Povežite se s nama

U fokusu

Što nam članstvo u Europskoj uniji sve (od)nosi?

Objavljeno:

- dana

1. srpnja Hrvatska je postala 28. članica EU

Probajmo se na trenutak prisjetiti onog osjećaja kad cijelu godinu čekamo pomno planirani godišnji odmor, a kad datum napokon dođe – od svih osjećaja ostala je jedino letargija. Isto su se tako, ako je suditi prema njihovim izjavama, u nedjelju navečer osjećali stanovnici sjeverozapadne Hrvatske.

 Prvo smo čekali pristupne pregovore, pa potom o svakom poglavlju raspravljali mjesecima, onda su odjednom Englezi, čak i Nijemci počeli zahtijevati ono što od nikoga prije nas nisu… Stigao je ponedjeljak 1. srpnja. Hrvatska je postala 28. članica Europske unije. Čekajući, zaboravili smo što uopće čekamo. Eurofili jednako kao i euroskeptici. Svanulo je jutro, netko je žurio na posao, netko prespavao, dan je bio sunčan, kumice na placu proklinjale su one fiskalne blagajna kraj paradajza… Europa? A, da…

Čekajući,zaboravili smo što uopće čekamo

Jednaki se dojam mogao steći u ponoć s 30. na 1. srpnja na najvećem graničnom prijelazu Varažinske županije – Dubravi Križovljanskoj. Svečani ulazak Hrvatske u Europsku uniju dočekalo je desetak općinskih načelnika, načelnik policije Darko Jurčec, župan Predrag Štromar u pratnji dožupana, nekoliko carinika kojima je do ponoći službeno trajao zadnji radni dan, dvoje promrzlih konobara i novinari na zadatku. Špediterima koji su stajali sa strane sigurno nije bilo hladno – pomisao da većina njih sutra ostaje bez posla oblijevala ih je vrućinom.
Intonirane su himne hrvatske i Europske unije, načelnici su se slikali ispod zastave s 28 zvjezdica i sve je bilo gotovo dok je bilo šampanjca. Većina uzvanika je, pretpostavljamo, požurila na ormošku svečanost gdje je postavljen šator za 600 ljudi u kojem se besplatno gostilo do ranih jutarnjih sati.

Treba znati

Hrvatski građani će od 1. srpnja moći prelaziti unutarnje granice EU s važećom osobnom iskaznicom, ako je izdana nakon 1. siječnja 2003. Putovnice trebaju i dalje za zemlje koje su članice šengenskog gospodarskog prostora, ali ne i Unije – Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku.
Novost je uvođenje dječjih osobnih iskaznica. Osobama mlađima od 21. godine osobna će vrijediti pet godina. Putovnica neće trebati niti za ulazak u BiH, Crnu Goru, Kosovo i Srbiju dok se za Makedoniju još ne zna.
Ulaskom u Uniju postupno će se promijeniti gotovo svi osobni dokumenti, ali ih građani neće morati zamijeniti do isteka njihove valjanosti.
Iznimka su tek osobne iskaznice izdane prije 1. srpnja 2003. koje će i dalje vrijediti u Hrvatskoj, ali se s njima neće moći prelaziti granice.  Iako se od lipnja već izdaju nove osobne iskaznice, u MUP-u naglašavaju da ih građani ne moraju mijenjati jer stare iskaznice vrijede do datuma do kojeg su izdane. Neće trebati mijenjati ni vozačke dozvole koje će se od 1. srpnja izdavati u kartičnom obliku, kao ni prometne ili valjane putovnice.
Nove automobilske registarske pločice s logom EU već su izrađene, ali se zasad neće mijenjati. Do uvođenja registracija s europskim logom, vozilo mora biti označeno naljepnicom međunarodne oznake države. Registarske pločice ne trebaju se mijenjati.
Zajednička granična kontrola (“One Stop Control”) obavljat će se za početak na 37 graničnih prijelaza sa Slovenijom, a postupno će se uvesti i na ostalim prijelazima. Zajednička kontrola na granici s Mađarskom bit će na sedam prijelaza, od čega na tri odmah od 1. srpnja.
Granični policajci tako u načelu više ne bi trebali postavljati pitanja o svrsi putovanja, odredištu ili posjedovanju novca za uzdržavanje.

Međunarodni maraton

Trkački klub “Marathon 95” iz Varaždina 30. lipnja organizirao je simboličnu utrku, pod pokroviteljstvom predsjednika RH, u kojoj su sudjelovati trkači iz Hrvatske te Slovenije i Mađarske. Utrku od Ptuja do Varaždina i od Nagykanizse preko Čakovca do Varaždina trčalo je 28 trkača. Dvije su se skupine susrele u Varaždinu kod dravskog mosta, a potom zajedno trčale do Trga kralja Tomislava. Među maratoncima je bila i šefoica Kabineta predsjednika Republike, Danica Juručić Spasojević.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje