Povežite se s nama

U fokusu

Odluka o stečaju Stanoinga kroz tri dana

Objavljeno:

- dana

Trgovački sud u Varaždinu

Treba li ili ne otvoriti stečajni postupak nad poduzećem s (uglavnom) jednim zaposlenikom čiji je račun u blokadi gotovo dvije godine,  pa i njegovi pravni zastupnici priznaju da postoje uvjeti za stečaj sukladno Stečajnom zakonu, ali i upozoravaju da za stečaj postoji bitna negativna pretpostavka – novi prijedlog za predstečajnu nagodbu, premda je Nagodbeno vijeće FINA-e već odbacilo dva takva prijedloga te sudu nedvosmisleno poručilo da nema „nikakvih zakonskih zapreka za vođenje, odnosno nastavak stečajnog postupka“? Ova (jednostavna) dvojba ostala je nerazriješena nakon ročišta održanog na varaždinskom Trgovačkom sudu gdje je trebalo utvrditi postoje li ili ne uvjeti za otvaranje stečajnog postupka nad Stanoingom.

Kako je podsjetila sutkinja Marija Levanić-Škerbić, mjera osiguranja zabrana raspolaganja imovinom Stanoingu izrečene su još u lipnju, kada je imenovana i privremena stečajna upraviteljica Sanja Kraljek koja je u petak dala izvješće o radu i naknadnim poslovnim aktivnostima nekada najvećeg investitora u stanogradnji i upravitelja zgrada na području sjeverozapadne Hrvatske.

–       Stanonig je do 2011. godine uspješno poslovao s dobiti i podmirivao sve obveze, osim prema poreznoj upravi koja je u prosincu te godine blokirala račun poduzeća.  Zatim kreće blokada i banaka te dolazi do trajne nesposobnosti plaćanja, odnosno insolventnosti, rekla je uvodno Kraljek.

Stanoing je, kako je dodala, ima dugotrajnu imovinu u vrijednosti 153 milijuna kuna, od čega se 12 milijuna odnosi na građevinske objekte, a ostalo na „materijalnu imovinu u pripremi“. Vrijednost kratkotrajne imovine iznosi 120 milijuna kuna, od čega tridesetak otpada na potraživanja od povezanih poduzetnika i kupaca, a čak 89 milijuna na zalihe. Tu se gotovo isključivo radi o „proizvodnji u tijeku“, odnosno nedovršenim i neprodanim stanovima. 

–       To su podaci iz bilance poduzeća na dan 31. prosinca prošle godine koju je provjerio revizor. Procjena nije napravljena, pojasnila je Kraljek.

Napomenula je da  Stanoing ima i 272 milijuna kuna obveza. Dugoročne obveze prema bankama i drugim financijskim institucijama, prema bilanci, iznose 81 milijun kuna. Kratkoročne 161 milijun kuna,od čega prema dobavljačima 48 milijuna kuna, a isto toliko i bankama, dok ostalo otpada uglavnom na predujmove, depozite i slično. Porezni dug  je blizu osam milijuna, a ostale kratkoročne obveze iznose 16 milijuna kuna.

–       Obveze prema vlasnicima su 20 milijuna kuna. Međutim, nakon sastavljanja izvješća došlo je do promjene stanja tih obveza Stanoinga jer se Eduard Brumen odrekao dobiti, a Denis Pavlic prava na nagradu, tako da su spomenute obveze smanjene za 11,7 milijuna kuna, naglasila je privremena stečajna upraviteljica dodavši da su time i ukupne obveze društva pale na 261 milijun kuna.

Kraljek je također upozorila da je Stanoing podnio tri prijedloga za predstečajnu nagodbu zbog koje je u rujnu zaposleno desetak djelatnika, ali nije mogla predočiti ugovore o radu za koje je rekla da nisu – bitni, ali da je sve po zakonu!?  Dva prijedloga su odbačena, dok se o trećem FINA nije očitovala niti je javno objavljen.

–       Nesporno je da je Stanoing trajno nesposoban za plaćanje, a tražbina predlagatelja Zagorje-Tehnobetona od 24 milijuna kuna je vjerojatna. U stečaju bi, međutim, došlo do rasprodaje imovine, dok predstečajna nagodba omogućava rješavanje vjerovnika, ustvrdila je Kraljek izrazivši žaljenje što već kod prvog prijedloga nije predana potrebna dokumentacija.

Naglasivši da nema zapreke za otvaranje stečaja, pravna zastupnica predlagatelja  Dina Galić upozorila je da su odbačena već dva Stanoingova prijedloga za predstečajnu nagodbu, od čega jedan i pravomoćno.

–       Nije sporno da postoje načelni uvjet za stečaj: insolventnost i vjerojatnost tražbine. No postoji i i bitna negativna pretpostavka za otvaranje stečaja, a to je treći prijedlog za predstečajnu nagodbu iz srpnja koji je podnijet nakon izmjena Zakona o predstečajnoj nagodbi. Zakon nije propisao koliko se puta može podnijeti prijedlog za nagodbu i imam primjere odgoda ročišta dok takvi prijedlozi nisu riješeni, rekao je pravni zastupnik Stanoniga Nenad Slunjski dodavši da se o trećem prijedlogu za nagodbu FINA nije izjasnila niti ga javno objavila.

Naglasivši da negativna pretpostavka ne postoji, pravna zastupnica predlagatelja stečaja upozorila je da je Stanoing nakon izmjena zakona imao mogućnost pokretanja spora pred Upravnim sudom, ali to nije učinio te je time slučaj pravomoćno riješen jer se ne može odlučivati o presuđenoj stvari. Posebno je napomenula da je drugostupanjsko tijelo Ministarstva financija odbacilo žalbu Stanoinga na odluku o odbacivanju prijedloga za pokretanje postupka predstečajne nagodbe nakon stupanja na snagu izmjena zakona. Osim toga, ukazala je na javno objavljeni odgovor FINA-e varaždinskom Trgovačkom sudu od 27. rujna da „nema nikakvih zakonskih zapreka za vođenje, odnosno nastavak stečajnog postupka“.

–       FINA se ne snalazi u novim okolnostima. Za nju je vrijeme stalo jer ne uzima u obzir izmjene zakona, reagirao je pravni zastupnik Stanoinga naglasivši da bi se FINA morala očitovati i o trećem prijedlogu kojeg je trabala objaviti, dok je direktor Stanoinga Denis Pavlic dodao da je zbog potonjeg FINA-u prijavio USKOK-u.

Međutim, kako je upozorila pravna zastupnica predlagatelja, FINA je u odgovoru na poseban upit zašto nije pokrenula stečajni postupak nad Stanonigom nakon odbacivanja prijedloga za stečaj pojasnila da je stečaj već pokrenut temeljem prijedloga Zagorje-Tehnobetona.

Nakon svega, sutkinja nije donijela odluku o (ne)otvaranju stečaja, već je istu najavila kroz tri dana.  Ukoliko sud ne otvori stečaj ni tada, a FINA je rekla očigledno svoje, postavlja se pitanje što će biti sa Stanoingom? Tko će odgovarati za štetu koja nastaje tijekom blokade koja bi, u slučaju neotvaranja stečaja, mogla potrajati godinama?

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Habijan o radu na izborni dan: Neradni je dan, a oni koji žele radnike na poslu moraju platiti

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Već neko vrijeme traju polemike o tome je li dan izbora neradni dan ili poslodavci mogu radnicima naložiti da dođu na posao.

Danas smo pisali o slučaju gdje je poslodavac, odnosno tvrtka iz Ludbrega, svojim radnicima naložila da 17. travnja dođu na posao.

Dan izbora je neradni dan? Očito ne i za radnike jedne poznate ludbreške tvrtke

O toj temi danas se oglasio i ministar gospodarstva Damir Habijan.

Izborni dan je neradni te su poslodavci obvezni osigurati radnicima ostvarivanje njihova biračkog prava, a oni koji na izborni dan 17. travnja budu radili imaju pravo na povećanu plaću za taj dan, izjavio je Damir Habijan.

Habijan naglašava da zakon propisuje da je to neradni dan, a i Državno izborno povjerenstvo je reklo da su poslodavci obvezni radnicima osigurati ostvarivanje njihova biračkog prava.

Dodaje i da zakon propisuje kako radnici koji rade u dane blagdana i neradne dane imaju pravo na povećanu plaću.

Svima treba osigurati izlazak na izbore, a onima koji rade uvećati plaću za taj dan, rekao je Habijan.

Nastavite čitati

U fokusu

Ovo su imena ljudi na HDZ-ovoj listi u našoj izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon sastanka stranačkih tijela, predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković predstavio je izborni program “Za sve izazove” kao i izborne liste.

-S nama na liste idu dosadašnji partneri – HSLS, HDS, HNS, Hrvatska stranka umirovljenika i Marijana Petir. Naša ključna poruka bila je politička stabilnost, koju smo zadržali i održali. Rezultat je to politike desnog centra, liberalnih stranaka, demokršćanskih stranaka i manjinskih stranaka. Sastavit ćemo Vladu, bit ćemo relativni pobjednici – rekao je Plenković.

Nositelji HDZ-ovih lista bit će: Andrej Plenković (prva izborna jedinica), Gordan Jandroković (druga), Anđelko Stričak (treća), Ivan Anušić (četvrta), Marin Piletić (peta), Davor Božinović (šesta), Tomo Medved (sedma), Oleg Butković (osma), Ivan Malenica (deveta), Branko Bačić (deseta), dok će listu za dijasporu (11 izborna jedinica) nositi državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske Zvonko Milas.

Lista u III. izbornoj jedinici izgleda ovako:

1. Anđelko Stričak

2. Zoran Gregurović

3. Ljubomir Kolarek

4. HNS (Predrag Štromar)

5. Damir Habijan

6. Žarko Tušek

7. Sanja Borovec

8. Dražen Srpak

9. Ljubica Jembrih

10. Siniša Jenkač

11. HNS (Robert Šplajt)

12. Gordana Ramušćak

13. Zdravko Tušek

14. Goran Kaniški

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje