Povežite se s nama

U fokusu

Općina Petrijanec će uspostaviti Dom za starije, a mladima ponuditi uključivanje u povoljne POS projekte

Objavljeno:

- dana

JEDINSTVENI

Za energetsku obnovu zgrade zdravstvene ambulante,  za nabavu komunalnog mini-traktora s priključcima, za izradu projekata rekonstrukcije i adapatacije objekata u vlasništvu Općine, zatim za projekte obnove i rekonstrukcije ulica te za georadarska istraživanja i drugo, u Općinu Petrijanec je ovih dana stiglo 600.000 kuna iz Ministarstava regionalnog razvoja, graditeljstva i kulture. 

To su, međutim, manji projekti. – Itekako smo svjesni toga da jedinice lokalne samouprave iz državnog proračuna ubuduće više ne mogu očekivati posebno velika sredstva. Zato se u Općini već duže vrijeme pripremamo za EU fondove te iz tih izvora očekujemo značajna sredstva – ističe načelnik Vladimir Kurečić.

Korak dalje

Na čelu Općine je već pet mandata, a u tom razdoblju je u Općinu – čiji izvorni proračun iznosi svega oko tri milijuna kuna, a ukupni oko 5,5 milijuna kuna – uloženo više od 200 milijuna kuna. Zahvaljujući tome, šest dotad komunalno zapuštenih naselja preobrazilo se u mjesta koja danas imaju komunalni i društveni standard urbane sredine. – Oduvijek smo imali ideje iz kojih su nastali programi i projekti, za koje smo lobirali. Pokazali smo da smo iz državnog proračuna, pojedinih ministarstava i državnih poduzeća sposobni povući veliki novac. Međutim, nije to dovoljno, mi se želimo razvijati i otići korak dalje – ističe Kurečić, koji je najdugovječniji načelnik u Varaždinskoj županiji.
Na natječaj za mjeru 7.2. “Ulaganja u građenje nerazvrstanih cesta” iz Programa ruralnog razvoja prijavili su modernizaciju Ulice Butina zajedno s izgradnjom parkirališta za groblje. 

– To je prva ulica koju smo kandidirali, jer vodi prema mjesnom groblju. Već izrađujemo projekte za modernizaciju drugih ulica, u kojima je izgrađena i kanalizacija, a koje ćemo također kandidirati za EU fondove – navodi Kurečić. Na mjeru 7.4.1. prijavit će pak projekt obnove i prenamjene zgrade Općinske vijećnice, objekta izgrađenog u 19. stoljeću, koji je pod zaštitom Ministarstva kulture. 

– Dosad je u tom objektu djelovala Općina, a želimo ga pretvoriti u Turističko-informativni centar s Turističkim uredom, u kojem će ujedno biti uređeni civilna vjenčaonica, izložbeni prostor s artefaktima iz rimskog doba i starinska petrijanečka soba. Udruge koje njeguju stare zanate će u objektu provoditi projekte za koje će povući novac iz EU fondova. Općinska vijećnica će biti dovedena u probitno stanje te će ponovno imati toranj – ističe Kurečić. I za zgradu Stare škole, objekt iz doba Marije Terezije, koji je pod zaštitom kao pojedinačno kulturno dobro, spremni su svi projekti. Međutim, dok su čekali otvaranje natječaja, “iscurjela” im je građevinska dozvola. – Građevinsku dozvolu ćemo obnoviti i tu zgradu ćemo također prijaviti na natječaj za EU sredstva, čim bude raspisan neki pogodni. U prizemlju tog objekta bit će smješteno sjedište Općine, a na katu, u potkrovlju koje je poput onog u palači Herzer u Varaždinu, bile bi smještene udruge, ali i Općinski razvojni centar – najavljuje načelnik.

Zavrtimo priču

Općinska uprava privremeno se nalazi u zgradi nekadašnje poljoprivredne zadruge, u kojoj će pak biti sjedište Prirode d.o.o., općinske tvrtke koja će održavati javne površine, upravljati grobljima, ali i voditi brigu o javnim poljoprivrednim nasadima te o OPG-ima, koje Općina subvencionira na različite načine. – Kad napustimo ovaj prostor, u ovoj zgradi bivše poljoprivredne zadruge bit će smješten i Poduzetnički i poljoprivredni inkubator. Svatko tko ima bilo kakvu poslovnu ideju, bilo da je završio srednju školu ili fakultet, ovdje će imati priliku stvoriti bilo koji proizvod ili uslugu. Bit će to prilika da se mladi ljudi pokrenu, smisle nešto, da zavrtimo priču, jer drugog izbora nemamo. Moramo tako razmišljati – jasan je Kurečić.

Zahvaljujući sredstvima iz EU fondova, Trg svetog Petra u Petrijancu postat će lijepo i funkcionalno središte cijele Općine. Međutim, Kurečić ističe da Općinu ne čini samo centar, nego je važno svako selo i svaka ulica. – Po pitanju komunalne infrastrukture mnogi dijelovi Općine kao da su grad. U zadnjih 15-ak godina izgradili smo 20 kilometara vodovoda, 15-ak kilometara kanalizacije, 15-ak kilometara lokalnih i nerazvrstanih cesta te šest trafostanica. Modernizirali smo i niskonaponsku mrežu. U Novoj Vesi već radi moderna i energetski učinkovita javna rasvjeta, koja omogućava i promjenu jačine svjetlosti. U svim ostalim naseljima ćemo također modernizirati javnu rasvjetu – kaže Kurečić.

Glavni cilj: osigurati mještanima najviši komunalni i društveni standard, ali i radna mjesta

Trećina Općine je već pokrivena i kanalizacijskom mrežom. – U tome smo uspjeli još 2012. zahvaljujući sporazumu s Hrvatskim vodama. Kad smo prije 15-ak godina odlučili sami krenuti s kanalizacijom, mnogi su se čudili navodeći da to nije potrebno kad imamo “ziher-grabe” i polja. Međutim, cilj izgradnje kanalizacijske mreže je zaštita podzemnih voda. Sami smo u to krenuli. Od 2004. do 2006., prije nego što se obnavljala državna cesta koja prolazi kroz Petrijanec, kao saborski zastupnik uspio sam se izboriti da se prije radova na prometnici postave nove vodovodne cijevi, ali i da se izgradi glavni kanalizacijski kolektor. To je odlična baza, na koju se može nadograđivati famozna Aglomeracija Varaždin. U sklopu tog projekta, koji nikako da započne, kanalizacija će biti izgrađena u svim naseljima Općine, a iz proračuna ćemo projekt sufinancirati s deset posto – napominje Kurečić.

Daleko su otišli i kad je u pitanju društvena infrastruktura. – Još 2001. smo izgradili prvih 220 kvadrata vrtića, a 2009. dogradili 280 kvadrata, a svake godine sufinanciramo za više od 120 mališana redovni program, a uz to i preškolu. Isto tako, dogradili smo 1.700 kvadrata škole te dogradili i izgradili veliku sportu dvoranu bez modela JPP-a, pa ništa nismo dužni. Godišnje sa 120.000 kuna podupiremo različite programe u Osnovnoj školi, jer želimo potaknuti izvrsnost. Godišnje dodjeljujemo 50-ak stipendija, i to svim studentima koji se prijave, bez obzira na prosjek ocjena – nabraja načelnik.
Za mlade i stare

Nije to sve. 

– Organiziramo razne edukacije za svoje mještane, od škole informatike za starije osobe pa do edukacija za poljoprivrednike. Svih 27 udruga izdašno financiramo, jer u današnjim vremenima je iznimno važno podupirati društveni život. Imamo, primjerice, KUD s pet sekcija, a ne nedostaje ni sportskih klubova i udruga koje organiziraju različite aktivnosti. Treba reći i to da u svakom selu imamo mini-sportske centre, a svi vatrogasni i društveni domovi su u solidnom stanju – ističe Kurečić. Posebnu brigu vode o najstarijim mještanima: u Domu u Majerju je već desetak godina organiziran dnevni boravak za starije osobe, a u njemu se provode različiti projekti za osobe treće životne dobi, koji se u pravilu financiraju iz državnog proračuna ili EU fondova. Jedna su od rijetkih, ako ne i jedina Općina u sjeverozapadnoj Hrvatskoj koja ima organiziranu pomoć za osobe treće životne dobi.

Modernizacija Ulice Butina i obnova Općinske vijećnice – samo dva EU projekta Općine

Sad kreću korak dalje. – Na temelju odličnih iskustava u brizi za starije i nemoćne osobe organizirat ćemo Dom za starije i nemoćne osobe, u kojem neće biti smješteni samo oni koji to mogu platiti nego će nam ljudi moći platiti i svojom nekretninom a da pritom budu sigurni da ih Općina neće “preveslati” – ističe Kurečić. Međutim, brigu vode i o mladima.
– Mladim obiteljima s područja naše općine, ali i šire, ponudit ćemo uključivanje u projekte poticane stanogradnje. Kad jedinica lokalne samouprave ponudi komunalno opremljenu česticu, oslobođenu komunalnog doprinosa, a APN sufinancira gradnju, tad mladi po povoljnoj cijeni mogu doći do svojeg stana ili kuće, pri čemu ovdje u Općini imaju sve moguće komunalne usluge, a uz to i kvalitetan vrtić te školu – ističe. Međutim, napominje da je ključ za ostanak, odnosno dolazak mladih obitelji, osiguranje egzistencije.

– Ako će imati osigurano radno mjesto, tad će moći bez problema otplaćivati i kredit. Upravo zato pokrećemo projekte u poljoprivredi, a na specifičan način ćemo aktivirati i Gospodarsku zonu Majerje. Glavni cilj svih naših aktivnosti jest upravo to: osigurati mještanima najviši komunalni i društveni standard, ali i radna mjesta, jer je to ključno za njihov ostanak – poručio je Kurečić.

Izvor:
Foto: Ivan Agezović

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje