Nova pravila oko oduzimanja vozačke dozvole
Kako bi se osiguralo da se relevantna sankcija primjenjuje u svim državama EU-a, predložena nova pravila zahtijevat će da se...
KNJIGA “RETORIKA I DRUŠTVO”
“Retorika i društvo” naziv je knjige koja je u petak predstavljena Varaždincima u Galerijskom centru Varaždin.
Riječ je o knjizi dvoje mladih autora, Varaždinke dr. sc. Gabrijele Kišiček i prof. Davora Stankovića koja je rezultat njihovog dugogodišnjeg rada u podučavanju javnoga govora, ali i retoričke analize javnog diskursa.
Kao predavači govorništva autori su karijere započeli na Govorničkoj školi koju je osnovao profesor Ivo Škarić, a zatim nastavili održavati radionice, seminare i tečajeve govorništva za različite profile ljudi, od političara preko nastavnika, prevoditelja, poslovnih ljudi, pa do svećenika ili pripadnika Oružanih snaga. Istovremeno, iza njih je višegodišnji rad u medijima: Davor Stanković je 10 godina radio u Službi za jezik i govor HRT-a, a Gabrijela Kišiček na Novoj TV, pa imaju iskustva u radu s medijima, što su također iskoristili u ovoj knjizi.
Danas gotovo da ne postoji zanimanje koje ne uključuje neki oblik javne komunikacije – ističe dr. sc. Kišiček
– Kroz praktični rad i analizu shvatili smo kako se u Hrvatskoj, u usporedbi s drugim europskim zemljama, vrlo malo pozornosti posvećuje govorničkom obrazovanju. Smatrali smo da bi knjiga mnogima mogla biti korisna i namijenjena je zaista širokoj publici jer danas gotovo da ne postoji zanimanje koje ne uključuje neki oblik javne komunikacije i gotovo svatko će se, prije ili kasnije, naći u prilici da javno govori, održi prezentaciju, sudjeluje na raspravama ili pregovorima – navodi dr. sc. Kišiček.
Mladi autori smatraju da bi savjeti koje knjiga sadrži mogli pomoći da javni govor bude bolji, uspješniji i uvjerljiviji. Jer, retorika je dio društva.
– Upravo smo to željeli naglasiti samim naslovom knjige. Retorika je prisutna je u svemu što nas okružuje, a mi sami ili javno govorimo ili slušamo javni govor ili oboje, a koliko ćemo u tome biti uspješni ovisi o govorničkom obrazovanju. Upravo zbog toga je neobično da se tome pridaje toliko malo pozornosti. Danas smo svjesni važnosti učenja stranih jezika, informatičke pismenosti, stručnog obrazovanja i profesionalnog razvoja u određenom području, a zaboravljamo da nam stručnost neće puno značiti ako je ne znamo uspješno pokazati ili prenijeti – ističe dr. sc. Kišiček.
Mlada znanstvenica ističe kako bi uz opće obrazovanje paralelno moralo teći i ono govorničko.
– Mogući razlog zanemarivanja govorničkog obrazovanja je pogrešno vjerovanje da je govornički dar nešto s čime se čovjek rađa. Međutim, dobrim govornikom se može postati uz dobre teorijske temelje i mnogo vježbe – navodi dr. sc Kišiček.
Izvor:
Foto: Siniša Sović
Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.
Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.
– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.
Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.