FOTO Umijeće skelarenja proglašeno nematerijalnim kulturnim dobrom
U Skelarskoj hiži u Svetom Martinu na Muri održana je konferencija za medije i prigodna svečanost na kojoj je predstavljeno...
Kultura
Kultura avarskog doba razvijala se i u varaždinskom Brezju i Staroj vesi u Nedelišću
Do 9. veljače u Arheološkome muzeju u Zagrebu može se razgledati velika međunarodna izložba „Avari i Slaveni“, koja je nastala u suradnji s trima muzejima iz Slovačke, stoga je i podijeljena na dva dijela: „Avari i Slaveni sjeverno od Dunava“ i „Avari i Slaveni južno od Drave“.
Potonji, hrvatski dio izložbe kao autorice potpisuju kustosice Anita Dugonjić i Anita Rapan Papeša te su ga zajednički organizirali Arheološki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Vinkovci, dok su eksponate posudile mnoge ustanove, pa tako i Gradski muzej Varaždin te Muzej Međimurja Čakovec.
Bogat i atraktivan postav
Izložba ima i zabavne sadržaje
Iznimna zemljopisna raširenost nalazišta na kojima su izlošci pronađeni nije neobična jer su Avari u 6. stoljeću pristigli iz duboke Azije, s područja koje se protezalo od Kirgistana pa sve do Koreje! Prapostojbinu napuštaju nakon prevlasti altajskih Turaka. Na dugom putu prema Europi pridružuju im se Ujguri, potom zauzimaju velik dio istočne Europe, od Azovskog mora do Šleske, pokorivši pritom Hune, bugarska plemena i slavenske Ante iz Karpata, da bi već 568. godine zagospodarili cijelom Panonskom nizinom, a uskoro u plemenskom savezu sa Slavenima ratuju protiv Franaka, Bavaraca, Bizantinaca i drugih. Tako se stvara kultura koju ne nazivamo isključivo avarskom, nego avarodobnom, jer su u njezinu nastanku sudjelovali i Slaveni, Kutriguri, dio pobijeđenih Langobarda i Gepida te drugih zajednica germanskog i romanskog porijekla. Poznata je, primjerice, teza da je naziv „Hrvati“ isprva označavao povlaštenu ratničku kastu unutar Avarskoga Kaganata. No, izložba ne ulazi u etnogenezu, ali zorno predočava ono što danas nazivamo avarodobnom kulturom.
Temat o konjskoj opremi
A ta je kultura ostavila tragove i na područjima na kojima danas živimo – osim u Slavoniji i Srijemu, važna avarodobna naselja pronađena su i u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Najznačajnija su ona u varaždinskom Brezju i na livadi Stara ves u Nedelišću. Istraživači se uglavnom slažu da su ondje obitavali Slaveni, čije je širenje omogućila heterogena struktura avarskog društva.
Na Plitvici
Stoga se livada Stara ves – eto otkud joj naziv! – u Nedelišću smatra najstarijim slavenskim naseljem zabilježenim u Hrvatskoj, s najstarijom ranoslavenskom zemunicom, koja potječe s početka 7. stoljeća. Arheološko nalazište Varaždin-Brezje nalazi se sjeverno od rijeke Plitvice, s obiju strana ceste Turčin – Varaždin, odnosno na južnom prilazu gradu Varaždinu. Sondiranja (pod vodstvima Željka Tomičića i Martine Šimek) utvrdila su u Brezju veći broj ovalnih poluzemunica, otpadnih jama i peći te brojne keramičke i rijetke metalne nalaze, što svjedoči o kontinuitetu života u našem kraju od 7. pa sve do 12. stoljeća (kada se već spominje i grad Varaždin). Spomenimo i da su u šljunčari kod Preloga pronađeni prelijepi primjerci dugih bojnih noževa.
Veća nalazišta otkrivena su u Slavoniji i Srijemu, primjerice u Nuštru, gdje je istraženo avarsko groblje s više od 200 ukopnih mjesta.
Ratnik pokopan sa svojim konjem
Stremeni iz Šarengrada
Koje su glavne karakteristike avarodobne kulture? Isprva se živjelo nomadski, u jurtama, a potom polusjedilački, u jednostavnim četverokutnim ukopanim kućama. Stanovništvo je držalo stoku i perad, izrađivale su se keramičke posude i drugi uporabni predmeti, oružje, nakit, razni ukrasi, a posebice konjanička oprema. Ratnici, najčešće konjanici, bili su, naime, društvena vrhuška, a među njima bilo je i žena. Konji su često sahranjivani u istom grobu s ratnicima – na drugi svijet morali su otići zajedno sa svojim gospodarima. Ipak, ne treba robovati stereotipima o Avarima kao isključivo ratničkome narodu jer mnogi nalazi grobišta pokazuju da je razina ozljeda bila iznimno niska! Dakle, manje se stradavalo u ratnim sukobima, a više zbog loših životnih uvjeta, slabe prehrane, teških fizičkih poslova i raznih bolesti.
Posuda pronađena u Nedelišću
Razni primjerci nakita
Šamanizam
O duhovnom životu malo je saznanja jer je i malo tragova. Pretpostavlja se da je religija bila šamanističkog tipa s pripadajućim elementima animalizma odnosno totemizma i uvjerenjem u novi život u nebeskim sferama.
Od iščezloga avarskog jezika danas su nam ostale riječi kao što su “ban” i “klobuk”
Na kraju, gdje su nestali Avari? Danas žive samo u Dagestanu, ali preci tamošnjih (islamiziranih) Avara nikad nisu ni došli na područje Hrvatske. Pad „naših“ Avara počinje 802. godine porazom od Karla Velikog. Vjerojatno su se asimilirali, dijelom među Mađare (posebno u etničku skupinu Sekelja u Transilvaniji), a dijelom među Slavene. Nešto je tragova ostalo i u jeziku. Avarski jezik vjerojatno je bio dio bulgaro-čuvaške skupine turkijskih jezika, a danas nam su od njega ostale riječi kao što su „ban“ i „klobuk“.
Jedini povijesni izvor o doseljenju Hrvata na Jadran, djelo „O upravljanju Carstvom“ bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, izrijekom navodi: „Hrvati zateknu Dalmaciju pod vlašću Avara… Hrvati odnesu pobjedu i jedne od Avara pobiju, a ostale prinude na pokornost… U Hrvatskoj još uvijek ima avarskih potomaka i po njima se vidi da su Avari.“
Tko zna… možda i u nama još ima ponekih avarskih gena!
Kultura
U varaždinsko kazalište stiže premijera baleta Pinocchio
HNK Varaždin najavljuje premijeru baleta Pinocchio koji je nastao u koprodukciji s baletom Ivan pl. Zajc iz Rijeke u okviru konzorcija K-HNK. Koreografiju, koncept i dramaturgiju potpisuje prvak riječkog Baleta Michele Pastorini. Varaždinska premijera održat će se u nedjelju, 21. travnja u 17 sati na Velikoj sceni, a dio ulaznica je u slobodnoj prodaji.
Očaravajuće maštovita produkcija temeljena je na, svim generacijama omiljenom, romanu Carla Collodija. Prilagodba ostaje vjerna izvornom zapletu, dodajući dašak humora i puno šarma te otkrivajući i neke tajne sporedne priče. Kroz razigranu koreografiju publika i ansambl zajedno tragaju za srži Pinocchijeve avanture, a ovo baletno iskustvo postaje zajedničkim umjetničkim putovanjem koje najmlađima nudi užitak, raspiruje maštu i potiče ljubav prema plesnoj i kazališnoj umjetnosti.
Riječ je o plesnoj avanturi za djecu, ali i njihove roditelje te sve odrasle koji nisu izgubili dijete u sebi, čiju originalnu glazbu potpisuje Marin Butorac, scenografiju i kostimografiju Aleksandra Ana Buković, a svjetlo Kristian Baljarevski.
-Naša verzija oživljava sve likove, ukazujući da je svatko od njih važan za priču. Bilo je to puno složenije napraviti negoli u knjizi ili filmu jer je balet kraći. Naša adaptacija razlikuje se najviše u izboru avantura. Puno avantura znači i puno kratkih, kompaktnih scena koje moraju biti bogate i žive kako bi zadržale pažnju najmlađe publike. Puno smo radili na produbljivanju osobnosti naših likova. Roman postoji dulje od 140 godina, a njegovi su likovi oduvijek bili i ostali isti. Čini mi se kako su se i sami umorili od toga – kaže koreograf Michele Pastorini.
Ravnateljica Baleta Maša Kolar pak ističe da iako riječki Balet postaje žarištem plesne umjetnosti, na svom repertoaru nemaju često predstave za djecu.
-Stoga vjerujem da nije bilo naodmet upustiti se u dijalog s metodički i pedagoški odgovornom disciplinom kazališta: dječjom baletnom predstavom. Odluka je pala na Pinocchija. Danas kultna priča kroz sjajnu koreografiju našeg plesača Michelea Pastorinija iznalazi novi identitet kroz njegov osebujan pristup priči o lutku koji silno želi postati dječak. Pozivam sve gledatelje, od najmlađih do najstarijih, da dođu i nauče nešto novo o kazalištu, plesu, transformaciji, životu, ljudima i samima sebi – poručuje publici Maša Kolar.
Ovaj balet je već druga ovogodišnja koprodukcija s riječkim baletom. Intendantica Senka Bulić navodi da je riječki balet kojeg vodi Maša Kolar oduševio varaždinsku publiku gostovanjem Plamteće vode prošle godine. Nakon toga smo dogovorili koprodukciju na baletnom diptihu Sad i nikad više, energičnoj i emotivnoj izvedbi s početka sezone. Nastavili smo suradnju i na baletu za djecu jer nam jako nam je važno da u plesnom repertoaru imamo vrhunske naslove s izvrsnim plesačima kojima stvaramo i novu publiku za plesne programe.
Ulogu Pinocchija u alternaciji plešu Thomas Krähenbühl i Federico Rubisse, Geppetta Valentin Chou i Ali Tabbouch, Plavu vilu Ksenija Krutova, Marta Voinea Čavrak i Mio Sumiyama, Zrikavca Álvaro Olmedo i Giorgio Otranto, Lisicu Janne Boere i Noa Gabriel Siluvangi, a Mačka Soyoka Iwata i Maria Matarranz de las Heras. U ostalim su ulogama Alejandro Polo , Giorgio Otranto, Noa Gabriel Siluvangi, Alessia Tacchini , Isabelle Zabot, Mio Sumiyama, Gabrielle Colson i Yurika Kimura. Iz pozadine su čuje glas dramskog gluaca Aleksandra Cvjetkovića.
Premijerne ulaznice je moguće kupiti putem online prodaje ili na blagajni Kazališta.
Kultura
Varaždinski Kazališni studio mladih s predstavom „Ivona, kneginjica od Burgunda“gostuje na festivalu Assitej
Predstava „Ivona, kneginjica od Burgunda“, W. Gombrowicz, Kazališnog studija mladih HNK u Varaždinu, predstavit će Varaždinsku županiju na na 26. susretu Hrvatskog centra Assitej profesionalno vođenih kazališta za djecu i mlade koji će se održati u Hvaru od 15. do 19. travnja 2024. godine.
Skupinu C3 Kazališnog studija mladih, koja je prije no što se uhvatila u koštac s poljskim klasikom, uprizorila Ionescovu „Ćelavu pjevačicu”, zanimalo je daljnje istraživanje dramskih klasika. Poljskog pisca W. Gombrowicza, koji je proglašen pretečom kazališta apsurda, i njegovu Ivonu – dramu koja sadrži odrednice komedije, farse i nadrealističke igre, našli su idealnom za produbljivanje razumijevanja teatra apsurda.
– Ovo uprizorenje ističe se svojim fokusom na istraživanju dinamike između kolektiva i individue, propitujući društvene malformacije koje često dovode do nepravdi prema pojedincu – istaknula je Tanja Novak, uz čije se dramskopedagoško vodstvo skupina između ostalog, upustila u istraživanje rada s maskama, dodatno produbljujući svoje umjetničko istraživanje.
„Ivona, kneginjica od Burgunda“ nudi maštovito i vizualno dojmljivo kazališno iskustvo koje istražuje suštinske aspekte ljudske psihe unutar okvira Gombrowiczeve genijalne drame.
Ova predstava obećava ne samo estetsko uživanje već i duboko razmišljanje o društvenim normama, konformizmu i ulozi pojedinca u kolektivu.
U predstavi „Ivona, kneginjica od Burgunda“ nastupaju polaznici supine C3 Kazališnog studija mladih: Vita Breški, Lorena Benčić, Dina Drožđek, Tvrtko Kolar, Tonka Lonjak, Fran Rabuzin, Greta Rukelj, Melani Šipek i Anamarija Zavrtnik. Zanimljivo je i to da su ovi mladi uključeni i u profesionalne produkcije ansambla HNK u Varaždinu, u „Slučaj vlastite pogibelji“ te u „San Ivanjske noći“.
Festival Assitej je natjecateljskog karaktera, a uz Kazališni studio mladih HNK u Varaždinu nastupaju i Dramski studio Dada KD Pinklec iz Čakovca s predstavom „Posljednja pahulja“, Dramski studio Teatra Tirena iz Zagreba s predstavom „Ožiljak“, Dramski studio Donatolina Kazalište lutaka Zadar s predstavom „Božićni taxi“, Dramski i plesni studio Istarsko narodno kazalište s predstavom „Pravi izbor?“, Dramski studio Bjelovarsko kazalište s predstavom „Zato što sam žena, zar ne!“, Dramski studio Max teatar iz Zaprešića s predstavom „Tko će sve to pojesti?“, Dramski studio Ivana Jelić HNK u Šibeniku s predstavom „Slušajte nas“ te Učilište Zagrebačkog kazališta mladih s predstavom „Akvarij“.
Crna kronikaprije 20 minuta
Iz kuće kod Štrigove ukraden nakit vrijedan nekoliko tisuća eura
Crna kronikaprije 1 sat
Muškarac (70) iz Međimurja prijetio smrću načelniku općine iz Varaždinske županije, a sve zbog prosvjeda u Zagrebu
Život i društvoprije 2 sata
Udruga ˝Uz tebe sam˝ obilježila Svjetski dan činjenja dobrih djela: Dajući sebe za drugoga, sebi smo ispunili dan
Život i društvoprije 15 sati
Potpisan Ugovor o privremenom sufinanciranju nastavka projekta Aglomeracije Varaždin
U fokusuprije 15 sati
FOTO Radovi u punom jeku, voda će se u jezero Trakošćan početi puštati već u svibnju
Sponzoriraniprije 3 dana
Pet Centar dolazi u Varaždin, a vi dođite na feštu otvaranja
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Javni poziv Općine Maruševec
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Sponzoriraniprije 4 tjedna
Beauty centar “Čarolija” i Regionalni daruju nekirurški lifting lica
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
