Povežite se s nama

U fokusu

Zbog “muljanja” nestaje plac kakav poznajemo

Objavljeno:

- dana

Fiskalne blagajne na tržnicama

Na varaždinskoj se tržnici prošlu srijedu ujutro nije tržilo. Prodavači su tihim štrajkom od 9 do 11 sati izrazili nezadovoljstvo uvođenjem fiskalnih blagajni na plac. Premda od većine trgovaca fiskalizaciji podliježe njih samo petnaestak, ostali prodavači solidarizirali su se s njima i također na dva sata zatvorili štandove.

Tako je fiskalizacija, barem naizgled, ujedinila prekupce i domaće proizvođače. Ključna je riječ – naizgled. Svi su pred kamerama i novinarskim perima dijelili mišljenje da fiskalnoj blagajni na placu mjesta nema. Izjave svih strana svodile su se na isto – fiskalizacijom placa uništava se stoljetna hrvatska tradicija – tržnice na otvorenom. Prvo će, vele, otići fiskalni obveznici, potom kupci, a za njima i ostali prodavači, jer kome će prodavati?

– Fizički bismo voljeli vidjeti kako je to izvedivo kad na minus 20 ili plus 40 s pet kupaca koji čekaju red funkcionira fiskalizacija. U zatvorenom prostoru je to nešto sasvim drugo. Nitko ne bježi od zakona, ali treba naći kompromis, bili su složni svi involvirani.

Prekupci = šverceri?

Ministar Slavko Linić “proglašen” je najvećim neprijateljem hrvatske tradicije koji je ulaskom u EU uveo ono što niti jedna zemlja članica ne prakticira. Ako traže švercere, prvo neka pregledaju knjige supermarketa, ljutiti su trgovci. Austrija je, primjerice, umjesto da kumice uči informatici i za grincajg izdaje račun na koji se zbog loših veza čeka i po nekoliko minuta, uvela paušalni porez.

Nakon službenih izjava, ton i mišljenja postali su vrlo oprečni. Prekupci, koje je većina kupaca okarakterizirala “švercerima” jedini su ostali pri deklarativnoj izjavi. Prvo, već riječ “prekupci” smatraju pogrdnom i budući da većina ima registrirane obrte – smatraju se obrtnicima.Neslužbena glasnogovornica obrtnika, Mirjana Kovačić, objašnjava.

– Moja obitelj, nas desetoro, živi uglavnom od prodaje na placu. E, sad, kako da uz domaću proizvodnju preživimo zimu, pita.

U njezinome pitanju leži i odgovor zašto je uz OPG Koprek otvorila i obrt.

– Isto kao što ljeti prodajem ono što sami zasadimo, zimi kupujemo povrće iz Dalmacije. No znamo od koga i znamo da je također domaće – kaže gospođa Kovačić.

– Najmanje se mi bojimo fiskalizacije. Nego, ljudima se uglavnom, kao prvo, žuri, a kao drugo, nisu navikli čekati račune na placu. I sad neka mi kupac ode prije nego se isprinta račun, kao pravna osoba podliježem kazni od 10 do 50 tisuća kuna. Gotovo. Mogu se pokupiti s placa. Sad će kćer koja nam pomaže kad nema škole, valjda služiti jedino za navlačenje kupaca za rukav da čekaju račun – rezignirano kaže.

Pritom kao najpogodniju soluciju predlaže paušal.

– Mi ne želimo dirigirati koliki će paušal biti. Neka bude onoliko koliko oni misle da nam treba naplatiti. Ali realno.

”Van s placa”

Domaći proizvođači su nakon odlaska većine novinara promijenili izjave i tonalitet. – Ima sve to smisla. Nakupac kupi i preproda. Mene sjeme, primjerice, na godišnjoj razini košta oko 40.000 kuna i na to moram platiti PDV. Nitko me nije oslobodio poreza na dohodak. Pa, plavi dizel – nama te troškove nitko ne oprašta – rekao je jedan od rijetkih proizvođača koji se želio predstaviti, Mladen Novak.

Anonimne izjave bile su žešće.

– Kažu, plaćaju poreze… O.K. Ali sve se radi s kešom. Oni robu gotovinom kupe na zelenoj tržnici, a tko i kako može kontrolirati koliko tamo plate, a na koliko su izdani računi. Slično misli i Zoran Crkvenčić, na placu kupac, a inače proizvođač mlijeka.

– Ne znam – svaka litra mlijeka koju prodam mora ići preko računa. U redu je da OPG-i i proizvođači mogu bez blagajne. Ali s druge strane priče, ne znam na osnovi čega prekupci prikazuju promet i dobit? Reda treba biti.

Gospođa Slavnić je, pak neutralna.

– Kupujem svu zelenjavu na placu. Prekupci vele da svi sve svoje obveze državi uredno plaćaju. S druge pak strane čujem da se pola toga prodaje na crno. Dakle ne znam što je prava istina – kaže. Za razliku od njenog diplomatskog odgovora, Juraj je decidiran: – Tko ima svoju robu, neka prodaje jer to i jest smisao tržnice, a prekupce treba maknuti.

Skupi “grijeh”

Većina proizvođača s kojima smo razgovarali najradije bi maknula obrtnike s tržnice. Smatraju da im ondje nije mjesto. Dok oni tvrde kako je “upravo Mirjana Kovačić jedna od onih koja pod krinkom OPG-a prodaje i ono što ima prijavljeno preko obrta” ona se, pak, pita “kako bilo tko može povjerovati da je sva zelenjava i voće koju zimi prodaje OPG zaista iz vlastitog vrta ili plastenika?” – Ako žena izgleda onako kako zamišljamo da bi kumice trebale izgledati, a priori im se vjeruje – kaže obrtnica Kovačić dok bogati asortiman njezina štanda razgledavaju Japanci snimajući fotoaparatima. Ako obrtike ulove da prodaju bez računa, kazna je, kao što smo rekli, od 10 do 50 tisuća kuna. No proizvođači će za isti “grijeh” platiti 1.000 kuna.

Fiskalizirani račun nije dokaz da je roba iz vlastitog vrta

Prodavači s tržnica iz cijele Hrvatske okupili su se u ponedjeljak ispred zgrade hrvatske vlade na Markovom trgu kako bi pokušali iznaći kompromis s ministrom Linićem oko fiskalizacije na placevima. Predstavnici Vlade prvo su ignorirali oko šesto prodavača – od čega i njih desetak iz Varaždina – koji podliježu fiskalizaciji nakon čega je s njima porazgovarao sindikalist Vilim Ribić. Potom je iz zgrade ipak izašao zamjenik ministra koji je prenio stav Slavka Linića da država neće odustati od fiskalizacije. Linić ne pristaje niti na molbe trgovaca da se onda barem na tri mjeseca produži rok za uvođenje fiskalnih blagajni. Direktor Gradskih tržnica Varaždin Predrag Ciglar nije bio u Zagrebu, ali je cijelo vrijeme održavao kontakt sa “svojim” prodavačima. – Prodavači su iznijeli svoje zahtjeve o prolongiranju zakona na tri mjeseca kako bi se uskladili oko mogućih kompromisa, ali i kako turisti tijekom sezone ne bi dolazili na poluprazne tržnice. Jer dok je u Varaždinu omjer prodavača i proizvođača 80 prema 20 posto u korist proizvođača, na Dolcu je obrnuto. Zar je fiskalizirani račun dokaz da je roba zaista iz vlastitog vrta? Nitko od ovih ljudi nije protiv zakona i reda, ali uvođenje blagajni na otvoreno zaista nema smisla – uvjeren je šef varaždinskog placa. Prodavači su iz Zagreba otišli bez kompromisa kojem su se nadali. Ministar Linić je, naime, poručio da fiskalizacija na tržnicama počinje 1. kolovoza što je i ovako mjesec dana dulje od prvotno predviđenog datuma. Prosvjednici su najavili tužbu Europskom sudu.

Izvor:
Foto:

U fokusu

Stanari kod VTC-a i dalje bez parkinga i prilaza javnoj cesti; HDZ: Gradonačelniče, napravite barem procjenu zemljišta

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Stanari koji žive u zgradama pored varaždinskog VTC-a i dalje nisu dočekali rješenje, iako im je bilo obećano. Ta se tema ponovo aktualizirala i na prošloj sjednici Gradskog vijeća.

Aranka Oreški (HDZ) podsjetila je da postoji mogućnosti da će stanari i hitne službe izgubiti pristup zgradi jer je parcelu kupio privatni vlasnik.

Gradonačelnik Bosilj joj je odgovorio da Grad uopće nije strana u postupku, ali dodao je da je Grad želio pomoći. Tvrdi da je riječ o privatnom vlasniku koji preko javnih sredstva želi riješiti svoj problem jer je za gradonačelnika Čehoka formirana parcela na igralištu gdje je izgrađen VTC.

– Prema GUP-u to je dvorište VTC-a. Imam dva pravna mišljenja da se dvorište ne može kupovati. Imam empatiju za građane, ali oni se moraju dogovoriti s vlasnikom. Niti jedan vlasnik građevine ne može spriječiti pravo pristupa građanima, a pogotovo ne hitnim službama – rekao je gradonačelnik Varaždina.

O svemu se oglasio i HDZ priopćenjem.

– Imali smo priliku vidjeti i čuti kako je varaždinski gradonačelnik Neven Bosilj na Gradskom vijeću izjavio da problem stanara u kvartu Kozarčeva nije njegova briga. Potom smo imali priliku pročitati da gradonačelnik stanarima zgrada oko VTC-a predlaže da sami riješe slučaj s privatnim investitorom te tvrdi da je on ucijenjen od strane privatnog investitora – kaže HDZ.

Grad Varaždin u vlasništvu ima 1009 cesta, trgova, parkirališta, 287 poljskih puteva, 56 zelenih površina, kupuje sve i svašta, a novaca za krucijalni problem nema. Stanari okolnih zgrada su pod velikim stresom jer moguće je da već sutra neće imati gdje parkirati, podsjetili su u HDZ-u!

– Zanima nas je li gradonačelnik angažirao sudskog vještaka da napravi procjenu vrijednosti zemljišta, što je sasvim logično ukoliko želi pregovarati i riješiti problem. Očito je da ne želi riješiti problem! Neka prestane obmanjivati javnost! Mi sigurno ne pogodujemo privatnom investitoru nego želimo pomoći stanarima okolnih zgrada koji su nam se i obratili. Svakim novim potezom dokazuje da je najnesposobniji gradonačelnik u povijesti grada Varaždina! – istaknuli su u HDZ-u.

Tema VTC-a pojavljuje se svako malo i na sjednicama Gradskog vijeća i u političkim priopćenjima, ali sve to nije riješilo problem stanarima Supilove s kojima smo u nekoliko navrata razgovarali.

Još u studenom prošle godine rekli su nam da se nadaju rješenju, potom su tražili sastanak s gradskom vlasti, ali ni to nije polučilo rješenje. Investitor, odnosno tvrtka Marlex je još u svibnju prošle godine, dakle od toga je prošlo skoro godinu dana, poslala dopis Gradu Varaždinu u kojem nude na prodaju čestice na kojima je prilazna cesta. Uz to predlažu da svaka strana, Marlex i Grad Varaždin, naprave svoju procjenu vrijednosti zemljišta.

U Marlexovoj ponudi stajalo je i da su spremni Gradu besplatno ustupiti travnatu površinu i pločnike. Također, ukoliko se postigne dogovor, spremni su dvije godine pričekati da im Grad plati pristupnu cestu. Međutim, od svega toga ništa, Grad nije pristao na ponuđenu cijenu, koja je, prema gradonačelniku Bosilju, bila previsoka.

Sve se to pretvorilo u trakavicu, koja, da ne bi bilo zabune, seže godinama unazad. Očajni stanari su nam pak u nekoliko navrata rekli da su svjesni da problem nije od jučer, ali i poručili da je na Gradu Varaždinu da ga sada riješi. Ostali su bez parkirnih mjesta, a ni prostor pred samim ulazima u zgradu nije njihov, baš kao ni pločnici. Kako bi otvorili vrata zgrade u kojoj žive moraju zakoračiti po tuđem zemljištu. Sve to zvuči nevjerojatno, ali upravo tu su problemi brojnih stanara Supilove i Zagrebačke ulice u Varaždinu.

Danas je HDZ poslao novo priopćenje koje prenosimo u nastavku:

Gradonačelniče, učinite barem prvi korak, procjenu vrijednosti tog zemljišta

Grad Varaždin u svom vlasništvu ima više od tisuću cesta, trgova i parkirališta. Grad je, između ostalog, vlasnik 40 garaža, 287 poljskih puteva te 56 zelenih površina i parkova. Nedavno je i pregovarao da kupi novo zemljište u jugoistočnom dijelu grada za više od milijun eura.

No, kada Grad Varaždin i gradonačelnik Neven Bosilj trebaju uzeti u zaštitu više od dvije tisuće građana u okolici VTC-a i omogućiti im normalne uvjete života, ti isti stanari prepušteni su sami sebi.

– Nažalost, još čekamo od gradonačelnika Bosilja odgovor ili gestu “dobre volje” vezano za postavljeno pitanje na Gradskom vijeću koje se odnosi na rješavanje pitanja parkirališnog prostora oko VTC-a. Taj gorući problem pogađa više od 2.000 naših sugrađana tog dijela grada. Nažalost, bili smo i svjedoci izjava gradonačelnika na Gradskom vijeću koje su izazvale nelagodu među stanarima tog kvarta – Kozarčeva. Njegova nedavna izjava da problemi stanara nisu njegova briga, tj. da si sami riješe taj problem, je doslovno skandalozna. Naime, građani su ga upravo i zbog toga birali za gradonačelnika da zajedno s nama vijećnicima rješava probleme, a ne da daje takve izjave – izjavila je gradska vijećnica i predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a Aranka Oreški te dodala.

– Grad je vlasnik preko tisuću cesta, trgova i parkirališta, zatim 40 garaža, 287 poljskih puteva, 56 zelenih površina, parkova, itd., pa se postavlja pitanje tko je kupovao i izgradio sve to, stanari tih kvartova ili Grad? Je li se sve to kupovalo donacijama, tj. da svaki stanar da neki iznos, ili se sve to plaćalo, kupovalo, gradilo i uređivalo proračunskim sredstvima? Jesu li prijašnji gradonačelnici okretali leđa od sličnih problema i upućivali građane da si ih sami riješe? Stoga, molim gradonačelnika da učini prvi korak u rješavanju tog problema, tj. izvrši po ovlaštenom procjenitelju procjenu vrijednosti tog zemljišta i isto dostavi na razmatranje gradskim vijećnicima. Neka se napokon i na Gradskom vijeću raspravi o toj problematici, vidi koji je to trošak i, ako se odluči kupiti, odmah razmotri u koju svrhu; parkiralište, zelene površine i slično – pojasnila je Oreški, predsjednica Kluba vijećnika HDZ-a.

Nastavite čitati

U fokusu

Za najosnovniju uskršnju košaricu na varaždinskom placu izdvojit ćete oko 70 eura

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskrs ima dvije košarice. Prvu, onu doslovnu, u koju se svake godine stavljaju ukrašena jaja i ostale namirnice, kasnije krasi stol i ističe osjećaj blagdana. I drugu, onu potrošačku, koja traje prije i za vrijeme Uskrsa. Obje su za hrvatski stol jednako bitne.

Prošle godine prosječna uskršnja potrošačka košarica imala je raspon od 100 do 328 eura vrijednosti, podaci su Nezavisnog hrvatskog sindikata (NHS). Istraživanje magazina “Ja Trgovac” i agencije Hendal u 2023. godini potvrdilo je sliku o potrošnji hrvatskih građana za Uskrs. Pokazalo se da se na većini hrvatskih stolova u kućanstvima uglavnom nalazi tradicionalni uskršnji ručak te namirnice.

Hrvati uglavnom vole jesti šunku, jaja, hren, rotkvice i mladi luk, a za ručak se najčešće jedu pečena janjetina i svinjetina ili puretina s mlincima. Prosječni hrvatski Uskrs ne može proći bez kuhanih jaja, što je 2023. godine čak 97 posto ispitanika potvrdilo.

Zatim slijedi mladi luk, koji je u 2023. planiralo kupiti 86 posto građana, kuhana šunka, koju je isti broj građana planirao kupiti i konzumirati, te namirnica hren. Za hren čak 56 posto ispitanih smatra da mora biti dio uskršnjeg objeda. Klasični uskršnji deserti za mnoge dijelove Hrvatske su pinca i orehnjača, koje planira kupiti otprilike trećina ispitanih građana, potvrdilo je istraživanje.

Namirnice za uskršnju košaricu Varaždinci nabavljaju i na Gradskoj tržnici.

Skuplje?

– Ove godine za uskršnju košaricu otići će oko 200 eura. Gotovo identično kao i prošle godine. Što se tiče cijena, one su gotovo kao i prošle godine. Ne znam zašto se ljudi toliko žale na cijene, pa sve je poskupjelo pa tako i namirnice na tržnici – ističe varaždinska umirovljenica koju smo zatekli u Mlječnoj hiži na Gradskoj tržnici Varaždin.

Cijene jaja ove godine za Uskrs u Varaždinu kreću se od 22 centa do 25 centi za komad. Tako ćete za deset jaja ove godine morati izdvojiti 2,5 eura.

– Svi trube o tome kako su jaja skupa. Cijena jaja je stabilna – ističe prodavačica jaja na varaždinskom placu.

Uskršnja košarica nije ništa bez dimljene šunke. Kilogram dimljene šunke kreće se oko 13 eura.

– Naravno da je skuplje nego u trgovačkom centru, no meso je domaće i priprema te šunke iziskuje više vremena – dodaje mesar iz jedne mesnice.

Budući da prosječna šunka iznosi oko 2 kilograma, to će vas stajati oko 25 eura. Za Uskrs ljudi u mesnici često kupuju i kobasice, a kilogram domaćih kobasica za kuhanje stoji 10 eura.

Uz šunku i kobasice najbolje se ljubi sir. Prosječna cijena kilograma kuhanog polutvrdog sira iznosi 10 eura.

– Cijena je ista kao i prošle godine. Mnogo vremena i truda iziskuje proizvodnja ovih sireva – dodaje proizvođač.

Mladi luk

Što se povrća tiče, vezica mladog luka stoji jedan euro.

– Cijena je godinama bila oko pet kuna, a sada je euro. Cijene su porasle oko 30 posto kako je uveden euro, no tako je bilo i u Sloveniji kad su uveli euro. Slabo se prodaje, katastrofa. Od Sesveta prošle godine sve je manje ljudi na placu – dodaje Liljana Hudika.

Što se luka tiče obitelj Hudika iz Varaždina ga proizvodi.

– Nekad je kilogram lučica bio 50 centi, a sad je tri eura. To je šest puta više, a danas vam nitko neće raditi badava. Mnogo je posla s lukom i trebate platiti radnu snagu, pa cijena od euro za pušlek nije uopće previše – dodaje Hudika.

U uskršnjoj košarici često se nađu i rotkvice, a na varaždinskom placu pušlek rotkvica stoji euro.

– Mislim da to nije previše, no ljudi slabo kupuju na placu. Radnim radom naši kupci su umirovljenici, a jedino je u subotu plac prepun i onda je prodaja vrlo dobra – dodala je žena koja već dvadesetak godina prodaje na placu.

Skromno

Znači prosječna najosnovnija uskršnja košarica na varaždinskom placu (šunka, kobasice, sir, mladi luk, jaja, rotkvica) oko 70 eura.

– Prijašnjih godina za ono osnovno bilo vam je dovoljno oko 50 eura. Sve je poskupjelo, pa tako i uskršnja košarica. No, nećemo sad štedjeti za jedan dan u godini – zaključio je Varaždinac.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje