Povežite se s nama

U fokusu

Potvrđeno: novac od prodaje Termoplina za dugove i kredite

Objavljeno:

- dana

(NEMA) DVOJBE

Kada bi Grad Varaždin prodao dionice distributera plina Termoplina, tim novcem bi se prvo morali platiti – dugovi. Potvrdio je to gradonačelnik Goran Habuš na okruglom stolu „Kuda ide (Termo)plin“, koji je u Varaždinu prošli tjedan organizirao županijski SDP-a.

– Na koji način se mogu potrošiti sredstva od prodaje udjela u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, propisano je Zakonom o proračunu. Određeno je da se novac u prvom redu mora potrošiti na pokriće gubitka, zatim na pokriće kredita, a sredstva koja ostanu mogu se usmjeriti u kapitalne investicije – rekao je Habuš.

Visoki iznosi

Upravo je to i glavni razlog zbog kojeg se većina varaždinskih političkih stranaka i nezavisnih vijećnika usprotivila prodaji većinskog paketa dionica u vlasništvu Grada. Nezavisni Robert Podolnjak je, primjerice, istaknuo da bi bilo apsolutno neprimjereno prodavati Termoplin zbog krpanja „proračunskih rupa“, a Damir Habijan iz HDZ-a je upozorio da se boji da je jedini razlog prodaje upravo minus u gradskom budžetu, za koji je gradska vlast sama kriva.

A minus je ogroman: vijećnik HSLS-a Željko Bunić je izračunao da realni manjak u proračunu iznosi čak 55 milijuna kuna, čemu treba pribrojiti i više od pet milijuna kuna isplaćenih Biotehnološkom parku ove godine, što je već „uzdrmalo“ gradske financije. Koliko bi Grad mogao zaraditi na dionicama Termoplina, službeno se zasad ne iznosi.

– Imamo procjenu u kojoj se govori o dosta visokom iznosu, ali o tome ne želim govoriti, jer je riječ o preliminarnoj procjeni. Sam postupak prodaje ima svoj tijek, a trebat će napraviti i novu procjenu, što opet ne znači da ćemo toliko doista i prihodovati. U krajnjoj liniji, postupak je takav da će Gradsko vijeće, dođe li do toga, reći za koju cijenu je spremno prodati Termoplin, a to također ne znači da ćemo dionice uspjeti i prodati. Imate primjer Županije, koja dionice PZC-a prodaje već najmanje tri godine – naveo je Habuš.

Ustvrdio je da odluka ne može biti donesena na temelju „emocija ili političkih boja, nego mora biti najbolja za Grad Varaždin“. Takva izjava začuđuje s obzirom na to da je potvrdio da je prodaju dionica Termoplina namjeravao uvrstiti na dnevni red prošle sjednice Gradskog vijeća, i to naknadno, dakle uoči same sjednice. Potvrdio je i to da je od toga odustao nakon što se ispostavilo da takav prijedlog neće dobiti potrebnu većinu.

– U razgovoru s vijećnicima bilo je primjetno da ne barataju s dovoljnim brojem informacija, mnogi od njih ni ne znaju što znači liberalizacija plinskog tržišta i koji su njezini krajnji ciljevi. Mislim da je to preozbiljna odluka da bismo je prokockali samo na jednomj sjednici Vijeću stavivši je pred vijećnike koji su očito bili nespremni, koji nisu baratali činjenicama – rekao je Habuš. 

Procjenjuje se da je realni manjak u gradskom proračunu čak 60 milijuna kuna

Uoči početka SDP-ovog okruglog stola najavio je da će u jesen organizirati javnu tribinu, ali, istaknuo je, ne o privatizaciji Termoplina, nego o liberalizaciji plinskog tržišta. To će biti plaćeno novcem iz gradskog proračuna. 

Međutim, prava tema nije liberalizacija plinskog tržišta, nego privatizacija gradske tvrtke, upozorio je Damir Pešut iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, također sudionik prošlotjednog okruglog stola.

– Liberalizacija plinskog tržišta je nešto što se već dogodilo i što je prisutno, a pitanje je trebaju li subjekti koji sudjeluju na tržištu biti privatni, državni ili u vlasništvu jedinica lokalne samouprave. Svi oblici vlasništva su na otvorenom energetskom tržištu dozvoljeni – rekao je.

(Ne)potrebno

I dok Habuš kaže da pokreću kampanju kako bi stručnjaci dali odgovore što liberalizacija plinskog tržišta znači za distributere plina, a koju korist od toga mogu imati potrošači, čini se da su to pitanja na koja se već zna odgovor.

– Teoretski gledano, liberalizacija energetskog tržišta se radi samo zbog toga da bi kupac imao mogućnost izbora. Dakle, ako imate vertikalni monopol, kupac može kupovati samo od jednog subjekta, ali ako imate liberalno tržište, onda kupac ima izbora i to je cilj. Hoće li to biti jeftinije ili skuplje, ovisi o situaciji na tržištu i konkurentnosti – pojasnio je Damir Pešut.

Naveo je da konkurentnost na bilo kojem tržištu dovodi do okrupnjavanja tvrtki, no Hrvatska je zasad i po tome iznimka. – Nekakva očekivanja da bi u budućnosti došlo do okrupnjavanja su točna. Međutim, u Hrvatskoj još uvijek ne dolazi do tržišnog okrupnjavanja distributera plina, što bi po nekoj logici tržišta bilo očekivano i opravdano – zaključio je.

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje