Povežite se s nama

U fokusu

Varaždin (ni)je grad bicikala?

Objavljeno:

- dana

NEZADOVOLJSTVO

– Mnogo je godina Varaždin slovio kao grad biciklista, ali u zadnje vrijeme to više nije tako. S obzirom na brigu koju lokalna vlast vodi o biciklistima, tu titulu je Varaždinu preotela Koprivnica. Grad Varaždin uopće ne brine o biciklistima, naprotiv, umjesto da potiče ljude na korištenje bicikala, potiče ih na korištenje automobila. 

No, to je i logično, ako dolazite autom u grad, najprije morate imati auto, pa platiti osiguranje, registraciju, servis, benzin, parkiranje – upozorava Goran Lepen, jedan od pokretača Facebook grupe Varaždinski biciklisti koja trenutno broji gotovo 5.000 članova.

Problemi biciklista

Gotovo svakodnevno se u grupi raspravlja o brojnim problemima s kojima se u Varaždinu susreću biciklisti. Lepen ističe da je osnovni problem u prometu nedostatak kulture prometovanja svih sudionika prometa koji se može riješiti samo trajnim ulaganjem u edukaciju.

– Problem je i što na razini države ne postoji pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi, odnosno, isti je u pripremi već godinama, ali nije stupio na snagu. S obzirom na to, kod izrade biciklističke infrastrukture projektanti i izvođači radova nisu se dužni držati pravila, a biciklistička se infrastruktura radi tek toliko da se može reći da postoji, no to što ista ne zadovoljava nikakve kriterije glede sigurnosti i funkcionalnosti, nije uopće bitno. Kao treći problem, tu je svakako nedovoljna promocija biciklizma – objašnjava Lepen te ističe da bicikl kao prometno sredstvo predstavlja odličnu alternativu motornim vozilima jer je, pogotovo u slučaju Varaždina, brži način prometovanja, jeftiniji, zdraviji, ekološki prihvatljiviji i tiši.

Još je jedan problem povećani broj krađa bicikala u Varaždinu.

– Problem krađa je tu oduvijek, samo se zadnjih godina malo intenzivirao. Najbolje je da vlasnici svoje bicikle zaključavaju sigurnijim i kvalitetnijim lokotima ili da bicikle drže “na oku”. Jedno od mogućih rješenja je uređenje čuvanog biciklističkog parkirališta/garaže s naplatom, a za provedbu toga je potrebna suradnja lokalne vlasti i udruge/poduzeća koje bi upravljalo takvim parkiralištem – predlaže Lepen.

Na razini države ne postoji pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi

Na pitanje kako bi ocijenio biciklističke staze diljem grada, ponovno upozorava na problem nepostojanja pravilnika o biciklističkoj infrastrukturi.

– Na skali od 1 do 10, varaždinske biciklističke staze mogu dobiti ocjenu 2, možda 3. Problem neće biti riješen tako dugo dok se ne usvoji pravilnik ili dok se ne pokrene udruga biciklista, dovoljno velika i utjecajna, te stisne lokalnu vlast da počne primjenjivati Pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi kod izgradnje i rekonstrukcije prometnica, bez obzira na to što isti nije na snazi na nivou države – ističe.

Brojni članovi grupe Varaždinski biciklisti ogorčeni su i zabranom vožnje u centru grada, ali njezin osnivač tu zabranu razumije i podržava.

– Zabrane su opravdane. Kultura prometovanja je na vrlo niskom nivou i zbog toga je, trenutno, međusobni suživot pješaka i biciklista u pješačkoj zoni nemoguć – ističe.

Dana 30. srpnja Policija je provodila preventivno-represivnu akciju “Pješaci i biciklisti”. Najviše prekršaja, njih 22, počinili su biciklisti, i to nepoštivanjem postavljenih prometnih znakova i vožnjom preko obilježenog pješačkog prijelaza. Lepen ne misli da je Policija prestroga, već da se zakoni moraju poštivati.
– Osobno, ja sam kao biciklist svakodnevno svjedok desetaka prekršaja koje biciklisti čine, i da sam sam policajac, kažnjavanje bi bilo još češće i rigoroznije – navodi.

Udruga biciklista

Iako je najavljivano osnivanje Udruge varaždinskih biciklista, to do sada nije realizirano.

– Zapeli smo, naravno, jer smo Varaždinci. U početku se javilo dvadesetak ljudi koji su bili zainteresirani za rad oko Udruge, ali nažalost to nisu ljudi koji mogu i žele odvojiti svoj novac, vrijeme i trud za rad u udruzi za opće dobro – ističe Lepen, koji ipak ne odustaje i poziva sve varaždinske bicikliste da u četvrtak, 13. kolovoza, dođu na sastanak koji će se održati u 19.30 sati u Office baru na Korzu, s ciljem da se biciklisti udruže i potaknu promjene u Varaždinu.

Habuš: “Zaustaviti krađe”

Podaci varaždinske Policije pokazuju da je u prvih sedam mjeseci ove godine ukradeno 250 bicikala, što je za gotovo 70 bicikala više nego u istom razdoblju prošle godine. Ponukan tim podacima, gradonačelnik Goran Habuš najavljuje niz mjera kako bi spriječio taj negativan trend.

– Zajedno s Policijom i svim ostalim institucijama poduzet ćemo efikasne mjere kako bi zaustavili krađe. Ne smijemo ostati pasivni i miriti se s pojavom da nam s ulica nestaju bicikli koje građani plaćaju i više tisuća kuna. Najavljujem oštru borbu protiv kradljivaca bicikla! Kradljivci koji su se razmahali trebaju znati da im se od danas ne piše dobro – oštro poručuje Habuš.

Sljedeći će tjedan biti sazvana sjednica Vijeća za prevenciju kriminaliteta Grada Varaždina. Gradonačelnik najavljuje preventivne akcije u suradnji s Policijom, Komunalnim redarstvom, zaštitarskim tvrtkama, udrugama građana, trgovačkim centrima, školama, mjesnim odborima i zajednicama stanara u pojedinim zgradama.

– Varaždin je grad bicikala i građani moraju biti sigurni. Zajedničkim konkretnim akcijama stat ćemo na kraj krađama bicikala! – najavio je gradonačelnik.
Uspješan primjer suradnje u borbi protiv krađa je internetski servis za registriranje bicikla na adresi bicikli.mup.hr. Registriranjem bicikala povećavaju se šanse da se bicikl pronađe i vrati vlasnicima.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Varaždinska županija, Mali Bukovec i Bukotermal kreću u realizaciju prve geotermalne elektrane na sjeveru Hrvatske

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinska županija, Općina Mali Bukovec i njihova tvrtka Bukotermal kreću s projektiranjem i ishođenjem dozvola za izgradnju prve geotermalne elektrane na sjeveru i druge u Hrvatskoj.

Bukotermal je, naime, ostvario i posljednji uvjet da se krene u realizaciju ovog najvećeg projekta u povijesti Varaždinske županije: potpisan je ugovor s INA-om o kupoprodaji zemljišta na kojem se nalazi bušotina Lunjkovec-1, čime su riješeni svi imovinsko-pravni odnosi.

– Riječ je o čestici koja je izrazito važna jer se na njoj nalazi bušotina Lunjkovec-1 koja će u proizvodnji električne energije služiti kao utisna bušotina za povrat ohlađene vode natrag u geotermalni rezervoar, odnosno u geotermalno ležište. Riješeni imovinsko-pravni odnosi sada omogućuju projektiranje i ishođenje građevinske dozvole za izgradnju geotermalne elektrane, vrelovoda te pripadajućih naftno-rudarskih, elektro-energetskih i strojarskih objekata. Također, kupnja ovog zemljišta je važna i za projektiranje te ishođenja lokacijskih, naftno-rudarskih i građevinskih dozvola za nove parove proizvodno–utisnih bušotina, jer se upravo na tom zemljištu planiraju dvije nove utisne bušotine – navodi direktor Bukotermala Alen Požgaj.

Ovo važno ulaganje se pokreće nakon što su istraživanja potvrdila da se na eksploatacijskom polju Lunjkovec – Kutnjak na dubini od 2.345 metara nalazi nalazište geotermalne vode topline 142 stupnja Celzija, što je odličan potencijal za proizvodnju električne energije.

Uz proizvodnju električne energije, moći će se koristiti toplinska energija snage oko 90 megavata u agrotermalne svrhe, odnosno za grijanje staklenika i plastenika za proizvodnju cvijeća, voća i povrća.

Nastavite čitati

U fokusu

Hrvatska ima najveći pad industrijske proizvodnje u Europskoj uniji

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Industrijska proizvodnja u veljači u Europskoj uniji veća je za 0,7 posto u odnosu na ovogodišnji siječanj, otkrivaju novi podaci Eurostata.

Najveći mjesečni rast zabilježen je u Irskoj (3,8 posto), Mađarskoj (3,5) i Sloveniji (3,3 posto). Najveći pad industrijske proizvodnje u veljači bilježi Hrvatska, čak 4,6 posto u odnosu na siječanj. Slijede Litva s padom od tri posto te Belgija s padom od 2,7 posto, piše Danica.hr.

Najveći međugodišnji pad u odnosu na lanjsku veljaču zabilježen je u Irskoj, čak 36 posto, Belgiji (12,7) i Bugarskoj (8,4). Najveći rast zabilježen je u Španjolskoj (3,5 posto), Sloveniji (2,8) i Danskoj (2,7). Dobro stoji i Mađarska s rastom od 1,3 posto.

Međugodišnji pad industrijske proizvodnje u veljači u odnosu na isti mjesec lani u Hrvatskoj je iznosio 5,7 posto. U prosjeku, industrijska proizvodnja u cijeloj Europskoj uniji pala je za 5,4 posto. I na godišnjoj smo razini, dakle, gori od prosjeka.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje