Povežite se s nama

U fokusu

Vođenje grada i županije nije slikanje s ministrima, već borba za projekte i novac

Objavljeno:

- dana

Natalija Martinčević

Saborska zastupnica reformista i razvlaštena varaždinska dogradonačelnica Natalija Martinčević, nekadašnja HNS-ovka, jasno je dala do znanja na prošlotjednoj sjednici Sabora da njezina stranka neće podržati državni proračun. Razočarana je vlašću na državnoj razini, a žalosnim je nazvala stanje u koje su Grad Varaždin doveli njezini nekadašnji kolege, prvenstveno gradonačelnik Goran Habuš.

Reformisti neće podržati državni proračun. Nazvali ste ga deformirano kreiranim i neodrživim. Osim toga, u novoj godini Vlada će provesti poreznu reformu kojom će se jedinicama lokalne samouprave uzeti novac. Što mislite, na što će najviše, lokalno, utjecati taj nedostatak novca?
Proračun koji je predložila Vlada je nerealan i neodrživ. Vlada nije uspjela pokrenuti gospodarstvo, ni investicijski ciklus, a još tragičnije je da nije uspjela niti povući sredstva iz fondova Europske unije (EU). Na raspolaganju smo imali 15 milijardi kuna, povukli 3 milijarde, a uplatili 3,6 milijardi. Mi smo još financirali EU! U projekciji ovog proračuna ne vidi se nikakav pozitivni pomak u gospodarstvu niti se predviđa provođenje niti jedne reforme i zbog toga će i 2015. godina biti još jedna izgubljena godina u kojoj će dugovi države porasti, a građani živjeti sve lošije. Proračun je posebno poguban za gradove i općine koji su ostali bez 1,7 milijardi kuna koje će se, prema najavama župana i gradonačelnika, nadoknaditi rezanjem novaca u zdravstvu i socijali i povećanjem prireza i komunalnih usluga. Još jedan udar na građane.

Sami ste kroz članstvo u HNS-u kreirali Plan 21. Jedna od točaka bila je decentralizacija. Koliko je od te točke provedeno?
Hrvatska je uz Grčku najcentraliziranija država u Europi, Radimir Čačić je bio nositelj ideje o decentralizaciji, no njegovim odlaskom iz Vlade s tom se reformom, kao i cijelim nizom drugih, prvenstveno gospodarskih programa i projekata, stalo. Ljudi, posebno iz naše sjeverne regije, od župana pa nadalje, koji su na tome trebali inzistirati, za to očito nemaju niti snage niti političkog autoriteta. Sada se sva politika vodi isključivo iz Zagreba, a sjever je ostao na marginama.

Na što konkretno mislite?
Kao prvo, na 120.000 tona smeća na ulasku u Varaždin koje je najveći ekološki, zdravstveni i financijski problem ove županije. Danas se ne zna kako će se, kada, po kojoj cijeni i hoće li se uopće pitanje otpada riješiti. Prije tri mjeseca kao saborska zastupnica pozvala sam sve odgovorne – župana, gradonačelnika, ministra i direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost na sastanak i predložila da ne izađemo iz Vijećnice dok ne dogovorimo rješenje. Župan Predrag Štromar nije se odazvao. S ministrom sam održala sastanak i on je jasno rekao da neće sufinancirati rješenje koje je varaždinski gradonačelnik Goran Habuš dogovorio. Dakle, pomaka nema. Projekt izgradnje nove Kirurgije i pretvaranje varaždinske bolnice u regionalnu postavljen je kao prioritetan u ovoj vladi, no do danas nije pokrenut, dok se npr. pulska bolnica naveliko gradi, a počeli su kad i mi.

Razvoj, a sada bijeda

Varaždinska županija ima najniže plaće u Hrvatskoj. Nekad smo slovili za najrazvijenije, a sada smo na rubu siromaštva. Koliku odgovornost za to snose župan i gradonačelnik?
Da, tragično je što imamo najniže plaće i ova vlast bi se trebala zapitati što rade. Vođenje grada i županije nije slikanje s ministrima, već borba za projekte i sredstva. Župan i gradonačelnik su članovi HNS-a koji ima 12 zastupnika u Saboru i četiri ministra u ključnim resorima. Dakle, imaju sve poluge da se izbore za naš kraj, a u tri godine mandata Vlade nisu učinili ništa. Županija se nije izborila niti za jednu državnu investiciju, a Međimurci su nas dobro prešišali. Njihov župan uspijeva se izboriti za svoju županiju, a zadnji je primjer preseljenje HTV-ovog centra iz Varaždina u Čakovec.

Bale su najveći ekološki, zdravstveni i financijski problem, a danas se ne zna kako će se uopće pitanje otpada riješiti

Vi ste još uvijek dogradonačelnica Varaždina, no ne dolazite na posao već osam mjeseci. Kako je to moguće, kako pamtite taj dan kad su vas „izbacili“?
U ožujku me gradonačelnik Goran Habuš kao zamjenicu u potpunosti razvlastio i onemogućio u radu. To je pravno potpuno neutemeljeno jer sam ja svoj mandat dogradonačelnice dobila na neposrednim izborima. Došla sam iz gospodarstva s pozicije direktorice velike tvrtke i željela sam svojim radom i iskustvom prvenstveno iz gospodarstva i vođenja projekata pomoći razvoju našega grada. Taj dan nije izgledao dobro – iskreno, bila sam tužna i razočarana jer se ovdje radi o osobnoj i ljudskoj dimenziji dojučerašnjega kolege. Da se tu ne radi ni o kakvoj „politici“, već o osobnom obračunu najbolje govori činjenica da tako nešto do sada u Hrvatskoj nije napravio niti jedan gradonačelnik, osim Keruma u Splitu, ali niti on u ovakvim razmjerima.

Svako malo na površinu ispliva neki novi „problem“ koji gradska vlast ne rješava. Svjedočimo da se koalicija HNS/SDP/HSLS/HSU rapada na pojedinim pitanjima. Kruže i priče da Habuš i njegov zamjenik Radelić nisu u najboljim odnosima. Kako na to gledate?
Ne treba puno objašnjavati stanje u Gradu Varaždinu. Naslijeđeni problemi su se produbili i multiplicirali. Grad samo sporovima i tužbama s tvrtkama, koncesionarima i ostalima gubi preko 200 milijuna kuna, što je iznos godišnjeg proračuna, a koliko čujem, sprema mu se i tužba države zbog nepoštovanja ugovora o vojarni u Optujskoj. Koliko znam, gradonačelnik niti ne pokušava naći rješenja, već samo obilato plaća odvjetnike i ulazi u sve dublje i duže procese s potpuno neizvjesnim financijskim i pravnim ishodom. Gradske tvrtke, poput donedavno uspješne Aquatehnike, u ogromnim su gubicima. Računi Aquacityja i Aerodroma su blokirani. Ustanova Gradski stanovi ima dug od 30 milijuna kuna koji će na kraju doći na naplatu u gradski proračun. Mi ovdje govorimo o ozbiljnim iznosima i ugrožavanju ne samo proračuna, već i funkcioniranja grada uopće. Varaždin je vjerojatno jedini grad koji nije uspio dobiti niti jedan ozbiljni EU projekt, propala je i sinagoga i Varaždinska kuća. Gospodarska strategija koju sam pokrenula nije se nakon mog odlaska pomaknula, zaustavljeni su i ostali projekti koje sam vodila poput osvjetljenja grada LED rasvjetom i da ne nabrajam dalje. Jako sam žalosna zbog svega i mislim da Varaždin i Varaždinci to nisu zaslužili.

Situacija je kritična. Mislite li da će gradski vijećnici i dalje podržavati vlast – prilika za to im je neizglasavanje proračuna?
Što će biti s proračunom, to sada ne ovisi o gradonačelniku Habušu, već o vijećnicima. Ako smatraju da se ovaj grad vodi dobro i da ide u dobrom smjeru, podržat će proračun. Ako će se ipak složiti s velikom većinom naših sugrađana da je situacija alarmantna, i da grad srlja u propast, tada gradonačelniku neće dati priliku da još godinu dana na ovakav način vodi naš grad. Vremena u kojima su vijećnici pričali da nisu ništa znali i nisu ništa vidjeli su prošla, vijećnici ovog Gradskog vijeća sve znaju i sve vide i zato je sada puna odgovornost na njima.

KRITIČNO U VARAŽDINU

– Grad samo sporovima i tužbama s tvrtkama, koncesionarima i ostalima gubi preko 200 milijuna kuna što je iznos godišnjeg proračuna, a koliko čujem, sprema mu se i tužba države zbog nepoštovanja ugovora o vojarni u Optujskoj. Koliko znam, gradonačelnik niti ne pokušava naći rješenja, već samo obilato plaća odvjetnike i ulazi u sve dublje i duže procese s potpuno neizvjesnim financijskim i pravnim ishodom. Gradske tvrtke poput donedavno uspješne Aquatehnike, u ogromnim su gubicima. Računi Aquacityja i Aerodroma su blokirani. Ustanova Gradski stanovi ima dug od 30 milijuna kuna koji će na kraju doći na naplatu u gradski proračun. Mi ovdje govorimo o ozbiljnim iznosima i ugrožavanju ne samo proračuna, već i funkcioniranja grada uopće – ističe Martinčević.

NESPOSOBNI

HNS ima 12 zastupnika u Saboru i četiri ministra. Mi imamo župana i gradonačelnika iz iste stranke koji nisu učinili ništa da potegnu te poluge da se izbore za naš kraj.

ODGOVORNI

Vijećnici ovog Gradskog vijeća sve znaju i sve vide i odgovornost je na njima. Ako smatraju da Habuš dobro vodi grad, podržat će proračun. Većina misli da grad srlja u propast.

 


 

O REJTINGU Tek osnovani reformisti prestigli HNS

HNS snosi posljedice svojih političkih i ljudskih postupaka

Iz HNS-a ste izašli u ožujku ove godine. Jedan od glavnih razloga vašeg izlaska bilo je izbacivanje Radimira Čačića iz stranke. Od tog momenta rejting HNS-a strmoglavo je pao. Po najnovijim ispitivanjima Croabrometra, pali su na 1,4 posto. Kako to komentirate? No, ni vaša stranka ne stoji baš bolje. Reformisti se kreću oko 1,8 posto.
Narodna stranka – reformisti osnovana je prije manje od dva mjeseca i naš je rejting očekivan. Ono što se iz nacionalnog rejtinga ne vidi je velika podrška koju imamo na sjeveru Hrvatske, posebno u Varaždinskoj županiji u kojoj imamo preko 2.000 članova i gradu Varaždinu s 800 članova. To naravno ne čudi jer su reformisti prva politička stranka koja će se boriti i zalagati za naš kraj, za našu regiju i naš Varaždin, stranku koja se neće baviti ispraznim demagogijama, već stvarati, graditi i realizirati projekte. Što se tiče HNS-a, on snosi posljedice svojih političkih i ljudskih postupaka, ali i potpunog podbačaja u rezultatima na svim nivoima nakon izbacivanja Čačića iz stranke.

Mislite li da se ljevica i umjerena ljevica totalno razočarala u strankama za koje su glasali i da se sada okreću novom licu, Mireli Holy?
To su razočarani birači koji su razočarani s punim pravom i oni daju podršku novim licima. To se prije nekoliko godina dogodilo s laburistima a sad je to ORaH. ORaH kao stranku ne mogu komentirati jer nisam nigdje uspjela vidjeti njihov gospodarski program, njihove reforme ili projekte. Ono što mi se nikako nije dopalo je činjenica da nas oni vide u regiji zajedno sa Zagrebom što je za nas potpuno neprihvatljivo.

 


 

BORBA ZA SJEVER

Sjever Hrvatske se ignorira. Tome se treba stati na kraj!

Vaš prvi uspjeh bilo je stjecanje nacionalnog statusa HNK u Varaždinu prije više od godinu dana. Nedavno ste krenuli s novom, sličnom inicijativom. U Sabor ste uputili Prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta Sjever u kojem bi država financirala i njih. No, došlo je do nekih tehničkih problema – da bi Sjever postao javan, osnivači moraju postati gradovi Varaždin i Koprivnica, a još uvijek je tvrtka osnivač. No, na stranu to – zaslužuje li Sjever doista da ga financira država?
Mi smo jedina regija u Hrvatskoj koja nema svoje sveučilište koje financira država. Kao regija imamo 650.000 stanovnika i prosjek visoko i više obrazovanih 10,5 %, dok je prosjek u Hrvatskoj 18 %, a Zagreba 30 %. To su i više nego dovoljni argumenti da i naše sveučilište dobije nacionalni status i da ga država financira. Država ima 42 milijuna kuna za 3.000 studenata u Puli, 50 milijuna kuna za 2000 studenata u Dubrovniku, a nema 17 milijuna kn za 3500 studenata u Varaždinu.

Uz prosječne plaće u županiji od 3.700 kn većina roditelja svojoj djeci ne može osigurati studiranje van Varaždina. Naše Sveučilište Sjever jedan je od dugoročno najvažnijih projekata za našu regiju, a posebno za našu županiju i zbog toga sam uputila prijedlog Zakona o osnivanju Sveučilišta Sjever u Sabor, no odgovorni ga na žalost nisu još stavili u proceduru. No, da to ne bi tako prošlo, amandmanom sam tražila da se osiguraju sredstva za financiranje Sveučilišta Sjever u 2015. godini. To će Sveučilištu osigurati normalan rad u sljedećoj godini kada očekujem da moj prijedlog Zakona bude prihvaćen. Očekujem da će ovaj amandman prihvatiti sve političke opcije u našem gradu i županiji. Sve što proceduralno moraju odraditi osnivači, očekujem da bude riješeno u najkraćem mogućem roku. Sjeverna regija se ignorira i tome se mora stati na kraj.

Smatrate da bi i Varaždin trebao biti centar regije u nekoj budućoj decentralizaciji države?
Hrvatska bi trebala imati pet regija i dvije podregije. Sjever svakako mora biti posebna regija s jakim središtem u Varaždinu. Ta reforma uključuje ukidanje županija jer su one i sada svrha same sebi. Postoje zato da transferiraju sredstva iz državnog proračuna u školstvo i zdravstvo i zato da bi službenici sami sebi isplaćivali plaće. Broj gradova i općina treba smanjiti, ali ne na način da se nužno ukidaju. Manje općine koje se ne mogu financijski održati mogu zadržati svoj status općine i svog načelnika, no oni taj posao moraju obavljati volonterski, a sredstva kojima raspolažu treba usmjerit u razvoj tih općina. No, tada regije, gradovi i općine moraju decentralizacijom dobiti dostatna sredstva.

Izvor:
Foto:

U fokusu

FOTO Mraz uništio kulture i na području Varaždinske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.

Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.

– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.

Predsjednik Kriznog stožera Hrvatske voćarske zajednice (HVZ) Željko Ledinski upozorio je kako veliki problem voćarima predstavlja to što osiguravajuća društva nisu željela osiguravati štete od mraz za ovu godinu.

Ove fotografije su sa Žmegačevog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.

Nastavite čitati

U fokusu

Državni revizori utvrdili hrpu nepravilnosti u poslovanju Međimurske županije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Ilustracija

Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.

Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.

Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.

Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.

Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.

Više čitajte OVDJE.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje