OTVORENO
Varaždinac Stjepan Cvek, dugogodišnji sportski direktor slavnoga Nogometnoga kluba Varteks, koji je nekad bio uz bok Dinamu i Hajduku, nikad nije bio politički aktivan. Nije se to sve do danas promijenilo.
Međutim, svoje iskustvo, energiju i znanje odlučio je dati za boljitak Varaždina, i to preko građanske Udruge Liga za Varaždin. Sa Stjepanom Cvekom, dugogodišnjim poduzetnikom, sportskim djelatnikom i trenutno predsjednikom nogometnog trećeligaša, razgovarali smo o angažmanu u Ligi za Varaždin, o buđenju nogometa u Varaždinu i ambicijama NK Varaždina te o varaždinskom sportu.
Jedan ste od osnivača Lige za Varaždin. Kako to da ste se uključili u tu udrugu građana?
Kad sam postao predsjednik NK Varaždin, suočili smo se s problemom kako održati Klub na životu. Sama funkcija mi nalaže da se aktivnije uključim kako bi Klub stao na čvršće noge. Jedino se na taj način mogu osigurati sredstva za zdrav projekt. Inače, mi sportaši smo puno razgovarali i imali namjeru, skrivenu želju, osnovati stranku sportaša koja bi se uključila u politički život. Ta naša ideja se poklopila sa stvaranjem Lige za Varaždin. To je dobra priča za grad, jer kreće iz zdravih namjera.
Gdje vidite svoju ulogu u Ligi za Varaždin?
Nit vodilja mi je priča iz 1998. godine. NK Varaždin je tad igrao uzvratnu utakmicu četvrtfinala Kupa kupova u Mallorci. Cijeli grad živio je za Nogometni klub, pa smo uzeli charter let sa 130 mjesta. Sva politika, privrednici i poduzetnici, bili su u avionu, svi su disali za Klub te su zato Grad i Klub uspjeli. Želimo vjerovati u ponovni uspjeh Kluba i Varaždina.
Hoće li Varaždinke i Varaždinci prepoznati Ligu za Varaždinu kao opciju koja nudi nešto novo, svježe?
Željeli osnovati stranku sportaša, no našli se na istoj valnoj duljini s članovima Lige za Varaždin
Uvjeren sam da hoće, jer je to priča čestitih, sposobnih ljudi koji su sve stvarali sami. Varaždin je spao na niske grane. Liga za Varaždin okuplja sportaše, zdravstvene djelatnike i odvjetnike te se već na osnivačkoj skupštini vidjelo koliko ti ljudi žele pomoći Gradu. Istaknuo bih gospođu Dubravku Lekić, koja me posebno oduševila entuzijazmom, a zato je i uspjela u životu.
Čim se rodi neka ideja, ona uzima telefon u ruke i odmah sve rješava. Ona pokazuje koliko neizmjerno voli ovaj grad i takvi ljudi su garancija uspjeha.
Mnogi sportaši su ujedno i poduzetnici, je li ih gradska vlast zapostavljala?
Gradske strukture se ponekad odnose maćehinski prema sportašima, a mnogi su poduzetnici. Branko Ivanković uložio je četiri milijuna eura u Varaždinu, Tomislav Vrbnjak uložio je svoj novac u Varaždinu, Dario Jertec ulaže dva milijuna eura, Davor Vugrinec uložio je također svoj novac, a Zlatko Dalić će uskoro. Ti ljudi donose ovom gradu mnogo toga pozitivnog.
Što kažete na stanje u varaždinskom sportu?
Pokušat ćemo se izboriti da nogomet bude posebna kategorija kod raspodjele sredstava namijenjenih za sport u Varaždinu. Naime, nije da podcjenjujemo ostale sportove, ali masovnost i posjećenost te povijest su na našoj strani. Cilj je da se struka uključi kako bi se što profesionalnije definirali kriteriji za raspodjelu gradskog novca namijenjeni za varaždinski sport kako bi sve bilo transparentnije.
Stadion Varteksa s preuređenjem postat će nezaobilazna destinacija za odigravanje utakmica mladih reprezentacija
Što se tiče varaždinskog sporta, nekad smo imali 13 prvoligaša. Varaždinski sport treba oživjeti, no oslabjela je privreda, a manji je gradski proračun. Treba također vidjeti koji su prioriteti i za koje sportove. Zašto se u Varaždinu, primjerice, ne bi otvorila velika teniska akademija? Imamo Željka Krajana, Sašu Hirzona, Marcosa Bagdatisa, zašto oni ne bi napravili veliku tenisku priču?
Ove godine varaždinski nogomet se probudio. NK Varaždin je prvi na ljestvici i cilj je ulazak u 2. HNL.
Nogometni klub je 90-ih bio brend ovog grada. Ljudi u cijeloj Hrvatskoj i inozemstvu ne pitaju za ništa drugo nego za nogomet u Varaždinu. To je brend koji treba vratiti. U godinu dana od Grada i Županije dobili smo oko 200.000 kuna, od privatnih tvrtki iz Varaždina oko 80.000 kuna, a za ostalo smo se morali snalaziti izvan Varaždina.
To nije podloga za budućnost Kluba, pa se borimo da politika na neki način pomogne varaždinskom nogometu. Inače, moramo se pohvaliti da smo dug od 700.000 kuna riješili i Klub pozitivno posluje. Imamo 15 zaposlenika u trećeligašu i svi redovito primaju plaću.
Uđete li u 2. HNL, kako ćete zatvoriti financijsku konstrukciju?
Druga liga će nam olakšati neke stvari. Bit će veća gledanost, stići će novac od TV-prava, a bit ćemo zanimljiviji stranom ulagaču ili stranom partneru. Također, za 2. HNL ćemo morati pojačati igrački kadar, a već nam se javljaju klubovi koji imaju mlade igrače i Druga liga bi im bila odskočna daska.
Varaždin je domaćin utakmice četvrtfinala, polufinala i finala Europskoga U-17 nogometnog prvenstva. Što to znači za sam grad i nogomet u Varaždinu?
Stjepan Cvek je od svoje 10 godine u nogometu, a njegovu karijeru prekinula je teška ozljeda koljena
Hrvatski nogometni savez je prepoznao našu inicijativu povratka nogometa u Varaždin. U stadion će se uložiti oko 1,5 milijuna kuna. Stadion će se urediti, modernizirati i dobiti A licencu. Bit će to prva destinacija HNS-u za odigravanje utakmica mladih reprezentacija, tim više što reprezentativci borave u Sv. Martinu na Muri pa se Varaždin sam po sebi nameće kao izbor. Također, odigrat će se sigurno jednom godišnje prijateljska utakmica A reprezentacije.
Euro U-17 donosi mnoge dobrobiti za gospodarstvo i turizam.
Kad će se igrati finale, u Varaždinu će biti nekoliko tisuća stranaca. To će uvelike doprinijeti popunjavanju turističkih kapaciteta, proširenju ugostiteljske ponude, ali i promocije Varaždina, s obzirom na to da sve prenosi Eurosport, a i na toj televiziji emitirat će se reklama Varaždina.
Bili ste vrlo perspektivni nogometaš. Što je prekinulo vašu nogometnu karijeru?
Od svoje 10 godine sam u nogometu. Igrao sam za Varteks do 24. godine, kada je moju karijeru prekinula teška ozljeda – lom koljena. Imao sam čak i ponudu iz nizozemskog AZ Alkmaara, no nisu mi iz Kluba omogućili transfer. Kasnije sam igrao u varaždinskoj Slobodi i Drugoj austrijskoj ligi.
Stjepana Cveka svojim entuzijazmom je posebno oduševila Dubravka Lekić, koju je posebno izdvojio
Malotko zna da ste vi u Nogometni klub Varteks doveli predsjednike Vladu Marića i Anđelka Herjavca.
Prvi sam se 1987. godine priključio u stvaranju NK Varteks. Tada sam u klub doveo Vladu Marića, tadašnjeg direktora Levi’sa. Kasnije je na moj nagovor stigao Anđelko Herjavec, nikad prežaljeni čovjek koji je bio vizionar ispred svojeg vremena i s kojim na čelu se Klub vinuo u visine.
Cijeli vaš radni vijek vezan je uz sport i nogometni klub iz Zagrebačke 94. Koji su vam se trenuci usjekli u pamćenje?
Bila je mnogo prekrasnih trenutaka. Svakako valja izvojiti pobjedu protiv HAŠK-Građanskog u Varaždinu 4:0 i pobjedu protiv Hajduka u Splitu 5:1. Naravno, tu je i povijesna pobjeda protiv Heerenveena u osmini finala Kupa Kupova i slavlje protiv Aston Ville. Tek sada smo svjesni koliko su ti uspjesi veliki.
Zahvaljujući sportu upoznali ste mnoge sportske velikane i nogometne djelatnike.
Bavljenje sportom je velika privilegija. Izvanredno je da je sport odličan kanal za biznis i poduzetništvo. Susrećete se s političarima, poduzetnicima i sportskim djelatnicima. Imao sam prilike upoznati i Silvija Berlusconija. Riječ je o čovjeku izuzetne energije. Također, ugostio nas je i legendarni Johan Cruyff, čovjek koji je ostavio neizbrisiv trag.
Nadam se da će ovo Europsko prvenstvo biti poticaj za državu i poziv na poboljšanje infrastrukture, kao i za mlade igrače. Slike iz Hrvatske bit će zahvaljujući Eurosportu viđene diljem svijeta, a zaista smo ponosni na mlade selekcije, koje se gotovo neprestano kvalificiraju na završne turnire velikih natjecanja. Pozivam sve na fair-play i pozivam sve navijače na ovo veliko i značajno natjecanje – rekao je Davor Šuker za Hrvatski nogometni savez.
Mladi su Vatreni kao domaćini smješteni na poziciju A1, a njihovi će protivnici u natjecanju po skupinama biti Italija, Turska i Španjolska. Utakmicu otvaranja na riječkoj Rujevici Hrvatska će 3. svibnja odigrati s Talijanima. U Skupini B nalaze se Škotska, Francuska, Mađarska i jedan od debitanata, Farski Otoci, dok su u Skupini C Njemačka, Republika Irska, Srbija te Bosna i Hercegovina. Skupinu D čine Nizozemska, Engleska, drugi debitant Norveška i Ukrajina. Završnica Prvenstva igra se na stadionu Varteksa.
Izvor:
Foto: RT
Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.
Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.
Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.
Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?
Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.
Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?
Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.
Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.
S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?
S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.
Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?
Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.
Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?
Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.
Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?
Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.
Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?
Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.
Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?
Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.
Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?
Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.
Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.
Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.
Što još imate u planu u budućnosti?
Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.
OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.
Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.
– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.
Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.
Kako je drvno-prerađivačku industriju i graditeljstvo pogodila kriza, ponajprije u Njemačkoj, čini se da se po prvi put događa da Hrvatske šume ne mogu prodati predviđenu količinu trupaca. Odnosno, prema nekim informacijama do kojih je došao Lider, imaju višak.
Pad narudžbi je očekivan, jer nakon štete izazvane olujnim nevremenom uslijedila je kriza u Njemačkoj koju sve više osjećaju i druge europske zemlje. Potvrđuje to i čelni čovjek Požgaj grupe Nikola Požgaj koji kaže da se pad narudžbi mogao očekivati čak i da krize u Njemačkoj nije bilo s obzirom na to da su 2021. i 2022. bile rekordne godine u proizvodnji i izvozu drvno-prerađivačke industrije.
Naime, to su godine nakon pandemije kada su kupci nastojali popuniti skladišta robom koju su k tome plaćali skuplje, pa kad su se trgovci namirili, bilo je za očekivati pad bez obzira na krizu u Njemačkoj.
Doduše, on ne vjeruje da je došlo do ukupnog pada narudžbi drvnoprerađivačkih proizvoda i posljedično tome pojave viška trupaca zbog toga, nego kao jedini mogući uzrok neprodanih trupaca vidi u spomenutoj vjetrolomnoj oluji koja je oštetila mnoga stabla.
– Nisam siguran da ima viška trupaca u Hrvatskim šumama jer ih i oni režu onoliko koliko treba. Ako bi ih rezali više, to bi značilo da trupci negdje leže i postoji opasnost da počnu trunuti. Ali u HŠ najbolje znaju taj podatak, a ono što se može reći jeste da je s nekih tržišta, tu prvenstveno mislim na njemačko, naručeno manje drvno-prerađivačke robe u zadnje vrijeme – kaže Požgaj.
No dodao je da Požgaj grupa i dalje radi s istim kapacitetom, odnosno, pad njemačkih narudžbi nadomještaju novim narudžbama iz drugih zemalja.
Više o svemu pročitajte OVDJE
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
