Povežite se s nama

U fokusu

Vjeran Radelić nezakonito prima 2.000 kuna dodatka na plaću?

Objavljeno:

- dana

ISTRAGA U GRADSKOJ VIJEĆNICI

Vjeran Radelić od studenog 2011. godine, kada je stupio na dužnost zamjenika varaždinskoga gradonačelnika, prima dodatak na plaću od osam posto. Osnovna plaća mu se svaki mjesec uvećava na temelju znanstvenog stupnja magistra znanosti, a zahvaljujući tome je u gotovo tri godine primio oko 70 tisuća kuna.

Je li isplaćivanje dodatka sukladno zakonu? Upravo to istražuje Policijska uprava varaždinska u kojoj su nam potvrdili da su zaprimili kaznenu prijavu protiv Vjerana Radelića!

– Poduzimamo mjere i radnje temeljem Zakona o kaznenom postupku i Zakona o policijskim poslovima i ovlastima. O svemu učinjenom odgovarajućim izvješćem obavijestit će se nadležno državno odvjetništvo – poručio je načelnik PU varaždinske Darko Jurčec u pisanom odgovoru. U Županijskom državnom odvjetništvu ovaj slučaj nisu htjeli komentirati.

Nadzor će obaviti i Ministarstvo uprave

Policija bi u suradnji s odvjetništvom, pretpostavljamo, trebala utvrditi je li odluka o isplati dodatka na magisterij donesena sukladno zakonu, odnosno je li Gradsko vijeće svjesno potvrdilo prijedlog odluke upravnih odjela. Dobro upućeni izvori navode da je prilikom stupanja na dužnost Radelić navodno “izrazito inzistirao na isplati dodatka na magisterij”.

Međutim, nije policija jedina koja će “čačkati” po Gradskoj vijećnici. Zbog isplate dodatka na temelju magisterija, nadzor u Gradu Varaždinu najavili su i iz Ministarstva uprave!

Da se dužnosniku Vjeranu Radeliću dodatak na plaću isplaćuje na temelju magisterija, javnost je saznala nakon što je HDZ-ova vijećnica Otilija Cvetko još u svibnju na sjednici Gradskog vijeća postavila pitanje o isplati dodataka na plaću dužnosnicima Grada. U odgovoru na to pitanje iz Grada su istaknuli da je u slučaju Radelića isplata dodatka sukladna zakonima i pravilnicima.

– Temeljem članka 40. Pravilnika o radu službenici ostvaruju pravo dodatka na plaću za dodatno obrazovanje kojim su stekli znanstveni stupanj magistra znanosti, no samo u slučaju da znanstveni stupanj nije jedan od uvjeta za radno mjesto na koji je službenik raspoređen i ako je u funkciji radnog mjesta. Nadalje, Zakon o plaćama u lokalnoj i područnoj samoupravi određuje da plaću gradonačelnika i zamjenika čini umnožak koeficijenta i osnovice za obračun plaće uvećan za 0,5 posto za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 posto – naveli su iz Grada u odgovoru.

Dužnost nije služba

Međutim, u Ministarstvu uprave imaju potpunu drugačiji stav: Radelić je dužnosnik, a ne službenik, a dodatak na magisterij dužnosnicima se ne može isplaćivati.

– Zamjenik gradonačelnika nije službeničko radno mjesto, nego dužnost na koju je zamjenik, isto kao i gradonačelnik, izabran na lokalnim izborima u skladu sa zakonom. Na dužnosnike koji su izabrani i dužnost obavljaju za vrijeme trajanja mandata (u pravilu četiri godine), nisu primjenjiva sva pravila koja se odnose na službenike u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, kao što je primjerice dodatak na plaću zbog stupnja obrazovanja (magisterij), jer za obavljanje dužnosti zamjenika gradonačelnika nisu propisani uvjeti vezani za stupanj obrazovanja.

Što se tiče drugih prava iz rada osoba koje profesionalno obavljaju dužnost, ta prava posebnim zakonima nisu propisana, a naročito je važno naglasiti da se ona ne mogu poistovjetiti s pravima službenika, a ni s pravima radnika iz radnog odnosa. Prema tome, mišljenje je ovoga Ministarstva da lokalnim dužnosnicima ne pripada pravo na bilo kakve dodatke na plaću (osim uvećanja od 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, ukupno najviše za 20 %) pa tako ni po osnovi stupnja obrazovanja – naveli su iz Ministarstva uprave u pisanom odgovoru.

Najavili su da će u Gradu Varaždinu provesti inspekcijski nadzor.

Zbog dodatka za magisterij USKOK-ova optužnica protiv gradonačelnika Buzeta

Da je ovo Ministarstvo jedino nadležno u ovom slučaju, smatra i nezavisni vijećnik, profesor prava Robert Podolnjak, koji je do 2005. bio i tajnik Grada Varaždina.

– Znam da se u to doba isplaćivao dodatak na plaću dužnosnika na temelju znanstvenog stupnja obrazovanja, ali tada nije postojao zakon koji regulira plaće dužnosnika. Ovo pitanje je zadaća Ministarstva uprave – kaže Podolnjak.

Vjeran Radelić, kojeg smo suočili s ovim pitanjima, ne smatra da je bilo što sporno te se poziva na neko drugo mišljenje Ministarstva uprave.

On nije prvi dužnosnik pod istragom zbog dodatka na magisterij. Protiv gradonačelnika Buzeta Valtera Flege USKOK je u siječnju ove godine podigao optužnicu u kojoj ga terete da je sebi i suradnicima protuzakonito povećao plaće.

Donio je Pravilnik o radu gradske uprave na temelju kojeg mu je osnovna plaća uvećana za pet posto na ime stjecanja znanstvenog stupnja magistra znanosti i 15 posto za troškove pripreme za sudjelovanje u protokolarnim događajima.

 

Bruto plaća do lipnja iznosila gotovo 26 tisuća kuna, a sada 23.300 kuna

S radom pod nazivom Utjecaj informacijsko-komunikacijske tehnologije na strukturu i učinkovitost osiguravajućeg društva Vjeran Radelić je magistrirao na FOI-u 15. rujna 2011. godine. Samo dva mjeseca kasnije je na izvanrednim izborima prvi put izabran za dogradonačelnika Varaždina. Bruto plaća Vjerana Radelića je od tog studenoga 2011. godine pa sve do lipnja 2014. iznosila 25.911,79 kuna bruto.

Budući da su tada svim zaposlenicima gradske uprave plaće bile smanjene 10 posto, njegova bruto plaća sada iznosi 23.320,63 kuna bruto. U taj visoki iznos uračunat je dodatak za staž od 0,5 posto za svaku godinu, kao i dodatak od 8 posto za magisterij.

To bi značilo da je Radelić 31 mjesec samo na temelju magisterija primao dodatne 2.072 kune bruto na svoju plaću, a posljednja dva mjeseca je zbog magisterija primio po 1.865 kuna. Ugrubo, za vrijeme obnašanja dužnosti varaždinskoga dogradonačelnika oko 70.000 kuna mu je isplaćeno samo zato jer ima magisterij.

Varaždinski dogradonačelnik je magistarski rad napisao dok je radio u jednom osiguravajućem društvu, a mentor mu je bio prof. dr. sc. Marijan Cingula s varaždinskog FOI-a, koji je danas i nezavisni vijećnik u Gradskom vijeću.

I dok u Gradu Varaždinu smatraju da je Radelić magisterijem unaprijedio poznavanje suvremenih metoda i postupaka organizacije poslovnih sustava te mu to pomaže u organizaciji i vođenju Grada, njegov mentor u to baš i nije siguran.

– Taj rad je bio u okvirima magistarskih radova. Naravno da podržavam obrazovanje lokalnih dužnosnika, kao i svih drugih. No ne mogu tvrditi da mu magisterij pomaže da bolje ili lošije vodi Grad Varaždin. Dodatno obrazovanje odlikuje svakoga kao osobu, ali isto kao i tečaj plesa ili stranog jezika. Predsjednik države ne dobiva veću plaću jer ima doktorat, nismo ga zato izabrali. I meni je na sveučilištu skinut taj dodatak u smislu smanjenja troškova. Zar bi, primjerice, gradonačelnik trebao dobiti dodatak na plaću ako zna mađarski, slovenski i njemački pa mu to pomaže u održavanju dobrosusjedskih odnosa? – pita se Cingula.

 

 

Izvor:
Foto: ARHIVA RT

U fokusu

Hajdaš Dončić nedodirljiv po broju preferencijalnih glasova, drugi je Matija Posavec, a treći Stričak

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U našoj III. izbornoj jedinici na parlamentarnim izborima 17. travnja glasalo je 218.591 birača, odnosno 62,63 %.

Zanimljivo je pogledati raspored preferencijalnih glasova birača. Da bi kandidati preferencijalno ušli u Sabor morali su skupiti više od 10 posto od ukupnih glasova liste. To ovaj put nije uspjelo nikome iz III. izborne jedinice. Najbliže prolazu bio je Siniša Jenkač, kandidat na listi HDZ-a i partnera koji je s 10 mjesta pokušao ˝uloviti˝ mandat.

Na listi koju predvodi SDP u III. izbornoj jedini najviše preferencijalinih glasova dobio je prvi na listi Siniša Hajdaš Dončić. Cijela lista je dobila 77.793 glasova. Hajdaš Dončić prikupio je 21.765 glasova. Drugi je župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar s 5760 glasova, a treći predsjednik Reformista Radimir Čačić s 4960 glasova.

U III. izbornoj jedinici lista koju predvodi HDZ dobila je 58.346 glasova. Varaždinski župan Anđelko Stričak dobio je 9599 glasova, na drugom mjestu je gradonačelnik Novoga Marofa Siniša Jenkač s 4934 glasa, a treći je predsjednik HDZ-a Krapinsko – zagorske županije Zoran Gregurović s 4649 glasova.

Nezavisna platforma Sjever (NPS) dobila je ukupno 25.829 glasova. Najviše njih, čak 16.241, pripalo je Matiji Posavcu. Drugi po broju glasova je gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić s 1502 glasa, a treći gradonačelnik Ludbrega Dubravko Bilić s 832 glasa.

U Sabor iz III. izborne jednice prvi put ide i “Možemo”, čija je lista dobila 13.229 glasova. Najviše glasova dobio je nositelj Luka Korlaet, odnosno 1773. Varaždinka Dubravka Novak je druga s 1028 glasova, a treća je Varaždinka Dorotea Strelec s 373 glasa.

Razina države

Nakon prebrojanih 99,43 posto glasova, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković osvojio je, kao nositelj liste u I. izbornoj jedinici, 32.874 preferencijalna glasa, a više od njega dobio je Ivan Anušić, prvi na listi u IV. jedinici, osvojivši 37.520 glasova.

U koaliciji Rijeke pravde najviše preferencijalnih glasova osvojio je Siniša Hajdaš Dončić (21.755), Peđa Grbin (19.844), Arsen Bauk (16.733), Boris Lalovac (13.161) i Mišel Jakšić (12.683).

Nastavite čitati

U fokusu

Marković: Bez Čačića na listi SDP bi dobio sedmi mandat u III. izbornoj jedinici

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U III. izbornoj jedinici SDP je dobio šest mandata odnosno 36,75 % glasova, slijedi HDZ s pet mandata, pa NPS s dva mandata i Možemo s jednim zastupnikom.

S liste Rijeke pravde iz naše izborne jedinice u Hrvatski sabor ulaze Siniša Hajdaš Dončić, Barbara Antolić Vupora, Željko Kolar, Boška Ban Vlahek, Miroslav Marković i Jasenka Auguštan-Pentek.

– Zahvalila bih biračima. SDP Varaždinske županije sada ima dva mandata više. Mladi kandidati odradili su odličnu kampanju i dobili zavidan broj preferencijalnih glasova. Izražavam osobnu, ali i stranačku podršku mladima, a i dalje ćemo raditi na tome da postanemo faktor koji će upravljati ovom županijom. Nadam se i da će vladu sastaviti SDP i da se više neće crvene sredine zaobilaziti prilikom dodjele sredstava sa nacionalne razine – istaknula je Barbara Antolić Vupora, predsjednica Županijskog SDP-a.

U Sabor je prvi put ušao varaždinski dogradonačenik Miroslav Marković.

– Žao mi je što smo kao Županijska organizacija morali prihvatiti trule kompromise s nacionalne razine i da se pokazalo da su ti kompromisi loši za ukupan rezultat stranke na što smo i upozoravali središnjicu – rekao je Marković.

Taj kompromis odnosio se na Reformiste koji se našli na listi Rijeka pravde.

– SDP bi bez Radimira Čačića na listi, odnosno da je na listi bio varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj, dobio i sedmi mandat – naglasio je Marković.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje