Povežite se s nama

U fokusu

Tko će platiti cijenu nove vizije gradskih tvrtki? Odlaze Vlašić, Vrdoljak i Bašić?

Objavljeno:

- dana

NOVAC

Većina gradskih tvrtki lani je ostvarila profit, a neke su i prilično zaradile. Ali ostvarivanje visokog profita s gledišta javnog interesa ne mora uvijek značiti uspjeh.

Visoka zarada u trgovačkim društvima koje se bave javnim uslugama znači dvije stvari: ili da su njihove usluge preskupe ili da se nije ulagalo u javni interes. A baš je taj javni interes – ma koliko frazeološki zvučalo – njihov jedini cilj.

Gradske tvrtke, lani su prihodovale nešto više od 400 milijuna kuna

Gradske tvrtke lani su prihodovale nešto više od 400 milijuna kuna, bez rezultata Razvojne agencije Sjever Dan, kojeg još uvijek nema. Ukupna dobit je 23.98 milijuna.
Od 13 tvrtki najveći ukupni prihod je ostvario Termoplin s 236,2 milijuna kuna (dobit 21,9 milijuna). Slijede Varkom sa 106,7 milijuna (dobit milijun), Parkovi 18 milijuna (dobit 462 tisuće), Gradska tržnica 7,2 milijuna (dobit 125,9 tisuća), Vartop oko pet milijuna (28,2 tisuće), Varaždinske vijesti manje od 4,5 milijuna (dobit 30,2 tisuće), Centar kompetencije za obnovljive izvore energije 2,6 milijuna (122 tisuće), Tehnološki park 2,3 milijuna (169 tisuća), Zona Sjever 1, 8 milijuna (116,7 tisuća), Čistoća 27,722 milijuna kuna uz dobit od 27 tisuća. Gubitaši su Varaždin Airport i Aquacity.

Najveći rast dobiti, 35 posto, odnosno 21,9 milijuna kuna je imao Termoplin, a novčano je zakazala Zona Sjever s padom od 610 tisuća kuna u odnosu na godinu prije. Dobit Varaždinskih vijesti je s oko 350 tisuća kuna pala na 30 tisuća, a znatniji pad imaju i Centar kompetencije (60 posto) i Tehnološki park s 40-ak posto.

Iako ima velikih padova, ove brojke su očekivane. Tvrtke koje su dobro poslovale i dalje zarađuju, druge su u stagnaciji, dok dobit nekih varira iz godine u godinu. Ali dok zarada kod poduzeća na tržištu znači dobitak, kad se govori o gradskim tvrtkama zarađivanje nije kriterij uspjeha. Štoviše – smatra Željko Bunić, predsjednik Gradskog odbora za proračun i financije – u Trgovačkim društvima koje se bave javnim servisom po definiciji treba zadovoljiti potrebe građana, a ne zaraditi.

On kao dobar primjer navodi Čistoću, koja godišnje ima oko 20 do 50 tisuća kuna dobiti. Prihodi su znatno veći – 27 milijuna kuna – ali, kako veli Bunić, sav novac se ulaže u poboljšanje usluge i amortizaciju.

Smrdi, užasno smrdi

Nedavno je član Odbora za financije i proračun Davor Patafta upozorio na veliki novac Varkoma koji je oročen na bankovnom računu, pa se upitao zašto onda voda nije jeftinija.
Baš je Varkom tipičan primjer kako ne bi smjele poslovati gradske tvrtke. – Ima novaca, ali kao gradska tvrtka je neuspješan. Još uvijek ima puno dijelova grada bez kanalizacije, što znači da nije ispunio svoju funkciju. Razlozi uoće nisu bitni – govori Željko Bunić i spominje još jedan neuspjeh Varkoma: smrad iz pročistača. – Je li Varkom mogao riješiti problem? Po našem mišljenju jest. Je li mogao ići čvršće prema onima koji uzrokuju smrad? Sigurno jest. Ako ti netko u kanalizacijski sustav godinama ispušta više organskog otpada nego što smije, pa to već 10 godina smrdi, ne možeš reći da si uspješna tvrtka. Nisam artikulirano iz Varkoma nikad čuo da pročistač ne radi dobro zato što netko ispušta puno više organskog otpada od dozvoljenog. Nitko nije kriv, a smrdi. Ovo je frazeologija, ali javni interes je zaista najvažnij za gradsku tvrtku. A tu je javni interes da građani dođu na kupalište i da im tamo ne smrdi – oštar je vijećnik.

Tko će morati otići ?
Bit će smjena u nadzornim odborima, ali i na čelima gradskih tvrtki.
Iako se službeno još uvijek ne spominju imena direktora koji će morati otići, neslužbeno saznajemo da sigurno odlazi direktor Varkoma Vlado Vlašić, a najvjerojatnije i direktor Parkova Marin Bašić te Dubravko Vrdoljak iz Vartopa.
Iz gradonačelnikovog ureda nitko ne želi demantirati niti potvrditi ovu vijest. Smjene su najavljene odmah nakon preuzimanja vlasti. U Gradu su bili jasni i rekli da neće samo figurirati u nadzornim odborima nego će se i ponašati kao ono što jesu: vlasnici. – Gradonačelnik Habuš je šutio, slušao, kimao glavom. Mi ćemo sigurno aktivno sudjelovati – rekao je zamjenik gradonačelnika Zlatan Avar.
To konkretno znači, rezolutan je, da će s upravom dogovarati viziju, poslovni plan i javni interes. Ono što su dosad radili direktori.
– Nadzorni odbor je bio folklor i podjela naknada za sjedenje, ali zapravo za sudjelovanje u političkoj kampanji – smatra Željko Bunić, predsjednik gradskog Odbora za proračun i financije.
U nadzornim odborima je najviše članova HNS- a, pa će njihovi kadrovi najlošije proći u novoj kadrovskoj križaljci.

Tu je i velik novac izgubljen na poništenim natječajima za Aglomeraciju, ali i Aquatehnika. Tvrtka kći se smatra velikim propustom Varkoma. Varkom je vlasnik Aquatehnike, pa joj ne može davati poslove, a vlasnici Varkoma su jedinice lokalne samouprave. Pa se postavlja pitanje zašto Aquatehnika jednostavno nije izmještena iz vlasništva Varkoma i tog problema ne bi bilo.

Ni u Parkovima nije sjajno. Nova gradska vlast smatra da se premalo pozornosti posvećuje alergenima, od kojih je najraširenija ambrozija. – Bilo je gradskih površina koje iz različitih razloga nisu bile održavane i koncentracija alergena je velika i rezultira alergijama. Za mene to nije dobar posao – govori Željko Bunić.

“Prihod znači dvije stvari: da su usluge vjerojatno preskupe i da se nije ulagalo u javni interes.”
Željko Bunić

Neke gradske tvrtke imaju još jedan veliki problem: bave se onime što, smatra Željko Bunić, nije njihov posao. Za novu vlast je sporno što se Tržnica – koja, vjeruje se, radi dobro svoj posao – bavi stvarima koje nisu njezin core biznis. Svaštare s turizmom, organizacijom priredbi… – Gradske tvrtke se trebaju baviti svojim poslom, a tržište prepustiti gospodarstvenicima. Najgora stvar za gospodarstvo je kad gradske firme rade posao iz gospodarske djelatnosti. One su po defaultu subvencionirane i ne mogu ulaziti na tržište.

To je nelojalna konkurencija. Iako izlazi iz konteksta, dobar je primjer Studentski dom. Ne možemo mu zabraniti, ali nije fer da nudi usluge cateringa ili gableca. Grad neće koristiti njegove usluge bez obzira na cijenu, jer na taj način se potiče nelojalna konkurencija. Grad se bavio i gradnjom stanova, pa je i tu potkopavao tržište – veli i zaključuje da se treba jasno odrediti što jest, a što nije posao Grada.

To će se ubuduće znati i u Aquacityju. Tvrtka u stopostotnom gradskom vlasništvu – s dva blokirana računa i tri godine poslovanja s gubitkom – i lanjsku je godinu završila s gubitkom od 127 tisuća kuna. Iz godine prije je preseno pet milijuna kuna gubitka. – U Aquacityju je situacija vrlo nejasna. Poslovali su s gubitkom, a dublje u izvještaju se vidi amortizacija od 450 milijuna kuna. Tvrtka uopće nema viziju. Grad će Aquacity pretvoriti u kupalište za građane. To je gradsko zemljište i na to ćemo trošiti, a koncesionar će plaćati koncesiju za usluge koje će nuditi. U kombinacijama u kojima se koncesionar morao brinuti i za zemljište nikad nisu bili jasni računi, računi su se prebijali. To je katastrofa. Prebijanje je dogovorna ekonomija. Kad je s jedne strane Grad, s druge privatnik, najčešće tu izgubi Grad. Grad želi biti netko tko će na Aquacityju osiguravati javni interes, a to je kupanje, sport i rekreacija – govori.

Bez vizije

Željko Bunić smatra da svim gradskim tvrtkama fali jedno: vizija. Dok jedne ne odrađuju svoj posao – a to je javni interes – druge se bave i onime što uopće nije njihov posao. Ima i onih kojima je vizija da se ugase, kao što je Vartop.

Za njega je stvar jednostavna: – Tržnica treba osigurati svježu i domaću hranu, Varkom vodu i kanalizaciju, Termoplin plin, Parkovi uređen grad, Aquacity sport i rekreaciju… I ništa manje ili više. Varaždinske gradske tvrtke su se pridržavale nekih drugih pravila, svaka je imala svoju politiku, koju je diktirao direktor. Odluke mu nije bilo teško provoditi jer Nadzorni odbor je samo figurirao. Ubuduće to – najavljeno je – neće biti tako.

Željko Bunić neće reći da je situacija loša, nego da “ima mjesta za poboljšanje”. – Ono čega dosad nije bilo, a ubuduće će biti, je plan u kojem će Nadzorni odbori navesti sve što tvrtka planira ostvariti. Ako su na kraju godine ostvarili zacrtano, uspješni su. Ne može netko biti direktor, voziti se u luksuznom automobilu i imati luksuzni ured dok istovremeno nije zadovoljena javna funkcija – govori Željko Bunić. A ono što kaže Željko Bunić je važno jer to je mišljenje kojim će se voditi Grad pri donošenju svih odluka u vezi gradskih tvrtki.

Troškovi po zaposleniku u varaždinskim gradskim tvrtkama su i do tri puta veći nego u privredi. Velike tvrtke u nekom
hrvatskom prosjeku troše po zaposleniku 65 tisuća godišnje, dok, recimo, Termoplin troši 178 tisuća.

Izvor: RT
Foto: RT

U fokusu

Poznat je datum kad kreće isplata povrata poreza

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Porezna uprava objavila je da isplata povrata poreza na dohodak kreće 2. svibnja. Pravo na povrat ima čak 830.122 porezna obveznika, a rješenje Porezne uprave počet će stizati od današnjeg dana.

-Na nivou Republike Hrvatske, sa stanjem na dan 15.04.2024. godine,  u postupku utvrđivanja godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu kod ukupno 830.122 porezna obveznika utvrđena je razlika više uplaćenog poreza i prireza na dohodak za povrat u iznosu od 332.811.592,99 eura, dok je kod 97.512 poreznih obveznika utvrđena obveza za uplatu poreza na dohodak i prireza na dohodak u iznosu 35.290.255,23 eura – stoji u priopćenju Porezne uprave.

Temeljem godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2023. godinu ukupno će 212.438 poreznih obveznika – mladih osoba ostvariti pravo na povrat više uplaćenog poreza na dohodak i prireza poreza na dohodak s osnove umanjenja poreza fizičkim osobama, od toga 83.528  osoba do 25 godina života u iznosu od  75.881.564,42 eura, odnosno 128.910 mladih osoba od 26 do 30 godina života u iznosu od  100.127.481,51 eura.

Ostatak priopćenja donosimo u nastavku:

Obavijest o privremenim poreznim rješenjima u svezi povrata poreza na dohodak za 2023. građani će početi dobivati od 22. travnja 2024. u svoje Korisničke pretince u sustav eGrađani (https://gov.hr/?lang=hr), a Porezna uprava će tijekom svibnja započeti s dostavom rješenja poštom na adrese prebivališta ili uobičajenog boravišta.

Povrati poreza izvršavat će se onim poreznim obveznicima koji ispunjavaju uvjete za povrat, kontinuirano prema redoslijedu kojim će se izdavati rješenja.

Visina povrata poreza ovisi o visini uplaćenog poreza i prireza, olakšicama na koje porezni obveznik ima pravo, te godinama života za mlade osobe (do 30 g.).

Očekuje se da će većina povrata po godišnjem obračunu poreza na dohodak za 2023. godinu u posebnom postupku biti izvršena do kraja svibnja 2023. godine.

Nastavite čitati

U fokusu

Gong: “Milanović se ne ponaša kao odgovoran državnik, a Ustavni sud ne djeluje kao čuvar Ustava“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Gong smatra da se Ustavni sud svojim loše obrazloženim upozorenjem predsjedniku Milanoviću stavio iznad Ustava.  Ako predsjednik Republike podnese ostavku, ništa ne smije sprječavati izabrane zastupnike Sabora da odaberu Milanovića za predsjednika Vlade.

Tako u jučerašnjoj objavi ove organizacije civilnog društva koja je usmjerena unaprjeđenju demokratskih procesa i institucija te demokratske političke kulture podsjećaju da većina na Ustavnom sudu smatra da je predsjednik svojim sudjelovanjem u kampanji kontinuirao kršio Ustav.

. No Ustavni sud nikad nije donio odluku da je predsjednik kršio Ustav. Dapače, većina ustavnih sudaca ističe kako rezultati izbora nisu na bilo koji način sporni. Nejasno je stoga, kako izostanak bitne povrede može za posljedicu imati drakonsku kaznu koja nije predviđena nijednom odredbom Ustava. Svojim zaključkom prijete uskratom političkih prava Zoranu Milanoviću, i volji zastupnika da biraju tko će biti mandatar – ističu u Gongu.

I dodaju:

„U skladu s njegovom ulogom čuvara stabilnosti državne vlasti, Zoran Milanović morao je dati ostavku na mjesto predsjednika države kada se odlučio sudjelovati u parlamentranim izborima. Predsjednik države to nije učinio nego je čak i najavljivao svoje buduće ministre. Važna ustavna uloga predsjednika jest povjeravanje mandata za sastavljanje Vlade. Kako taj proces može biti nepristran, ako Milanović s pozicije predsjednika pomaže jednoj strani u sastavljanju većine?“

Tvrde i da je Ustavni sud po svojoj već ustaljenoj praksi, na koju su već upozoravali kroz slučaj Markovog trga, propustio kvalitetno i precizno argumentirati odluku.

– I to odluku koja je po svojoj formi upozorenje protiv kojeg nema pravnog lijeka, stoga ni mogućnosti predsjedniku da se eventualno obrati Europskom sudu za ljudska prava. Sud izriče zabrane na temelju paušalnog pozivanja na određene ustavne norme, dok u isto vrijeme navodi da tijekom cijelog predizbornog razdoblja predsjednik svojim ponašanjem nije napravio značajan utjecaj na ishod izbora – zaključuju u Gongu.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje