OTVORENO
Varaždin je grad prepun neiskorištenih potencijala, on ima “krv glavnoga grada“ zbog svoje bogate prošlosti kao posebnoga trgovačkoga i industrijskog središta.
To je temelj našeg programa koji jamči njegov brži razvoj – ustvrdio je poznati poduzetnik Davor Patafta, koji je u razgovoru za Regionalni tjednik otkrio zašto se priključio Udruzi Liga za Varaždin, ali i detalje o gospodarskom dijelu njezina programa naslovljenog “Varaždin na kvadrat“.
Na iznenađenje mnogih, prihvatili ste poziv Vlade Sevšeka da budete dio njegova tima u Upravnom odboru Lige za Varaždin. Znači li to da nakon gospodarstva ulazite u političke vode?
Za mene, s obzirom na veličinu Varaždina, to nipošto nisu političke vode, jer smo mi s 46 tisuća ljudi u gradu vrlo bliski i povezani i tu nema mjesta za političke stranke i velike politike, a ponajmanje za ono što danas percepcijski za građane znači riječ politika. Za mene to znači javni rad. Ako ću raditi bilo što u Gradu, radit ću kao volonter i za svoj rad neću primati nikakvu naknadu.
Od politike ne živim niti ću ikada živjeti. Na isti način razmišljaju svi osnivači Lige. Takvim pristupom uštedjet ćemo više od pet milijuna kuna koje će se koristiti za druge potrebe, kao npr. niže cijene vrtića, pomoć umirovljenicima i svima onima kojima je pomoć najpotrebitija.
Jedan ste od inicijatora osnivanja Lige za Varaždin. Što vas je na to ponukalo?
Organizirano udruživanje i povezivanje osoba iz gospodarstva, sporta, kulture, zdravstva, socijale i drugih važnih sfera u životu, u svijetu je dio osnovne kulture. Kod nas u Varaždinu bilo je samo pokušaja koji nisu zaživjeli ili napravili niti jedan posto od onoga što će napraviti i pokrenuti Udruga građana Liga za Varaždin. Deset godina sam član skupštine jedne udruge u Austriji koja postoji već punih 190 godina i koja je 75-postotni vlasnik Steiermärkische Sparkasse banke.
Dio profita koji ne ide dalje u razvoj banke ta udruga dobiva kao vlasnik i sav taj novac raspodjeljuje se u humanitarne svrhe. U skupštini udruge se nalazi 40-50 članova, dok banka koja je vlasnik imovine vrijedne više od 10 milijardi eura i upravlja njome nije u privatnom vlasništvu, već u vlasništvu neprofitabilne udruge građana. I tako već 190 godina.
Od potpuno anonimne udruge prije samo mjesec dana, Liga za Varaždin danas plijeni pozornost i simpatije mnogih Varaždinki i Varaždinaca. Kako ste to uspjeli? Jesu li za to zaslužni jasni ciljevi Lige i jednostavan, drugačiji i običnim ljudima vrlo prihvatljiv način komunikacije s građanima?
Naš je životni, ali i profesionalni moto da puno radimo, a malo pričamo. Iskreno i konkretno. Tako će biti i kada preuzmemo odgovornost za upravljanje Gradom. Većina dosadašnjih “uokvirenih” političara radi potpuno drugačije, a kada nešto i rade, nanose štete ovom gradu i njegovim građanima. Ciljevi Udruge građana Liga za Varaždin su jasni i jednostavni i tako ćemo i dalje raditi i komunicirati.
Radi se o tri jednostavna, ali društveno izuzetno važna cilja. Prvo, Liga za Varaždin je udruga koja okuplja gospodarstvenike i druge javne osobe ovoga grada koji žele ostvariti bolju međusobnu povezanost, suradnju i zajedno djelovati na razvojnim projektima. Uz to, svojim iskustvom, pa kad je potrebno i kapitalom, bit će od velike pomoći poduzetnicima-početnicima s dobrim projektima i jasnim vizijama, ali s nedovoljno kontakata, znanja i iskustva.
Gradska imovina uz bolje korištenje i gospodarski razvoj povećat će se za više stotina milijuna kuna
Drugi je cilj socijalno i humanitarno djelovanje u lokalnoj zajednici. Sada se, primjerice, događa da mnoge tvrtke, zbog izostanka međusobne komunikacije, pomažu i daju donacije istim korisnicima, a oni drugi, možda i potrebitiji, ostaju bez potpore. Naša je namjera stvaranje takvoga socijalnog fonda iz kojeg će se po jasnim kriterijima novac usmjeravati najpotrebitijima.
Vidjet ćete da su prva dva cilja Udruge ogromna. Treći cilj je sada javno interesantan samo zato jer je Liga za Varaždin, zbog nedostatka osoba na izborima koje znaju raditi velike razvojne zamahe te u cilju da Varaždin čim prije uđe u pozitivnu spiralu razvoja, odlučila ponuditi kvalitetne osobe koje su izravno ili neizravno vezane uz Udrugu građana Liga za Varaždin. Znamo da lokalnim “šerifima” smeta naše uključivanje jer su dosad nemilice i bez odgovornosti trošili javni novac.
Ovim putem ih molim da nas prihvate na javnoj sceni i da krenu s nama čim prije u javno sučeljavanje s programima gospodarskog razvoja Grada Varaždina. Potpuno sam uvjeren da to, umjesto sučeljavanja, vrlo brzo može prerasti u nadopunjavanje idejnih projekata te da na nužnim područjima o kojima ovise naši Varaždinci ne bude više iracionalnosti ili još gore – nekulturnog dijaloga.
Ako vas neki liječnik može vrhunski operirati kada vam je bolest kritična, je li bitno koje je on ideologije? Varaždin je premali za prevelike rasprave na ideološkim područjima i stoga će Liga za Varaždin djelovati brzo, konkretno i učinkovito na dobrobit ovoga grada i njegovih građana.
U čemu leži snaga Lige za Varaždin? Hoće li ona postati stranka ili ostaje udruga?
Snaga Lige za Varaždin su njezini članovi, ali i svi građani koji nas od osnutka svakodnevno sve više podržavaju. A o tome hoćemo li postati stranka ili ostati udruga odlučuje Skupština Udruge. Moj stav, a tako razmišljaju i ostali osnivači Lige, je jasan. Liga za Varaždin jest i ostat će udruga građana i to najmanje sljedećih 25 godina! Ako tome ne bude tako, ja ću se povući. Mi od politike i političkih stranaka u našem gradu ne želimo i nećemo živjeti. Ali to je ono o čemu sam govorio kada sam spominjao prvi i drugi cilj Udruge.
Malo sam nezadovoljan da se o trećem cilju toliko puno javno govori, ali sam svjestan da će biti aktualan još tridesetak dana. Međutim, prva su nam dva cilja daleko važnija i daju mnogostruko veće efekte i kratkoročno i srednjoročno kako za nas same tako i za društvenu zajednicu kojoj doprinose.
Kao gospodarstveniku s četvrt stoljeća iskustva, poduzetništvo Vam je “u krvi” i uvijek ste se zalagali za gospodarski razvoj. Kakav gospodarski program Varaždincima nudi Liga za Varaždin?
Gospodin Sevšek i članovi Upravnog odbora Lige za Varaždin su me uvjerili da mogu biti vrlo koristan u dijelu privlačenja investitora u Grad Varaždin kao i u dijelu motiviranja dosadašnjih poduzetnika u daljnje investicije i razvoj Grada Varaždina. Primjerice, gospođa Dubravka Lekić je velika poduzetnica koja zapošljava više stotina ljudi i ima tim koji odlično razumije gospodarstvo i EU fondove, tada efekti za razvoj Grada mogu biti ogromni.
Uvest ćemo Grad Varaždin iz sada, nažalost, negativne, u pozitivnu spiralu razvoja i stvoriti potrebne uvjete da građani čim prije dosegnu razinu prosječne plaće u Republici Hrvatskoj, a što je zasigurno moguće. Za one koji možda ne znaju podatak: prosječna plaća u Varaždinu iznosi svega 4.000 kuna, dok je prosjek RH 5.700 kuna. Grad Varaždin, koji ima “krv glavnoga grada” zbog svoje bogate prošlosti kao posebnoga trgovačkoga i industrijskog središta, zaista ne zaslužuje da s prosjekom plaća bude među posljednjima u Republici Hrvatskoj.
Sramotna je činjenica da je Varaždin za vrijeme bivše Jugoslavije bio četvrti najrazvijeniji grad u tadašnjoj državi, a danas u tom istom gradu imamo građane s primanjima čak 30 posto nižima od hrvatskog prosjeka. Znači li to da je Varaždin ispodprosječni hrvatski grad? Prosječna primanja naših građana moraju biti najmanje 10 posto viša od hrvatskog prosjeka, i to je moguće ostvariti u srednjoročnom razdoblju, ali uz čvrsti dugoročni cilj.
Bez pozitivne spirale razvoja i proaktivnog načina komunikacije s gospodarstvom to nije moguće ostvariti. I ne mislim pritom samo na velike industrije ili tvornice. U Njemačkoj, primjerice, 80 posto bruto društvenog proizvoda i novostvorene vrijednosti stvaraju malo i srednje poduzetništvo. Osim prema velikim igračima u gospodarstvu, moramo se okrenuti i stvoriti komunikaciju s malim i srednjim poduzetnicima.
Vaša vizija gospodarskog razvoja Varaždina i upravljanja gradskim proračunom potpuno se razlikuje od onoga što nude političke stranke. Kako to komentirate?
Već sam dijelom na to odgovorio pri prethodnom pitanju. Stvaranjem pozitivne spirale gospodarskog razvoja i gradski proračun će se bolje i kvalitetnije puniti. Bit će novaca za bolji standard građana. Mi, za razliku od drugih, proračun promatramo dinamički, a ne statički. Što to znači? Evo, najjednostavnije: kao gospodarstvenici proračun doživljavamo mjestom stvaranja nove vrijednosti, zbog svih efekata razvoja gospodarstva, a ne samo kao “vreću” iz koje će svatko uzimati i trošiti onoliko koliko želi, često i preko svake mjere.
Naši su ekonomski analitičari, uspoređujući stavke sadašnjega gradskog proračuna, zaključili da su i u ovakvom rasporedu prihoda moguće znatne racionalizacije i uštede, koje neće utjecati na učinkovitost javne uprave. Spomenuo sam već u uvodu da ćemo odricanjem od naknada vijećnika i dužnosnika u proračunu uštedjeti više od pet milijuna. Smanjit ćemo prirez za 10 posto te time izravno građanima donijeti oko pet milijuna kuna. Ima još mnogo takvih “sitnica” koje objedinjene daju veliki rezultat.
Najavljujete u vašem programu izgradnju najmanje dviju tvornica u Gospodarskoj zoni Brezje, a tamo su još uvijek bale smeća! Što ćete s time?
Gotovo sve što smo zarađivali u svijetu, ulažemo u Varaždin i time punimo proračun
Nove investicije u Brezju su nužnost. I neće biti samo dvije tvornice, nego – deset! Dogodit će se to vrlo brzo, jer bale ćemo riješiti, ako nam građani daju povjerenje, u najkraćem mogućem roku. Ako se to ne dogodi, postoji velika vjerojatnost da će Grad Varaždin ostati bez 900.000 m2 zemljišta u Gospodarskoj zoni Brezje, jer ga država lako može vratiti u svoje vlasništvo zbog ugovora koje dosadašnja vlast nije poštivala, baš kao ni ugovor za vojarnu u Optujskoj ulici. Već sada mogu sa sigurnošću reći da u svijetu postoji interes za ulaganje u Varaždin i u sljedeće četiri godine realizirat ćemo 700 milijuna kuna investicija.
Osim inozemnih ulagača, postoje itekako vrijedni varaždinski gospodarstvenici koji su spremni razvijati svoje projekte. Balirani otpad se nalazi u Brezju na oko 50.000 m2 i naravno da kao takav predstavlja određenu prepreku novim investitorima jer nitko u blizina svog dvorišta ne želi tako odloženi otpad. Međutim, uvjereni smo da su investitori spremni krenuti s ulaganjima odmah na površinama koje nisu vezane uz odlagalište u Brezju, ako im damo jamstvo da bala tamo više neće biti te da će se odvoz odvijati u svega šest do dvanaest mjeseci od postavljanja novih timova ljudi i stručnjaka. Investitori u nas imaju povjerenja i drugačije percipiraju našu riječ u odnosu na riječ političara, poglavito onih koji su ovu ekološku bombu tamo i postavili.
Mi možemo i uvijek smo bili dio rješenja problema, za razliku od političara koji su samo dio problema. Za sve investitore osigurat ćemo učinkovitu gradsku administraciju koja će u najkraćem roku rješavati sve potrebne dozvole i rješenja kako bi poduzetnici bez stresova realizirali svoje poduzetničke ideje.
Kad smo kod bala i MBO tvornice u njihovoj blizini, mnogi još uvijek drže da je tvornica Vaša te da se zato nastojite aktivno uključiti u donošenje gradskih odluka. Je li to istina?
Gradio sam to postrojenje i ponosim se njime. Bilo je prvo u Hrvatskoj i to, vjerujem, većina ljudi zna. No nažalost, morao sam ga 2014. u potpunosti prodati i od tada s njim i s onime što se u njemu događa više nemam nikakve veze. Ponovit ću opet. Problem s baliranim otpadom zakuhala je još 2005. godine tadašnja gradska i županijska garnitura. Podsjećam da je gradonačelnik bio Ivan Čehok, a župan Radimir Čačić, i upravo su oni ti koji su odlučili da se tamo počne odlagati otpad i odgovorni za ovo veliko zagađenje.
Pet milijuna kuna ostaje građanima, a još toliko uštedjet će se odricanjem od vijećničkih naknada
Kao osoba koja izuzetno voli prirodu i zaštitu okoliša, kojom se bavim već više od 20 godina, nudio sam rješenje toga velikoga ekološkog problema sagradivši prvo MBO postrojenje u Hrvatskoj. Danas, nažalost, imamo situaciju da se na lokaciji u Brezju nalazi više od 130 tisuća tona baliranog otpada u vrlo lošem stanju, za čije su zamatanje u foliju građani platili više od 50 milijuna kuna. Imamo zagađeno tlo i okoliš, zdravlje ljudi je ozbiljno ugroženo, a MBO postrojenje je na svega 200-tinjak metara udaljenosti.
Po logici stvari na sudu bi trebali biti oni koji su Brezje i zagadili, a ne oni koji su ga htjeli očistiti. Istina je da imam mnoga saznanja o tom najvećem problemu ovog dijela Hrvatske i dužnost mi je, ako hoćete i kao običnom građaninu, te informacije podijeliti s onima koji mogu riješiti problem. U Ligi za Varaždin do sada nisam, a neću ni ubuduće, sudjelovati u donošenju bilo kakvih odluka vezanih uz problem baliranog otpada, ali ću sva svoja saznanja o tome rado staviti na raspolaganje onima koji će o tome odlučivati.
Što ćete u proračunu Grada Varaždina mijenjati ako budete u prilici njime upravljati?
Već sam ranije napomenuo da se proračun mora sagledavati dinamički i biti usko vezan s razvojem gospodarskih aktivnosti. To znači da mora biti usmjeren i na stvaranje prihoda, a ne samo na trošenje kao do sada. Prihoda će biti više, a rashodima se mora bolje i mudrije upravljati. Bez razvoja gospodarstva, naravno, to neće biti moguće, pa je stoga nužna, opet ponavljam, pozitivna spirala razvoja koja će generirati veće prihode od gospodarstva, poreza na dohodak, komunalnih doprinosa i većih plaća radnika u gospodarstvu. I opet ću se poslužiti jednim primjerom: u gradskom je vlasništvu sada imovina vrijedna oko milijardu kuna.
Mnoge od nekretnina se ne koriste, propadaju ili se daju u najam po nerealnim cijenama. Mi smo napravili reviziju gospodarenja gradskom imovinom i već sada smo sigurni da bi se njezina vrijednost uz bolje korištenje i gospodarski razvoj u Gradu Varaždinu već za godinu-dvije mogla povećati za nekoliko stotina milijuna kuna. Do sada se, nažalost, politika u Varaždinu odnosila prema onima koji su je hranili kao da im novac pada s vedra neba. To je apsolutno nedopustivo.
Kako kanite ostvariti svoja predizborna obećanja o 10 posto manjem prirezu, besplatnom prijevozu za umirovljenike, studente i đake, znatno jeftinijim vrtićima… Nije li to samo populizam kakav nude i drugi sudionici predizborne utrke?
Mi nismo političari i ne dajemo nerealna obećanja! Mi, gospodarstvenici, naučili smo da svaku kunu i svaku stavku nekoliko puta proanaliziramo i odaberemo najučinkovitije rješenje. Tako ćemo i upravljati Gradom. Zato Liga za Varaždin ne daje nikakva populistička obećanja već stvarne programe i projekte čiju će dobrobit Varaždinci brzo osjetiti. Govorio sam o smanjenju prireza kojim će građanima ostati oko pet milijuna kuna, ali tu je i cijeli niz proaktivnih mjera gospodarskog razvoja koje će otvarati nova radna mjesta, kontinuirano povećavati plaće, a time i gradskom proračunu donijeti više novca. To je ta pozitivna spirala o kojoj sam govorio.
Kao gospodarstvenik, novac ste zarađivali u više od 50 zemalja svijeta, a ulažete u Varaždin. Je li to zbog osjećaja domoljublja i ljubavi prema rodnom gradu ili je ipak posrijedi samo ekonomski interes?
Ja kao Varaždinac, ma gdje se našao u svijetu, osjećam neopisivu povezanost s rodnim gradom. Kad ste rođeni u jednom gradu, rasli u njemu i stvarali odnose s ljudima, osjećate veliku vezanost. Bez obzira na to radi li se o vremenu kada sam išao u vrtić u Preradovićevu ili kada sam igrao tenis na TK Varteks i tamo sa svojim prijateljima preko teniske škole učio i one najmlađe i one starije prije nego sam krenuo u veliko poduzetništvo.
Još 2005. gradonačelnik Čehok i župan Čačić odlučili su u Brezju odlagati bale i odgovorni su za veliko zagađenje
Gotovo sve što smo zarađivali u svijetu ulagali smo u Varaždin, iako su mi puno puta govorili da bi za nas bilo povoljnije ulagati u proizvodnju na tržištima u okruženju. Međutim, kada bi tako svi poduzetnici razmišljali, ne bi bilo uopće prihoda u gradskom proračunu niti bi si političari imali iz čega isplaćivati ni minimalne plaće, a kamoli ovako visoke od po petnaestak tisuća kuna mjesečno. Rad na tržištima više od 50 država svijeta, moj fond kontakata i poznanstava te gdje i kako sve mogu doći do investitora i gospodarstvenika je zaista velik. Sve to želim staviti u službu ovoga grada i Hrvatske.
Takvih gospodarstvenika u Varaždinu ima još i mnogi s kojima sam razgovarao dijele ovakvo moje razmišljanje. Samo se moramo bolje povezati i pozitivnim načinom razmišljanja ostvariti zacrtane ideje i projekte. Siguran sam da je to najbolji put prema bržem gospodarskom i društvenom razvoju sredine u kojoj živimo i kojoj želimo služiti. Pozivam sve, poglavito druge kandidate i njihove zamjenike, na javno sučeljavanje i razmjenu mišljenja na tu temu.
Kakav će Varaždin po Vama biti nakon sljedećega četverogodišnjeg mandata? Naravno, ako Liga za Varaždin bude u prilici provesti svoje ideje i sudjelovati u donošenju glavnih razvojnih odluka Grada Varaždina?
Varaždin više nema drugu priliku! Sada je zadnji trenutak da promijenimo stvari, zaustavimo ovaj pad u ponor i napokon preokrenemo negativne trendove. Strukture koje su upravljale Gradom u proteklom razdoblju pokazale su potpunu nesposobnost. I sad bi opet takvi nastavili po svome. Neće proći! Ako je ikada u Varaždinu trebalo “poduzetničke krvi” da se uključi u upravljanje Gradom, onda je to ovo vrijeme. I zato se Liga za Varaždin uključila u ovu utakmicu. To za nas nije borba za političku vlast u gradu, već isključivo način kojim želimo sudjelovati u donošenju ključnih razvojnih odluka i služiti građanima Varaždina.
Ako nam građani daju povjerenje za takvu viziju Varaždina, onda mogu obećati da ćemo za četiri godine imati jedan od najrazvijenijih srednjoeuropskih gradova, s dinamičnim gospodarstvom i zapošljavanjem mladih, obrazovanih i stručnih kadrova. Bit će to opet grad s pozitivnim prirastom stanovništva, jer će u njega rado dolaziti i tu svoju životnu egzistenciju pronalaziti mnoge mlade obitelji.
Za četiri godine centar grada će ponovno biti pun života, a u području kulture doći će do daljnjeg objedinjavanja i porasta kvalitete bogate glazbene, scenske i likovne umjetnosti. U sportu ćemo imati opet nogometnog prvoligaša, a i drugi će sportovi nizati uspjehe i krenuti uzlaznom linijom. Znam da ovo zvuči kao da je izrekao Nostradamus, ali uvjeren sam da je sve ovo o čemu sam govorio vrlo realno. Samo trebamo staviti “glave skup” i odstraniti jeftina politička podmetanja, a Varaždin i građane staviti u središte svih naših razmišljanja.
Izvor:
Foto: Ivan Agnezović
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.
Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.
Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.
Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.
– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.
No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
