Povežite se s nama

U fokusu

Poštovani gradonačelniče, prošečite se ujutro oko šest centrom grada jer to je pravi dernek!

Objavljeno:

- dana

GRAĐANI NISU ŠPARALI HABUŠA

– Prije godinu dana bili smo kod vas u vezi remećenja buke i nereda u centru grada koji se događaju vikendima noću. Donijeli smo vam i peticiju koju je potpisalo 100-ak stanara. Obećali ste da ćete nešto poduzeti, no do dana dašnjeg ništa se nije dogodilo. Štoviše, svaki vikend sve je gore i gore – upozorio je Darko Levačić iz I. Mjesnog odbora, koji je u srijedu došao na “Aktualni sat s gradonačelnikom” koje po mjesnim odborima organizira varaždinski HNS.

Zbog buke i nereda ljuti se i Vanda Strahonja.

Buka i zapošljavanje rodbine i prijatelja

– Policija treba biti vani dok mladi izlaze van, a meni se čini da ih oni izbjegavaju. Ta buka i nered koju uzrokuju vikendima noću moraju se nekako sankcionirati – rekla je stanarka kojoj se pridružila i Varaždinka iz Gajeve.

– Poštovani gradonačelniče, dajte se prošećite oko šest ujutro u subotu ili nedjelju ujutro kroz centar grada da vidite taj dernek! Prvo oko deset sati u Gajevu dolazi kombi iz kojeg se istovaruju instrumenti, a onda ujutro oko šest opet utovaraju, a u međuvremenu trešti živa muzika. Tako je svaku subotu i nedjelju ujutro. To je godišnje 110 dana, odnosno četiri mjeseca godišnje – izračunala je stanarka iz Gajeve pitajući gradonačelnika zašto tome nitko ne može stati na kraj.

– Ne treba centar živjeti samo petkom i subotom u noći – poručila je Varaždinka.

– Sve znam, istina je – rekao je Habuš ustvrdivši kako život u centru grada ima mane, baš kao i život na periferiji.

– Postoje tri rješenja. Jedno je ograničiti radno vrijeme kafića jer neki su registrirani kao noćni barovi, drugo je postavljanje kamera na najproblematičnije punktove i to je u postupku te pojačanje kontrola – rekao je Habuš kojega građani I. Mjesnog odbora nisu šparali.

U Varkomu je zaposlena samo jedna osoba iz Coninga i to zbog struke. Zapravo sam zahvalan što smo zaposlili jednu takvu osobu, rekao je Vlašić 

Vanju Horvat je zanimalo je li normalno da se u gradskoj upravi zapošljava rodbina i prijatelji koji nemaju odgovarajuću stručnu spremu i je li točno da je 15 ljudi iz Coninga zaposleno u Varakomu.

– Ne znam otkud takve informacije. Vi možete sumnjati da se u gradskoj upravi zapošljavuju prijatelji i rodbina, ali ono u što ne možete sumnjati je da ljudi zaposleni u gradskoj upravi nemaju odgovarajuću stručnu spremu – poručio je Habuš, a direktor Varkoma Vlado Vlašić koji je na aktualni sat došao s drugim gradskim pročelnicima iz redova HNS-a rekao je da je samo jedna osoba iz Coninga zaposlena u Varkomu te se radi o inženjeru građevine.

– Riječ je o osobi koja je radila na brojnim projektima i kod koje nam je važna bila struka. Zapravo sam zahvalan što smo mogli zaposliti jednu takvu osobu – rekao je Vlašić.

Koga da ja zovem u pet ujutro zbog smrada?

Ana Tkalec gradonačelniku se požalila zbog smrada kojeg osjeća ujutro oko pet sati ujutro.

– U zadnjih mjesec dana sa smjera sjevoroistoka prema središtu grada u pet ujutro širi se smrad. Onaj tko se imalo razumije u kemiju rekao bi da su to čisti dioksini u zraku. Koga da ja zovem u pet ujutro i da to prijavim? Tko u gradu mjeri kvalitetu zraka i da li se ta mjerenja uopće provode? – zanimalo je Tkalec.

– Moram priznati da ne znam kako mirišu dioksini – rekao je Habuš i dodao kako su mjerenja zraka provedena prije dvije godine, a provodit će se i dalje.

– No, trebate znati da su mjerenja jako skupa. Prije dvije godine tri tjedna mjerenja koštala su nas 40.000 kuna – rekao je Habuš.

Život u centar vratit će – shopping?

Što je s projektom Centar živi, Vamom i robnom kućom Varteks za koju se šuškalo da će u nju doći Müller? – I ja sam čuo za Müller, no moram reći da Grad Varaždin nema nikakve ingerencije nad Vamom, ni nad robnom kućom Varteks. Vjerujem da bi se Varaždinci vratili u centar kad bi se Vama i Varteksova robna kuća vratili u funkciju, kad bi Varaždinci opet u centru mogli shoppingirati – rekao je Goran Habuš.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.

Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.

-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.

Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona.  Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.

Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.

Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.

Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji  te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-

-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.

Vijećnica Andreja Marić  pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.

-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.

Međimurska popevka dobila svoj dan

Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.

-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.

Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski

Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.

Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.

Nastavite čitati

U fokusu

Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.

Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.

Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…

Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.

– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.

Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!

– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam.  Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.

U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.

– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje