djelovala posljednje desetljeće. Ona može korektno obavljati svoju dužnost, onoliko koliko nije ovisna o Tomislavu Karamarku. No, Hrvatska treba potpunu transformaciju, moramo se na simboličkoj razini vratiti na onaj trenutak u kojem je oslobođena od okupatora, na onaj usklik: „Imamo Hrvatsku!“ i zatim krenuti ispravnim putem, onim kojim smo još tada trebali krenuti, putem kojim se velika većina Hrvata neće ponovno osjetiti izdanom, pregaženom i razočaranom. Treba ponovno probuditi taj pobjednički duh i naboj.
Već prvoga dana prikupili ste dovoljno potpisa…
Već do 14 sati prvog dana. Neizmjerno sam ponosan na to što se javilo toliko nestranačkih volontera koji su bili spremni smrzavati se po cijeli dan zato da bi se skupilo dovoljno potpisa za moju kandidaturu, dok su se na susjednom stolu pored njih izmjenjivali svaka dva sata. Iza mene ne stoje nikakve stranačke vojske, nikakvi mehanizmi prisile, kontrole i ucjene, koje su neki ponovno primjenjivali, a sve da sam i mogao, nisam htio plaćati za svaki prikupljeni potpis. Koliko je dobar taj rezultat pokazuje i primjer velikog sindikata koji niti do kraja roka nije uspio prikupiti 10.000 potpisa za svojega kandidata. Nije mi bila namjera natjecati se sa stranačkim vojskama i s onima koji će se na taj način dokazivati, otpočetka je bio cilj skupiti pristojnih 30.000 potpisa, dovoljno iznad minimuma, a čim smo došli do 50.000, uputili smo se prema Saboru. Povijest je pokazala da je broj potpisa samozavaravajuća iluzija te da oni koji skupe najviše – obično izgube.
Zašto ste tako burno reagirali na napis o „zajedničkoj“ šetnji s Josipovićem Vukovarom?
Uopće nisam burno reagirao. No, naravno da to nije bila zajednička šetnja, ta prošli smo jedan mimo drugog u koloni u kojoj je bilo 100.000 ljudi. Onaj koji želi biti predsjednik države, mora pokazati barem elementarno poštovanje te institucije pa tako i građanske kulture u susretu s čovjekom koji tu dužnost obnaša.
U jednom ste intervjuu na neko pitanje izjavili: „Zbog toga bi bilo dobro da Vlada što prije odstupi, raspišu se izbori te zaustavi agonija u cilju razvoja Hrvatske.“ Lijepo rečeno, ali pitanje je izvedivost tako nečega s enormnim hrvatskim dugom?
Kad već spominjete enormni hrvatski dug, onda znajte da je to upravo glavni razlog zašto ovakva vlada treba otići što prije. Svakome je jasno da će još jedna godina ovako nesposobne vlade biti izgubljena godina, a da će oni pokušati prodati sve što stignu kako do financijskog sloma ne bi došlo prije parlamentarnih izbora.
Milanovića cijenite kao i Josipovića. Za predsjednika ste se kandidirali, a koga biste u nekom idealnom scenariju voljeli vidjeti na mjestu premijera?
Josipović i Milanović zajednički su dokrajčili hrvatsko gospodarstvo i zaoštrili društvene podjele do usijanja. Do parlamentarnih izbora još će se mnogo toga promijeniti, no na papiru trenutno velike šanse da postane premijer ima Tomislav Karamarko, i to je samo još jedan razlog zašto sam ja najbolji izbor za Predsjednika RH.
Jesam li ja to krivo pročitala ili se smatrate ljevičarem? Vi? Oprostite, ali uvijek sam vas prije doživljavala desničarem?
U Hrvatskoj nema jasne razdjelnice između lijevog i desnog. Sve su to lažni stjegovi koje koriste političke elite kako bi zavaravale narod. Kad se govori o socijalnim pravima, ja sam svakako daleko ljevije od ovih lažnih socijaldemokrata, crvenih buržuja, a kad se govori o vrijednostima obitelji, vjere i hrvatstva, nemam nikakvih problema da me nazivaju i desničarem, ako im je baš stalo, no po meni to je centralni stup jedine dugoročno održive hrvatske politike. Predložio sam da se Ustavom odredi državno geslo koje je od Bruna Bušića bio preuzeo Franjo Tuđman: Sve za Hrvatsku, Hrvatsku ni za što!
Svatko protiv svakoga. Ne biste li se vi i Kitarović barem na početku zajedno trebali boriti protiv Josipovića? No, vi ste izjavili kako se s njom „ne treba previše baviti“. Nekako mi ta gruba retorika ne odgovara vašem imidžu klasičnoga džentlmena. Znam da je to teško očekivati, ali ne bi li to bila bolja taktika? Pojasnite izjavu: „Kad je bila ministrica, zatrla je put prema Europi“
Rekao sam da udaram na Josipovića zato što je baš on izravno odgovoran za dovođenje Hrvatske na sam rub gospodarskog, društvenog i moralnog sloma te zato što bi za ovu zemlju bila potpuna katastrofa da on još pet godina ostane na vlasti. Kojeg smisla je tada imalo napadati protukandidate koji žele isto što i ja, smijeniti nesposobnog, neiskrenog, a ponekad i zlonamjernog Josipovića? Gospođu Grabar Kitarović kritizirat ću onda kad pogriješi, a ne samo zato što mi je protukandidat. Nažalost, kod nje je grešaka u posljednjih nekoliko tjedana bilo, a one ukazuju na ono što sam otpočetka slutio – da ona nema iskrenu podršku u aktualnom vrhu svoje stranke te da će se ponoviti još jedan simulirani juriš na Pantovčak. Jer, da su predsjednički kandidati HDZ-a imali stvarnu i iskrenu podršku vrha HDZ-a, sasvim sigurno bi Hrvatska stvarnost posljednjih 15 godina izgledala potpuno drugačije.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.
Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.
Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.
Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.
– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.
No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
