Povežite se s nama

U fokusu

Vijećnici jednoglasno izglasali Proračun i izabrali novo vodstvo Vijeća

Objavljeno:

- dana

Sjednica Gradskog vijeća Varaždinskih Toplica

Vijećnici Grada Varaždinskih Toplica jednoglasno su izlasali proračun za 2015. godinu.

Konkretnije, njih osam koliko je od 15 vijećnika nazočilo sjednici. Vijećnici HNS-a, SDP-a i laburista, kao jedan glasali su i za novog potpredsjednika i predsjednika Gradskog vijeća dok se vijećnici HDZ-a i HSLS-a nisu pojavili na ovoj, najvažnijoj sjednici u godini.

Vijećnici HDZ-a i HSLS-a nisu pojavili na ovoj, najvažnijoj sjednici u godini. Proračun je izglasan bez ijedne riječi rasprave.

 Proračun izglasan bez ijedne riječi rasprave

Osim Proračuna na sjednici si izabrani i novi vodeći ljudi Gradskog vijeća. Tako je novim prvim čovjekom Vijeća izabran laburist Stanko Medvedec dok će mu zamjenik biti Ljubomir Svetec. Sve bi to izgledalo kao idealna suradnja topličkih vijećnika da nije bilo predigre koja je trajala do jučer. Ukratko, prvo je opozicija tražila smjenu predsjednika Petra Ratkovića i njegova zamjenika Dragutina Šareca. Petar Ratković smjenu je preduhitrio ostavkom dok je njegov zamjenik smijenjen. Budući da je Šarecova smjena bila na dnevnom redu prije rasprave o Ratkoviću, nakon što su ga vijećnici nespretno smijenili, prema proceduri nije imao tko voditi sjednicu pa je Ratković ostao predsjednikom.Vladajućima je falio jedan glas da izglasaju proračun zbog čega su svakodnevno vodili iscrpljujuće razgovore sa predstavnicima svih stranaka. Tako i sa bivšim koalicijskim partnerima, laburistima, čiji je glas i lani bio presudan za prihvaćanje proračuna. Isti se scenarij ponovio i ove godine.

Uvjeti laburista Medvedeca

Iako je Stanko Medvedec uvjetovao prihvaćanje mjesta predsjednika Vijeća samo uz deset glasova podrške na kraju je prvim čovjekom Vijeća postao sa osam glasova i naravno, glasao za Proračun. Poslije sjednice kojoj je nazočio točan broj vijećnika potreban za izglasavanje proračuna, raspoloženja su bila različita. Komentari također.

Osim Proračuna na sjednici si izabrani i novi vodeći ljudi Gradskog vijeća. Tako je novim prvim čovjekom Vijeća izabran laburist Stanko Medvedec dok će mu zamjenik biti Ljubomir Svetec

“Bilo je patetično očigledno tko je kupovao itrgovao “, P.Ratković

Tako je Petar Ratković, dojučerašnji predsjednik Gradskog vijeća Varaždinskih Toplica, izjavio: –  Ovo je bila najteža sjednica u mom tridesetogodišnjem političkom djelovanju. Već je iz dnevnog reda bilo jasno što se događa i o čemu je riječ. Bilo je patetično očigledno tko je kupovao i trgovao. Podržao sam Proračun i novog predsjednika samo zbog dobrobiti građana. Da ne potrošimo novac na nove izbore, razočaran je bio Petar Ratković.  

Sakač glasao “za” jer je “zamoljen”

“Zaključite sami što se dogodilo. Nakon tolikog odbijanja gospodina Medvedeca da bude predsjednik Gradskog vijeća preko noći se odlučio prihvatiti to mjesto”, M.Sakač

Mladen Sakač, laburist kojega je današnji predsjednik Gradskog vijeća, Stanko Medvedec, do prije kojeg dana optuživao da se prodao vladajućima po cijenu zapošljavanja supruge u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju, tek je rekao –  Drago mi je što je Proračun prošao. Na primjedbu da su obojica tvrdila kako se „oni nisu prodali“ čime je jasna insinuacija da se „ prodao“ onaj drugi, da bi danas imali usuglašen stav, Sakač je rekao – Zaključite sami što se dogodilo. Nakon tolikog odbijanja gospodina Medvedeca da bude predsjednik Gradskog vijeća preko noći se odlučio prihvatiti to mjesto. Nemojte mene pitati zašto. Pitajte njega, rekao je Mladen Sakač. Na pitanje zašto je onda podignuo ruku pri izglasavanju Medvedeca kao predsjednika, doslovno nam je rekao – Zato što me to molio Dragutin Sakač. Samo zato. Jer sam zamoljen. Inače, drago mi je što je gospodin Stanko Medvedec podržao proračun jer to skida sumnju s mene da sam se „prodao“ kako bih zaposlio suprugu, kako je tvrdio. Sad je i sam podržao Proračun pa takva tvrdnja pada u vodu. Cijelo vrijeme je insinuirao da su me kupili kako bi prošao Proračun.

Možda ste obojica, kako velite, kupljeni?

Laburistička previranja

Ako tako mislite, napišite to. Nikada Hrvatski laburisti nisu tražili moj mandat kako se nespretno izrazio Dragutin Sakač u Regionalnom tjedniku, ustvrdio je Mladen Sakač, premda je njegov prezimenjak, spretno ili ne, doslovno rekao kako smo naveli. To su, uz, podsjetimo, ostavku Petra Ratkovića, laburisti, konkretno novi povjerenik topličkih laburista Dragutin Sakač – iako još nije riješena birokratska procedura njegova imenovanja – naveo kao uvjet podrške Proračuna. Istovremeno je Stanko Medvedec podnio prijavu protiv Mladena Sakača na Sud časti u zagrebačku središnjicu, zbog toga što je na prošloj sjednici glasao suprotno stranačkom dogovoru (bio je suzdržan pri glasanju o smjeni tadašnjeg dopredsjednika, Dragutina Šareca  i zbog zapošljavanja supruge – Što se tiče prijave Sudu časti, još nisam dobio poziv, zaključio je Mladen Sakač. Dragutinu Sakaču smo, pak, postavili pitanje je li istina da je zamolio mlađeg kolegu da glasa za Medvedeca, ali nismo dobili odgovor. Jedino što je sigurno jest da Stanko Medvedec i Mladen Sakač već dulje vrijeme ne razgovaraju.

“Ovo ne vodi nikud”

” HDZ ima samo jedan problem – kako se domoći vlasti.”, S. Medvedec

Nakon što je izjavio nezadovoljstvo dosadašnjim radom novinara, osobio novinarke regionalnog tjednika „koja nikada ne napiše sve što je on rekao“, na pitanje odakle tako nagla promjena mišljenja i prihvaćanje pozicije i Proračuna, Stanko Medvedec je rekao – U Toplicama smo u situaciji kad HNS i SDP žele nešto raditi, ali što god rade, rade samostalnu i na vlastitu ruku. S druge strane su HDZ i HSLS koji ne nude ništa osim svađalačke atmosfere. HDZ ima samo jedan problem – kako se domoći vlasti. U više sam navrata razgovarao s jednima i drugima. Razgovarao sam sa svojim stranačkim čelnicima, članovima drugih stranaka, građanima. Većina ima isti stav – trebali bismo raditi u interesu građana, a ne da se samo svađamo i prepucavamo, priča Medvedec.

Na podsjećanje da je svoj pristanak za mjesto u predsjedničkom stolcu u Vijeću, uvjetovao sa deset glasova, a na kraju je izabran sa osam, kazao je – Želja mi je bila da pomirim ili barem malo približim sukobljene strane jer ovo ne vodi nikud. Došli smo na korak do prijevremenih izbora i sva se krivica prebacila na mene jer sam ja to mogao spriječiti, rekao je Medvedec i pročitao uvjete koje je postavio – Sjednice provoditi po zakonskim aktima; pridržavanje dogovora; ponuđena koalicija ne dolazi u obzir; uvažavanje prijedloga svih vijećnika; preseljenje autobusnog kolodvora na novu lokaciju; početak uređenja Trga…i druge uvjete. Konkretnije, poprilično drugih uvjeta.

Prepucavanja

“Konkretno ne sviđa mi se da netko postane predsjednikom vijeća jer “inaće neće glasati za proračun”, D. Šarec 

Zauzvrat obećaje da će učiniti sve u njegovoj moći kako bi pridonio razvoju Toplica. Na pitanje zašto to isto nije radio do sada, Medvedec je rekao – Zato jer su se pravili gluhi. Smatram da kao predsjednik Vijeća mogu utjecati na rad gradonačelnice i zamjenika. Na pitanje nije li rekao kako nije na prodaju, iako se postavljenje uvjeta kako bi se nešto prihvatilo može jedino tako nazvati, Medvecec je rekao: – Ima li tu prodaje? Ako ima bilo koja osoba koja zna da je Stanko Medvedec primio dobio bilo što…Kad mene predsjednik HDZ-a u trenutku odlaska na razgovor veli „Stanko, nemoj očekivati da ću govoriti samo istinu…“. Trebam dalje?, pita Medvedec. Njegov prethodnik, Petar Ratković, dobacio mu je nešto pri odlasku iz dvorane. Stanko Medvedec veli da je rekao „to ti nije trebalo“. I dodaje – Ne vidim razlog zašto se Ratković naljutio na mene. Kad su ga novinari podsjetili da je Ratković sada glasao za njega, za razliku od toga da je Medvedec glasao za njegovu smjenu, Medvedec veli – Jesam li ga ja molio? Mene su i članovi moje stranke htjeli maknuti kad su njih sedmoro dali ostavku, a ja sam još uvijek ovdje. Jesam li srozao ugled laburista? Mislim da nisam. Isključivo se borim za ugled topličkih laburista i u tome neću popustiti, ma što tko rekao. Naravno da će se sad pričati svašta. Ali, pozivam svakoga tko misli reći da sam nešto dobio ili se prodao na bilo koji način, da to javno iznese s dokazima, zaključio je Medvedec.

Bivši potpredsjednik Vijeća, Dragutin Šarec, smijenjen na prošloj sjednici nije krio nezadovoljstvo – Mislim da nije dobar način izbora predsjednika Gradskog vijeća, ali eto, čovjek u interesu Grada, radi i ono što inaće ne bi. Konkretno ne sviđa mi se da netko postane predsjednikom vijeća jer “inaće neće glasati za proračun”.  

“Cash and carry” 

Iako nisu bili na sjednici svoje su nam mišljenje izrazili i HSLS-ova vijećnica, Vesna Vuk, kratko rekavši kako je izostanak jedinstveni stav donijet na Izvršnom odboru stranke. – Smatramo da prošla sjednica nije bila dovršena pa ju je prije održavanja nove, logičnim slijedom, trebalo završiti, rekla je Vuk. Isti je razlog naveo i predsjednik topličkog HDZ.a, Franjo Prstec. Ali za njega je to samo formalni razlog dok je prvo stanje stvari okarakterizirao kao „cash and carry“. Vijećnike koji su nazočili sjednici i sve točke izglasali jednoglasno bez ijednog suzdržanog glasa, nazvao je „kumrovečkim mališanima i Titovim pioninirima“ – Samo se pitam koliko dugo to može ići tako, zaključio je Prstec.

Gradonačelnica Goranka Štefanić koja ovakav scenarij proživljava drugi put u vrijeme kratkog mandata, kratko je prokomentirala – Zadovoljna sam što je Proračun za 2015. godinu prošao. I idemo dalje – raditi i raditi. Razgovarali smo sa svim vijećnicima, što je poznato i evo, uspjeli.

Prisjetimo li se zadnjih tjedana topličkog političkog života, rasprava, sastajanja rastajanja…i ove, najkraće sjednice ove godine, jedino preostaje reći – Tresla se brda rodio se miš.

 

Izvor:
Foto:

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

U fokusu

Dario Pocedulić najbolji je mladi poljoprivrednik: poljoprivrednici su marginalizirani, a birokracija nas “ubija”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prije desetak godina Dario Pocedulić, po struci prometni tehničar i njegova supruga Tamara, inženjerka odjevne tehnologije iz Gornjeg Kućana počeli su se baviti poljoprivredom.

Krenuli su skromno, no danas obrađuju 115 hektara zemlje. Na površini od 50-ak hektara uzgajaju heljdu, a na ostalim površinama pšenicu, kukuruz i uljarice.

Prije desetak dana Dario je proglašen najboljim mladim poljoprivrednikom u Hrvatskoj. Zašto su se započeli baviti poljoprivredom, zašto se odlučili za uzgoj heljde, koji problemi ga tište i koliko mu znači ova nagrada ispričao nam je 38-godišnji Dario Pocedulić.

Za početak. Koliko vam znači ova nagrada?

Svakako sam počašćen što sam odabran za ovogodišnjeg najboljeg hrvatskog mladog poljoprivrednika na Izboru održanom prošloga tjedna u sklopu 6. Međunarodnog kongresa o ruralnom turizmu. Do sada je OPG primio nekoliko priznanja, ali ovo posljednje je uistinu najveće. Ono je ne samo meni već i ostatku OPG-a, potvrdilo da uistinu idemo u dobrom smjeru s našim razvojem. A opet također je i izuzetna čast predstavljati svoju državu na Europskom Izboru za najboljeg mladog poljoprivrednika.

Kad i zašto ste se započeli baviti poljoprivredom?

Možemo reći da je kod Pocedulića poljoprivreda obiteljski zanat. Moj djed se bavio poljoprivredom, moj otac, a nekako sam se i ja odlučio primiti poljoprivrede. Nadam se da će jednoga dana moj posao preuzeti sin i nastaviti razvoj OPG-a. Kako su godine prolazile, a ja postajao stariji, odlučio sam malo konkretizirati naslijeđeni OPG i pokušat ga napraviti specifičnim. Mislim da smo supruga i ja to uspjeli. Danas prodajemo bezglutenske prerađevine Varaždinske heljde, od brašna, kaše, pahuljica, kiflica, mlinci, tjestenine, krekera, grizeva, do pufzrnca, hrskača i svake godine povećavamo paletu prehrambenih proizvoda od tradicijske “hajdine” sa modernim prizvukom. Naravno, osim prehrambenih proizvoda, u ponudi imamo i jastuke punjene ljuskicama Varaždinske heljde različitih dezena i namjena.

Inače, OPG je registriran 2006 godine i tada smo obrađivali nekih šest hektara. Postepenim razvojem, neprestanim ulaganjem i ulaskom u preradu i proizvodnju prehrambenih proizvoda, značajno smo povećali obradivu površinu koju prijavljujemo ove godine u Upisnik – na 115 hektara.

S kojim problemima ste se kao poljoprivrednik susretali i još se susrećete?

S površinski malim parcelama. I papirologijom, odnosno birokracijom. Postoji par apsurdnih birokracijskih situacija koje sam doživio posljednjih nekoliko godina koje su uistinu zbunjujuće, možda čak i zabrinjavajuće, no nekako smo ih uspjeli prevazići. Ne sumnjam da me takovih još neće pa barem desetak dočekati u nastavku mog poslovanja. I naravno, postoji onaj klasičan problem na koji mi ne možemo utjecati, a to je – vremenska prognoza. Prije nekih dva tjedna kod nas u Gornjem Kućanu je unutar dva sata tri puta padala tuča. U travnju. Što nas onda čeka kroz ljeto? Malo tu na negativnu stranu ide i doživljaj nekih sugrađana kojima je to sve zabavno. Nama poljoprivrednicima koji se bavimo isključivo poljoprivredom to nije nimalo zabavno. Mi živimo od plodova koji su nezaštićeni na poljima i ne, ne možemo ih nikako “prekriti čarobnim plaštem” i spriječiti štetu.

Koliko je poljoprivreda zahtjevna grana?

Svaki posao je toliko zahtjevan koliko se pojedinac odluči njime baviti. Meni, našem OPG-u je poljoprivreda jako zahtjevna jer mi uvijek želimo napraviti najbolje i sebe ulažemo maksimalno. No, nekad jednostavno i kad se trudimo, odričemo puno stvari koje su nekima normalne, jednostavno “nemamo sreće” jer bude otkupna cijena uroda duplo manja od prošlogodišnje i jedva da pokrijemo tekuće troškove, troškove sjetve, dorade, popravaka mehanizacije. No, ne posustajemo – slijepo se držimo one “bit će bolje” iz godine u godinu.

Zašto baš heljda? Što vas je inspiriralo da se počinjete baviti njezinim uzgojem?

Heljda se povijesno, tradicijski uzgajala u našem kraju. Zašto ne pokušat oživjet tradiciju, baštinu i ponudit sugrađanima prije svega jednu zdravu namirnicu, ali u modernim oblicima? I Udruga Hajdina je tu na čelu s Ružom Levatić i udrugari se trude očuvat lokalnu baštinu i tradicijsku kulturu naša četiri južna naselja Grada. Bitna je volja. A i nekako su prošla vremena bila ljepša, ljudi su se više družili, bilo je veće zajedništvo i manja užurbanost. A opet, ona poslovna činjenica jest da kad uđete u trgovinu, teško da ćete naći domaće proizvode od heljde na policama. Zato ih možete naći kod nas ili vam ih mi dostavimo besplatno u Varaždin.

Imate široku paletu proizvoda od heljde. Kako je s plasmanom tih proizvoda na tržište?

Sve naše proizvode je moguće naravno kupiti kod nas u “Kući Varaždinske heljde” u Gornjem Kućanu. Kako smo spomenuli, besplatnu dostavu imamo za naše sugrađane u Varaždinu. Osim toga, šaljemo proizvode doslovno po cijeloj Hrvatskoj uz prethodnu narudžbu putem naše web trgovine. Dostupni smo u trgovinama “Delikatesa Veronika” te s krekerima smo od prošle godine ušli u svima dobro poznate Lidl trgovine. Osim na taj način, našim proizvodima opskrbljujemo i nekoliko restorana na području Varaždina i bliže okolice, a također, možemo pohvaliti i najmlađe Varaždince, oni u školama između ostaloga i zahvaljujući gradskom projektu “Čarobna osmica” koji se provodi uz uz certifikat Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u suradnji sa poznatim varaždinskim nutricionistima Anitom Car i Davorom Hostić, za obroke dobivaju i naše proizvode.

Godišnje proizvedete oko 40 tona heljde. Traži li se kilogram više Varaždinske heljde?

Da. Sugrađani su počeli prepoznavati Varaždinsku heljdu i zadovoljni su našim proizvodima. Prošle godine smo u jednom trenu ostali bez kaše pa onda bez kiflica. Jednostavno nismo uspjeli pripremiti toliku količinu koliko je u tom trenu tržište tražilo, a uvijek proizvodimo svježe, ne radimo robu za skladište.

Vi se ne bavite direktnom prodajom heljde ni otkupom, no većina heljde u Hrvatsku se uvozi. Je li riječ je o nekvalitetnoj heljdi?

Da li je nešto kvalitetno ili ne provjeravaju institucije zadužene za to. U smislu, da li je sukladno našim zakonima i pravilnicima. A posljednji glas daju kupci. Mi sami znamo prošetat po trgovačkim lancima i vidimo razne proizvode koji se uvoze kako iz EU, tako iz trećih zemalja. Kod toga je dosta nezgodno što u tim trećim zemljama najčešće nisu na snazi ista pravila i politike što se tiče zaštite i tretiranja usjeva, skladištenja i proizvodnje. I onda najčešće ti proizvodi budu jeftiniji. Koliko se kontrolira domaća proizvodnja, toliko bi se trebala ispitivati i kontrolirati uvozna koja se nalazi po trgovinama.

Kakav je po vama položaj poljoprivrednika u Hrvatskoj? Što se treba poboljšati?

Poljoprivrednici su po mom iskustvu marginalizirani. Na rubu društva. Nekima će biti smiješna ta izjava, ali ako je realno sagledate, shvatit ćete zašto. Na nama je da radimo na polju, u ne kontroliranim vremenskim uvjetima. Mi možemo uložiti mnogo u proizvodnju hrane, a zbog vremenskih nepogoda ili recimo pada cijene u tri mjeseca ostat ćemo bez prihoda. Ne samo od zarade nego i bez sredstava za sljedeću žetvu. Ne vlastitom krivicom. Isto tako, od poljoprivrednika koji radi najčešće po cijele dane, nevezano na nedjelje i svetke, se očekuje da ispunjava sve više i više papirologije.

Recimo, ja obrađujem nekih 115 hektara i to na otprilike 249 ARKOD iD-a, i sad prema novoj odluci sam trebao do svake njive doći traktorom. Pozicionirati traktor, vodeći pritom računa na njegovu poziciju u odnosu na neki prirodni marker, izaći van i fotografirati i geo tagirat ga. Sjest u traktor, doći do završetka te iste njive i ponovit postupak te potom učitat fotografije u aplikaciju, zatražit putem aplikacije dodjeljivanje zadataka od strane APPRRR-a. I tek nakon toga počet raditi na toj njivi. Posao koji radim cijeli život. Ja imam 249 takvih njiva. Ne znam tko je došao do te odluke, ali ona je sad postala opcionalnom nakon onih žustrih prosvjeda u EU.

Onda pak možemo i o kupcima malo, ne puno, samo malo. Imamo kvalitetan proizvod ali ne prodajemo na tržnici, nudimo besplatnu dostavu na adresu za narudžbe veće od 11 eura za Grad. I onda ljudi zovu i pitaju i kad im kažemo da smo u Gornjem Kućanu, onda nekad bude odgovor – a šteta što niste na tržnici. Nismo, i nećemo biti jer si ne možemo priuštiti stajati na tržnici jer mi kod kuće dok ne prodajemo, svaki dan proizvodimo svježe proizvode i planiramo kako povećati kvalitetu. Nisu poljoprivrednici bogati ljudi, samo su radišni.

Što još imate u planu u budućnosti?

Puno toga. Još sam mlad, ako me zdravlje posluži Varaždinska heljda će se proizvodit i prerađivat još dugi niz godina. Samo nebo je granica.

Varaždinska heljda

OPG Pocedlić uz pomoć i suradnju Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede Varaždinske županije (dr. Mara Bogović i njenin tim) te same Varaždinske Županije (dr. Dragutin Vincek i njegove kolegice iz Upravnog odjela za poljoprivredu i zaštitu okoliša), Agronomskog fakulteta i Ministarstva poljoprivrede 2021. godine uspješno je registrirao i uvrstio na sortnu listu “Varaždinsku heljdu” kao prvu hrvatsku sortu heljde. Danas je OPG Pocedulić njezin registrirani čuvar, uzgajivač i dorađivač.

Proizvodi bez glutena

Svi proizvodi OPG-a Pocedulić od Varaždinske heljde su certificirano bez glutena.

– Cilj nam je svake godine ponuditi sugrađanima jedan novi proizvod od heljde. Ove godine predstavljamo dva nova proizvoda. Jedan je već vani, a to su “Puf zrnca”. Izvrsna su sa jogurtom, fina, hrskava. Heljda je prirodno bez glutena, no lagano se kontaminira pa treba imati izdvojenu proizvodnju.

Inače se OPG svake godine s novim proizvodom prijavljuje na “Ocjenjivanje prehrambenih proizvoda” koje zajedno provode Prehrambeni i Agronomski fakultet iz Zagreba u suradnji naravno s Ministarstvom poljoprivrede. Do sada su naši krekeri te mlinci od Varaždinske heljde bili proglašeni najinovativnijim prehrambenim proizvodima. Kiflice i tjestenina su primile zlatnu diplomu a pahuljice brončanu. Veliko iznenađenje nam je stiglo prošle godine iz Bruxellesa za naše krekere, Zaprimili su medalju za izvrsnost i kakvoću, “Superior taste award**” od International Taste Instituta” a što je prvo takvo priznanje za jeda hrvatski OPG. I jako smo ponosni na to – ističe Pocedulić.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje