Povežite se s nama

U fokusu

Varaždinska županija u pet godina izgubila općinu veličine Jalžabeta

Objavljeno:

- dana

PORAZNI PODACI

Varaždinska županija prošle je godine ostala bez čak 911 svojih stanovnika, najviše u zadnjih pet godina!

Prema podacima o prirodnom kretanju stanovništva u 2015. godini, koju je Državni zavod za statistiku objavio u četvrtak, u Varaždinskoj županiji je u 2015. rođeno 1.455 djece, dok je umrlo 2.366 stanovnika.

Mladi i obitelji bježe za poslom u urbane sredine

Višegodišnji trend izumiranja stanovništva u Varaždinskoj županiji tako se nastavio, a negativni prirodni prirast bilježi se konstantno zadnjih pet godina. Čak 3.382 stanovnika Varaždinska županija je izgubila u razdoblju od 2011. do 2015. godine, što je, primjerice, jedna općina veličine Jalžabeta, u kojoj je, prema podacima objavljenima na njihovim web-stranicama, 2011. živjelo 3.615 stanovnika!

Od 2011. do 2015. Varaždinska županija izgubila je čak 3.382 stanovnika

Veći broj umrlih u odnosu na broj rođenih, odnosno negativni prirodni prirast u 2015. bio je u svih šest gradova i 21 općini na području Varaždinske županije. Najgore je u Općini Visoko, u kojoj je zabilježen najniži vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih), 21,1. U toj je općini u 2015. umrlo gotovo pet puta više stanovnika nego što je rođeno djece.

– Da, točno je, prošle godine je rođeno sedmero djece, dok su umrle 33 osobe. Naša općina je već 40 godina suočena s negativnim prirodnim prirastom, svakih 10 godina nas je 10 % manje, no prošla je godina ipak bila najekstremnija ako gledamo podatke o broju rođenih i umrlih osoba – rekao je Dragutin Mateković, načelnik Općine Visoko.

Samo u zadnjih nekoliko godina iz visočkog je kraja osmero mladih obitelji otišlo u inozemstvo, a mladi bježe za poslom u urbane sredine.

– Jedan od naših problema je i što nemamo vrtić. No, pitanje je bi li opstao s obzirom na ovako malen broj djece – priznao je načelnik Općine Visoko.

Slična situacija je i na drugom kraju Županije, u Općini Veliki Bukovec, u kojoj je prošle godine vitalni indeks bio 25,0. U toj općini je u 2015. rođeno šestero djece, a 24 osobe su umrle.

– Mi smo 2001. imali 1.578 stanovnika, a 2011. godine 1.438 stanovnika, negativni prirodni prirast se nastavlja i svake godine sve nas je manje. U Općini Veliki Bukovec dajemo potpore roditeljima novorođene djece u iznosu od 2.500 kuna, a imamo više od 20 studenata koje stipendiramo. No, potpore su jednokratne, a pitanje je koliko će stipendista na kraju ostati u Općini, jer nemaju se gdje zaposliti. Prosječne plaće u našoj općini iznose 3.000 kuna neto, a prerađivačka industrija, koja je prisutna u ovom kraju, ne treba VSS – rekao je Zvonko Hlebar, načelnik Općine Veliki Bukovec.

I rode se svađale u Sračincu

No, nisu samo rubna područja Županije suočena s negativnim trendovima. I općine koje su bliže gradovima, pa čak i sami gradovi, ne mogu pobjeći od negativnoga prirodnog prirasta. U 2015. godini je čak i u Općini Sračinec, prvi put nakon niza godina, zabilježen negativni prirodni prirast: rođeno je 44 djece, a umrlo 57 stanovnika.

– Prošla je godina bila izuzetak, no mislim da ćemo već ove godine to ispraviti i završiti “u plusu”. Već u prvih pet i pol mjeseci u Općini imamo 26 rođenih, a obično ih godišnje imamo oko 50 – ističe Božidar Novoselec, načelnik Općine Sračinec.

Čak i Općina Sračinec u 2015. bilježi negativni prirodni prirast: rođeno je 44 djece, a umrlo 57 osoba

S obzirom na to da je načelnik Općine Sračinec često u šali govorio da su za pozitivan natalitet zaslužne i rode koje imaju gnijezdo na Općini, zanimalo nas je je li im se što dogodilo s obzirom na najnoviju statistiku iz 2015.

– Moram priznati da je bilo problema na krovu, jer je novi par roda pokušao otjerati stari par, no sad je sve u redu i ponovno imamo mlade rode – doznali smo od Novoselca.

Jedina koja je imala pozitivni prirodni prirast, uz vitalni indeks od 120,0, je Općina Petrijanec. U toj je općini rođeno 72 djece, a umrlo 60 osoba. 

– To je posljedica velikoga prirodnog prirasta u romskome naselju koje se nalazi na području naše Općine. Kad se gledaju ostala naselja u Općini Petrijanec, onda smo na “pozitivnoj nuli”. Mi smo općina koja ima odlično riješen infrastrukturni i društveni standard, a ono što još treba riješiti su obrazovanje i radna mjesta za Rome. Već više godina očajnički pokušavam osigurati izgradnju multifunkcionalnog objekta u romskome naselju, u kojem bi imali riješeno pitanje obrazovanja i zdravstvene zaštite, no županijske i državne vlasti se oglušuju – rekao je Vladimir Kurečić, načelnik Općine Petrijanec.

Izvor:
Foto: Ilustracija/Ivan Agnezović

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje