Razočaranje za umirovljenike, dobili manji dodatak od očekivanog
Umirovljenici su u srijedu dobili još jedan Vladin dodatak, ali umjesto veselja, neugodno ih je iznenadio manji iznos od onoga...
U fokusu
Sjever Hrvatske dobiva svoje javno sveučilište
OTVORENO Prof. dr. sc. Marin Milković, rektor Sveučilišta Sjever
Projekt uspostave javnog sveučilišta na području sjeverne Hrvatske trebao bi uskoro dobiti svoj epilog. Preoblikovanje postojeće institucije, Sveučilišta Sjever, u smislu prijenosa osnivačkih prava na RH, trebalo bi se uskoro dogoditi donošenjem predmetnog zakona.
Bio je to povod za razgovor s rektorom najmlađe hrvatske sveučilišne institucije, prof. dr. sc. Marinom Milkovićem
Uskoro gotovo
U kojoj je projekt trenutno fazi?
Posljednja zadaća u realizaciji projekta uspostave i razvoja sveučilišta sjeverne Hrvatske – Sveučilišta Sjever, sastoji se u ostvarenju statusa javnog sveučilišta prijenosom osnivačkih prava s jedinica lokalne i regionalne samouprave, dakle, gradova Varaždina i Koprivnice, na državu. Na taj će način sjeverni dio Hrvatske, kao jedina regija koja nema vlastito javno sveučilište, ostvariti ista prava te imati istovjetne mogućnosti kao i ostali dijelovi Hrvatske.
Osiguravanje jednakosti u pravu na dostupno visoko obrazovanje u okruženju, kakvo imaju ostale regije, dovest će do povećanja broja visokoobrazovanih stanovnika te do stvaranja preduvjeta za brži i uspješniji razvoj cjelokupne sjeverne regije u svakom pogledu. Olakšati će se pristup studiju i dati potpora pri studiju za studente slabijega socijalno-ekonomskog statusa i studente s invaliditetom. Isključivo povećanjem razine obrazovanja moguće je ostvariti pretpostavke budućeg razvoja regije te povećati njezinu konkurentnost kako u RH tako i u kontekstu EU.
Točka na “i” bila je javna podrška predsjednika Vlade Milanovića uspostavi javnog sveučilišta na području sjevera Hrvatske
Je li to i buduća vizija razvoja Sveučilišta?
Strateški razvoj Sveučilišta Sjever usklađen je s potrebama realnog sektora gospodarstva te s tržištem rada sjeverne regije. U svojoj viziji Sveučilište Sjever naglašava razvoj svih vidova djelatnosti ustanove visokog obrazovanja – znanstvene, umjetničke i stručne – kako bi postalo prepoznatljivi regionalni lider u područjima tehničkih, biomedicinskih, biotehničkih te interdisciplinarnih znanosti.
Razvojem novih studijskih programa u navedenim područjima osigurao bi se efekt visoke zapošljivosti završenih diplomanata u ovoj regiji. Novi diplomski studiji na 2. stupnju Bolonjske skale studiranja dat će završenim studentima dodatne kompetencije potrebne za učinkovito i samostalno rješavanje problema iz svog djelokruga, na dobrobit društvene zajednice i gospodarstva.
Niz dobrobiti
Koji je značaj javnog sveučilišta za našu regiju?
Brojni javno dostupni statistički pokazatelji, kao i provedena istraživanja o prilikama u visokom obrazovanju na području Republike Hrvatske, ukazuju na očiti problem neujednačenosti razvoja visokog obrazovanja u različitim dijelovima naše zemlje. Pri tome se posebno ističe područje četiriju županija sjeverne Hrvatske koje u većoj mjeri zaostaje za državnim prosjekom udjela visokoobrazovanih u ukupnoj populaciji pojedinih dobnih skupina. Jedan od glavnih ciljeva strateškog dokumenta EU Europa 2020. je dostići do te godine 40 % visokoobrazovanih u populaciji od 30 do 34 godine. Republika Hrvatska postavila je cilj postizanja do 2020. udjela od 35 % visokoobrazovanih u toj populaciji. S obzirom na trenutno statistički značajno odstupanje sjevera Hrvatske za državnim prosjekom, uspostava javnog sveučilišta u ovoj našoj regiji jedna je od aktivnosti kojima će RH ispuniti navedeni cilj.
A za gospodarstvo?
Razvoj visokog obrazovanja kroz razvoj dislociranih visokih učilišta i studijskih programa kojima su matične institucije izvan sjevernog dijela Hrvatske ne može u cijelosti odgovoriti na potrebe gospodarstva i tržišta rada tog dijela Hrvatske, jer se matične institucije razvijaju u okviru svojih strategija, a ne prateći strategiju razvoja i potrebe za profilima u ovom dijelu države. Jedini način kako premostiti takav problem je snažno regionalno javno sveučilište koje će biti puna potpora industriji i lokalnom gospodarstvu te društvenom i kulturnom životu lokalne zajednice.
Jednakost u pravu na dostupno visoko obrazovanje dovest će do povećanja broja visokoobrazovanih stanovnika
Autonomija koju sa sobom nosi status javnog sveučilišta otvara prostor za lakšu i funkcionalniju suradnju sveučilišta s gospodarskim subjektima i širom zajednicom u planiranju i kreiranju obrazovne politike. Nadalje, autonomija osigurava pravo stanovnika sjeverne regije da aktivno sudjeluju i podupiru otvaranje studija iz deficitarnih područja te u područjima potencijalno značajnih investicija. Upravo će akši pristup EU fondovima te veći udio sufinanciranja sredstvima EU fondova omogućiti status javnog Sveučilišta Sjever.
Imate li potporu da Sveučilište Sjever postane javno od početka?
Kontinuirana čvrsta potpora od strane svih bitnih čimbenika nije izostajala cijelo vrijeme provođenja projekta. Posebno želim istaknuti iznimnu potporu jedinica lokalne i regionalne samouprave, zahvaljujući kojoj smo uspjeli doći do cilja.
Zadovoljni smo i što je postignut određeni konsenzus unutar svih političkih opcija u gradskim vijećima gradova Varaždina i Koprivnice prilikom donošenja odluka gradskih vijeća gradova Varaždina i Koprivnice o prijenosu osnivačkih prava s tvrtke “Media uni” na gradove sa svrhom prijenosa osnivačkih prava nad Sveučilištem Sjever na Republiku Hrvatsku. Odluke su donesene jednoglasno! Točka na “i” bila je javna podrška Zorana Milanovića, predsjednika Vlade, uspostavi javnog sveučilišta na području sjevera Hrvatske. U prilog opravdanosti uspostave javnog sveučilišta u ovoj našoj regiji svakako ide i potpora projektu koju su iskazala i druga javna sveučilišta Republike Hrvatske. Iskreno se nadamo daljnjoj punoj podršci našem radu, kako lokalne zajednice, tako i lokalne politike.
Sve prema zakonu
Je li točno da se pokušava stvoriti negativno javno mnijenje u samoj akademskoj zajednici?
U dijelu javnosti pojavile su se teze kako će postupak preoblikovanja Sveučilišta Sjever dovesti i do integracije nekih drugih visokih učilišta u regiji u našu sveučilišnu ustanovu. Njima se očito pokušava stvoriti negativno javno mnijenje dijela regionalne akademske zajednice naspram cijelog projekta. Ovime želim opovrgnuti takve dezinformacije. Proces preoblikovanja Sveučilišta Sjever te donošenje Zakona o prijenosu osnivačkih prava na Republiku Hrvatsku ne uključuje druga visoka učilišta u regiji.
Proces preoblikovanja Sveučilišta Sjever ne uključuje druga visoka učilišta u regiji
Jesu li se u postupku integracije, a i sada u samom procesu prelaska iz privatnog u javno sveučilište, poštovali svi zakonski propisi?
Proces nastajanja javnog Sveučilišta Sjever dug je gotovo 14 godina, što potvrđuje tezu da je osnivanje javnog sveučilišta težak, kompleksan i dugotrajan proces. Temelji Sveučilišta Sjever sežu u 2001. godinu, kada je pokrenuta Visoka elektrotehnička škola u Varaždinu. Ustanova je pod sadašnjim nazivom registrirana u siječnju 2014. godine, nakon integracije Veleučilišta u Varaždinu i Medijskog sveučilišta u Koprivnici.
Na tom dugom putu striktno su se poštivali svi zakonski propisi kojima je regulirana djelatnost koju ustanova obavlja. Odredbe temeljnih Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju te Zakona o osiguravanju kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju diktirale su aktivnosti i dinamiku donošenja odluka koje su rezultirale ovako dugotrajnim procesom.
Našoj djeci bolje sutra
V. d. prorektora Sveučilišnog centra Varaždin, doc. dr. sc. Damir Vusić, vrlo je rezolutan po pitanju preoblikovanja Sveučilišta Sjever u javno sveučilište Republike Hrvatske.
– Koliko je javno Sveučilište Sjever važno za razvoj sjevernog dijela Hrvatske, usudio bih se usporediti s važnošću izgradnje Pelješkog mosta za razvoj južnog dijela Hrvatske. Želja nam je promijeniti percepciju dijela javnosti kako manji gradovi poput Varaždina i Koprivnice ne trebaju svoje javno sveučilište. Zaprepašćuje nevjerojatna lakoća manipulacije javnošću iznošenjem neistinitih podataka o potrebi financiranja projekta od strane države. Iz dana u dan postavljamo sebi pitanje kakav i čiji interes stoji iza takvih “ad hoc” analiza pojedinaca?
Držimo da je svako protivljenje razvoju Sveučilišta Sjever i stjecanju statusa javnog sveučilišta ujedno i protivljenje napretku ove naše sjeverne regije. Jedna od mnogih zadaća institucija poput Sveučilišta Sjever je pridonijeti napretku i boljitku naše lokalne zajednice, osigurati dostupnije i kvalitetno visoko obrazovanje većem broju stanovnika sjeverne Hrvatske. Briga za mlade, briga za našu djecu, odgovornost je od koje ne bježimo. Uvjereni smo da ćemo projektom javnog sveučilišta osigurati bolju i prosperitetniju budućnost za našu djecu, a gradovima Varaždinu i Koprivnici dati status sveučilišnih gradova mladih, obrazovanih i uspješnih ljudi – zaključio je doc. dr. sc. Vusić.
Stvaramo inovacijsko društvo znanja
Najveći broj studenata na odjelima Sveučilišta Sjever (gotovo 90% od ukupnog broja) obrazuje se u tzv. STEM području (Science, Technology, Engineering and Mathematics), biomedicinskom te u informatičko-komunikacijskom području, što je usklađeno s jednim od općih ciljeva u visokom obrazovanju u Hrvatskoj. Povećanje broja visokoobrazovanih osoba sa završenim studijem iz navedenih područja presudno je za razvoj visokotehnološkog inovacijskog društva. Riječ je o područjima koja su deficitarna ne samo u Hrvatskoj, već i na europskoj razini. Za većinu studijskih programa u spomenutim područjima Sveučilište Sjever je s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta potpisalo tzv. programske ugovore o financiranju redovitih studenata. Sveučilište Sjever želi jačati svoj doprinos u ovoj regiji kroz potporu industriji i gospodarstvu u planiranju konkurentne obrazovne politike te društvenom i kulturnom životu zajednice u cjelini.
Izvor:
Foto:
U fokusu
˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝
Na sjednici Županijske skupštine Međimurske županije donesena je odluka o dobitnicima Nagrade Zrinski, a međimurska popevka dobila je svoj dan.
Također, vijećnici su dali suglasnosti za sklapanje ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava za veliki projekt revitalizacije Feštetićeva kaštela u Pribilsavcu.
-Po uspješno kandidiranom projektu, odobreno nam je stopostotno financiranje te po ovoj odluci Skupštine, ulazimo u projekt vrijedan više od 6.630.000 eura kojim ćemo još jednom dragulju naše kulturno-povijesne baštine udahnuti novi život i potom ga obnovljenog predati Općini Pribislavec na upravljanje – naglasio je župan Matija Posavec.
Jednako važna bila je i odluka o prodaji devet nekretnina u vlasništvu Međimurske županije, ukupne površine 96.008 kvadratnih metara, s početnom procjenom vrijednosti od 3.177.865 eura, koja je također donesena jednoglasno. Riječ je o nekretninama u Poslovnoj zoni Međimurje, na k.o. Pribislavec, namijenjenima izgradnji proizvodnih pogona. Župan naglašava da interesa investitora ima, te se donošenjem ove odluke otvara put ozbiljnog pregovaranja sa zainteresiranim poduzetnicima, kako bi se nova radna mjesta što prije otvorila.
Na aktualnom satu je pak bilo pitanja o prometnoj infrastrukturi, ali i o tome koliko je ova Vlada uložila sredstava u Međimurju.
Vijećnik Željko Kofjač upozorio je da je, uz Nedelišće i Mursko Središće, i Šenkovec sve opterećeniji po pitanju prometa. Župan Međimurske županije Matija Posavec odgovorio je da je pri kraju proces rješavanja imovinsko-pravnih odnosa te da bi uskoro izvođač radova mogao biti uveden u izgradnju obilaznice Čakovec-Varaždin, te da se vjeruje da će se u Međimurje više ulagati kada je riječ o prometnoj infrastrukturi.
Vijećnik Zvonimir Siladi upitao je kada se i za što u Međimurje od države slilo 700 milijuna eura za razvoj, koliko je HDZ isticao u predizbornoj kampanji. Župan Posavec je dodao da bi volio političare državnog vrha viđati u Međimurju sve četiri godine mandata, a ne samo u kampanji te da se nada da će nakon ovih izbora i Međimurska županija osjetiti više naklonosti-
-Nije da nismo ništa dobili od države, ali bilo je nedovoljno u usporedbi koliko dajemo kao gospodarski najrazvijeniji kraj Hrvatske – rekao je župan.
Vijećnica Andreja Marić pohvalila je rukovodstvo Županijske bolnice Čakovec na angažiranju osam onkologa iz zagrebačkih klinika i bolnica, čiji će rad smanjiti liste čekanja. Zanimalo ju je i hoće li se graditi godinama najavljivana geotermalna energana, nakon što se odustalo od lječilišnog kompleksa u Draškovcu.
-Riječ je o privatnoj investiciji na koju nemamo utjecaja, jedino mi je žao nisu povučena sredstva iz EU fondova za uređenje termalnog lječilišta jer bilo je takvih natječaja – smatra župan Posavec.
Međimurska popevka dobila svoj dan
Vijećnici su odlučili da će se 28. studenoga obilježavati Dan međimurske popevke.
-To je datum na koji je 2018. godine UNESCO uvrstio međimursku popevku na reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva, datum kada je naša popevka dobila mjesto u svijetu koje svojom vrijednošću zaslužuje. Proglašenjem Dana međimurske popevke obvezat ćemo i naše odgojno-obrazovne ustanove da na taj datum dio nastave posvete programima usmjerenima na usađivanje zavičajne i umjetničke vrijednosti popevke djeci i mladima. Želimo naše blago njegovati i sačuvati i ova inicijativa je naš novi korak k tome – naglasio je župan pojašnjavajući prijedlog.
Skupština potvrdila dobitnike Nagrade Zrinski
Vijećnici su županije jednoglasno donijeli odluku o dobitnicima Nagrade Zrinski. Na svečanoj sjednici Nagradu Zrinski Međimurske županije za 2023. godinu primit će: dr. sc. Krunoslav Mikulan, i to za izniman doprinos u promicanju kulturnih vrijednosti Međimurja kroz umjetnička ostvarenja na području književnosti. Također, nagrada ide Željku Medvedu za dugogodišnji doprinos razvitku i promicanju tehničke kulture i tehničkog stvaralaštva te osobite uspjehe u radu s mladima. Marija Trstenjak primit će nagradu za dugogodišnji rad i doprinos u promicanju i razvoju kulturno – umjetničkog amaterizma i čuvanje folklornog i tradicijskog izričaja. Nagrada se dodjeluje i Košarkaškom klubu Rudar Mursko Središće za naročita sportska dostignuća na natjecanjima te podizanje sportske kulture građana. Socijalna zadruga Humana Nova primit će nagradu za značajan doprinos u djelatnosti gospodarenja tekstilnim otpadom, podizanje ekološke i društvene svijesti građana te jedinstveni model radne integracije osoba s invalidnošću i društveno isključenih skupina.
Na svečanoj sjednici bit će dodijeljene i Povelje Međimurske županije koje ove godine dobivaju Andrija Tekeli za doprinos razvoju gospodarstva, Dino Vlahek za postignuća u znanosti i razvoju računarstva, Jelena Tuksar za doprinos u obrazovanju te promociji područja tehničke kulture, Ivan Sokač za postignuća u književnosti kojima njeguje svoje međimursko nasljeđe u inozemstvu, te Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – podružnica Međimurske županije, Ogranak Mihovljan za predan rad i zalaganje za prava branitelja.
U fokusu
Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?
Okrenuli su se još jedni izbori, a za životinje u romskim naseljima Međimurja ništa novog.
Naime, još 2015. godine počeo je projekt lobiranja za zbrinjavanje pasa iz romskih naselja. Projekt je podržalo Ministarstvo poljoprivrede uz veliku pomoć Međimurske Županije i od 2018. godine je Ministarstvo poljoprivrede dalo velika sredstva gradovima i općinama u čijem su sklopu romska naselja, za kastracije i liječenja romskih pasa.
Od 2018. velikim trudom Zaštitarsko ekološke udruge Prijatelji životinja i prirode, koja vodi najveće hrvatsko sklonište za životinje u Čakovcu, te uz ogroman rad svih stručnih službi s područja Međimurja, dosad je iz romskih naselja spašeno preko 2800 pasa, velikim dijelom štenaca, trudnih kuja, ranjenih, bolesnih, prepunih parazita, uništenih pasa…
Još 2018. godine „obrađena“ su sva naselja i svi su psi sređeni, a velik dio njih je ušao u sklonište te na udomljavanje.
– No, vrlo brzo, a uslijed nedostajuće kontrole od strane gradova i općina naselja se ponovo pune novim psima koje stanovnici ne cijepe, ne mikročipiraju i ne kastriraju. 2021. godine kreće drugi krug zbrinjavanja psa iz romskih naselja i tada se ponovo psi u nekoliko naselja zbrinjavaju, ovaj put velikim dijelom u sklonište. U naseljima ostaju tek oni za koje postoje koliko toliko adekvatni uvjeti držanja. Uključuje se i veterinarska inspekcija, komunalni redari. Pišu se prekršajni nalozi, optužni prijedlozi, sudovi donose presude, kazne idu na naplatu i tu uglavnom sve staje. Jer većina stanovnika ima zaštićena primanja te im se kazne ne mogu naplatiti. U međuvremenu oni dovlače nove pse i nove pse i nove pse. Tijekom 6 kontrola u 2023. godini u romskom naselju Kuršanec pronađeno je novih 135 pasa koji su svi oduzeti i smješteni u sklonište radi daljnjeg udomljavanja. Zadnja kontrola je bila u studenom 2023. godine i naselje je opet puno novih pasa – ukazuju zgroženi prijatelji životinja.
Štoviše, ovih dana su iz skloništa objavili fotografije psa iz Paraga kojeg je mještanin A.H. namjerno pregazio autom. Pas je imao višestruke prijelome kralježnice i nogu. I umjesto da mu pomogne on ili njegov vlasnik, pustili su ga da se danima vuče u ogromnim bolovima po blatu!
– Tek su u petak, 19. travnja, zvali da se pomogne psu što nije obaveza skloništa jer je pas imao vlasnika. No otišli su po njega, ali mu nije bilo pomoći jer su ozljede bile preteške. On je samo jedan od stotina koji trpe strašne bolove i zlostavljanja tamo. Dok stanovnici nabavljaju stalno nove i nove. Puni su ih oglasnici na društvenim mrežama gdje se javljaju za svako objavljeno štene za udomljavanje. U ovom trenutku u romskim je naseljima opet oko 500 pasa koji trebaju pomoć. Opet su prepuni krpelja, štenci se porađaju u kojekakvim rupama i ako ih ne zatuku autima, stradaju od krpelja, zaraznih bolesti. Nabavljaju se poput plišanaca iz dućana djeci za igru, a čim porastu, ulica i snalazi se sam. Kad postanu agresivni u potrazi za hranom, zovu da ih riješimo pasa. Koje su sami dovukli u naselja, uglavnom za igračke djeci. Pitamo se dokle će trajati ovaj teror i koliko nedužnih života treba ostati na njihovim ulicama dok ne osvijeste da su to živa bića koja boli, koja se boje, koja gladuju, isto kao i mi ljudi? Ovo nije više problem Županije niti gradova i općina, ovo je problem države koja dopušta da neki ljudi budu više privilegirani od ostalih, da za njih Zakon ne vrijedi i da ga je nemoguće provesti – ističe se u priopćenju Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.
U isto vrijeme država u potpunosti ignorira ogromno crno tržište pasa za prodaju koje se samo na najvećem hrvatskom oglasniku kreće u iznosima od 900.000 eura za dva mjeseca za koliko je napravljeno istraživanje.
– Sve to bez registracije djelatnosti, bez plaćanja i eura poreza, bez izdavanja računa. Na godišnjoj razini govorimo o prometu od pola milijuna eura samo na jednom oglasniku. Obraćali smo se nekoliko puta Ministarstvu gospodarstva, Poreznoj upravi – bez rezultata. Mnogi od takvih neprodanih štenaca na kraju završe na ulici, u skloništima ili romskim naseljima. Zakoni postoje, nitko ih ne provodi. I s pravom se pitamo – pa dokle će to svojim životima plaćati ova nevina bića, najveći čovjekovi prijatelji – zaključuju.
Život i društvoprije 20 minuta
Društvo građevinskih inženjera i tehničara Varaždin održalo godišnju skupštinu
Foto i videoprije 2 sata
FOTO U Varaždinu se sajmuje, pleše i pjeva pa je grad prepun šetača
Kulturaprije 2 sata
Varaždinski klub kolekcionara ove godine obilježava tri velika jubileja
U fokusuprije 3 sata
˝Koliko je Međimurje dobilo od države? Ne dovoljno u usporedbi koliko daje˝
U fokusuprije 4 sata
Zar baš nitko ne može stati na kraj nasilju nad psima u romskim naseljima?
Sponzoriraniprije 1 tjedan
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Sponzoriraniprije 1 mjesec
Beauty centar “Čarolija” i Regionalni daruju nekirurški lifting lica
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
