Potonji, hrvatski dio izložbe kao autorice potpisuju kustosice Anita Dugonjić i Anita Rapan Papeša te su ga zajednički organizirali Arheološki muzej u Zagrebu i Gradski muzej Vinkovci, dok su eksponate posudile mnoge ustanove, pa tako i Gradski muzej Varaždin te Muzej Međimurja Čakovec.
Bogat i atraktivan postav
Izložba ima i zabavne sadržaje
Iznimna zemljopisna raširenost nalazišta na kojima su izlošci pronađeni nije neobična jer su Avari u 6. stoljeću pristigli iz duboke Azije, s područja koje se protezalo od Kirgistana pa sve do Koreje! Prapostojbinu napuštaju nakon prevlasti altajskih Turaka. Na dugom putu prema Europi pridružuju im se Ujguri, potom zauzimaju velik dio istočne Europe, od Azovskog mora do Šleske, pokorivši pritom Hune, bugarska plemena i slavenske Ante iz Karpata, da bi već 568. godine zagospodarili cijelom Panonskom nizinom, a uskoro u plemenskom savezu sa Slavenima ratuju protiv Franaka, Bavaraca, Bizantinaca i drugih. Tako se stvara kultura koju ne nazivamo isključivo avarskom, nego avarodobnom, jer su u njezinu nastanku sudjelovali i Slaveni, Kutriguri, dio pobijeđenih Langobarda i Gepida te drugih zajednica germanskog i romanskog porijekla. Poznata je, primjerice, teza da je naziv „Hrvati“ isprva označavao povlaštenu ratničku kastu unutar Avarskoga Kaganata. No, izložba ne ulazi u etnogenezu, ali zorno predočava ono što danas nazivamo avarodobnom kulturom.
Temat o konjskoj opremi
A ta je kultura ostavila tragove i na područjima na kojima danas živimo – osim u Slavoniji i Srijemu, važna avarodobna naselja pronađena su i u Varaždinskoj i Međimurskoj županiji. Najznačajnija su ona u varaždinskom Brezju i na livadi Stara ves u Nedelišću. Istraživači se uglavnom slažu da su ondje obitavali Slaveni, čije je širenje omogućila heterogena struktura avarskog društva.
Stoga se livada Stara ves – eto otkud joj naziv! – u Nedelišću smatra najstarijim slavenskim naseljem zabilježenim u Hrvatskoj, s najstarijom ranoslavenskom zemunicom, koja potječe s početka 7. stoljeća. Arheološko nalazište Varaždin-Brezje nalazi se sjeverno od rijeke Plitvice, s obiju strana ceste Turčin – Varaždin, odnosno na južnom prilazu gradu Varaždinu. Sondiranja (pod vodstvima Željka Tomičića i Martine Šimek) utvrdila su u Brezju veći broj ovalnih poluzemunica, otpadnih jama i peći te brojne keramičke i rijetke metalne nalaze, što svjedoči o kontinuitetu života u našem kraju od 7. pa sve do 12. stoljeća (kada se već spominje i grad Varaždin). Spomenimo i da su u šljunčari kod Preloga pronađeni prelijepi primjerci dugih bojnih noževa.
Veća nalazišta otkrivena su u Slavoniji i Srijemu, primjerice u Nuštru, gdje je istraženo avarsko groblje s više od 200 ukopnih mjesta.
Ratnik pokopan sa svojim konjem
Stremeni iz Šarengrada
Koje su glavne karakteristike avarodobne kulture? Isprva se živjelo nomadski, u jurtama, a potom polusjedilački, u jednostavnim četverokutnim ukopanim kućama. Stanovništvo je držalo stoku i perad, izrađivale su se keramičke posude i drugi uporabni predmeti, oružje, nakit, razni ukrasi, a posebice konjanička oprema. Ratnici, najčešće konjanici, bili su, naime, društvena vrhuška, a među njima bilo je i žena. Konji su često sahranjivani u istom grobu s ratnicima – na drugi svijet morali su otići zajedno sa svojim gospodarima. Ipak, ne treba robovati stereotipima o Avarima kao isključivo ratničkome narodu jer mnogi nalazi grobišta pokazuju da je razina ozljeda bila iznimno niska! Dakle, manje se stradavalo u ratnim sukobima, a više zbog loših životnih uvjeta, slabe prehrane, teških fizičkih poslova i raznih bolesti.
Posuda pronađena u Nedelišću
Razni primjerci nakita
O duhovnom životu malo je saznanja jer je i malo tragova. Pretpostavlja se da je religija bila šamanističkog tipa s pripadajućim elementima animalizma odnosno totemizma i uvjerenjem u novi život u nebeskim sferama.
Od iščezloga avarskog jezika danas su nam ostale riječi kao što su “ban” i “klobuk”
Na kraju, gdje su nestali Avari? Danas žive samo u Dagestanu, ali preci tamošnjih (islamiziranih) Avara nikad nisu ni došli na područje Hrvatske. Pad „naših“ Avara počinje 802. godine porazom od Karla Velikog. Vjerojatno su se asimilirali, dijelom među Mađare (posebno u etničku skupinu Sekelja u Transilvaniji), a dijelom među Slavene. Nešto je tragova ostalo i u jeziku. Avarski jezik vjerojatno je bio dio bulgaro-čuvaške skupine turkijskih jezika, a danas nam su od njega ostale riječi kao što su „ban“ i „klobuk“.
Jedini povijesni izvor o doseljenju Hrvata na Jadran, djelo „O upravljanju Carstvom“ bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta iz 10. stoljeća, izrijekom navodi: „Hrvati zateknu Dalmaciju pod vlašću Avara… Hrvati odnesu pobjedu i jedne od Avara pobiju, a ostale prinude na pokornost… U Hrvatskoj još uvijek ima avarskih potomaka i po njima se vidi da su Avari.“
Tko zna… možda i u nama još ima ponekih avarskih gena!
Varaždinski klub kolekcionara ostavljajući i sakupljajući neizbrisiv trag bivšeg, sadašnjeg trenutka, vremena i prošlosti ove godine slavi tri velika jubileja, što je rijetkost za jednu udrugu.
Riječ je o 90 godina organizirane filatelije (21.4.1934. osnovano FD Varaždin), potom 45 godina ljubitelja starina (28.6.1979. – osnovano društvo) i 40 godina numizmatike (10.2.1984. osnovano društvo).
Filatelija u našem kraju u suradnji s gradovima, općinama, vjerskim, društvenim zajednicama, pojedincima organizirano 100 godina bilježi i obilježava baštinu, povijest, kulturu našeg kraja. Sve datira iz davne 1920. godine, 58. broja časopisa „Slobodni gradjanin“ gdje se 23. listopada pojavio poziv za osnivanje podružnice hrvatskog filatelističkog društva u Varaždinu u sklopu zagrebačkog filatelističkog društva ili samostalno. Inicijator ideje bio je Major Mrzljak, a ista je rezultirala okupljanjem zaljubljenika u filateliju svaku srijedu u svratištu, gradskoj kavani “Novak“.
Neobaveznim sastajanjem nekoliko sakupljača i entuzijasta, članovima poznatih europskih društava kao što su „Concordia“ iz Berlina, društva iz Beča i gradova diljem Europe gdje su studirali naši sugrađani, „ filatelističko prijateljstvo“ preraslo je u ideju o udruživanju.
– Želja je pretvorena u stvarnost. Najpoznatiji članovi filatelističkog društva koji su i sastavili „Pravila Varaždinskog filatelističkog društva u Varaždinu“ u to vrijeme bili su Josip Kauf, upravitelj Hrvatske štedionice; Drago Čoklica, namještenik „Tivar“; Dragutin Cesarec, sudac; Mr. Dušan Grims, ljekarnik; Stjepan Barbot, privatnik, te Milan Blass. „Pravila društva“ 1934.godine odobrena su od Kraljevske banske Uprave Savke banovine. Ozakonjenjem „Pravila“ 21.travnja 1934. godine društvo je postalo „legalno“, čime je taj datum zabilježen kao dan osnutka Varaždinskog filatelističkog društva – FDV. O tome se brzo saznalo u gradu i počeli su se javljati do tada „nepoznati filatelisti“ čime je društvo zabilježilo velik rast. 1937. godine održana je prva, a 1940. i druga velika filatelistička izložba u prepunoj dvorani gradskog kazališta Varaždin. Filatelija je time zaživjela, a niz istaknutih pojedinaca u prvih je sto godina ostavilo svoj velik filatelistički trag – ističu slavljenici.
Tijekom godina rada puno je zabilježenih događaja vezanih uz nove naraštaje filatelista, od kojih se može izdvojiti osnivanje Male škole filatelije u Trakošćanu, na kojoj je već sudjelovalo preko 2500 mladih. Također je tu i promicanje filatelije zanimljivim radionicama u srednjoj školi te udruzi “Filos“, ali i radionicama koje djeluju u Osnovnim školama u Klenovniku, Varaždinskim Toplicama, Zalužju te Varaždinu.
– Zahvaljujući odličnoj suradnji s poštom Centar Varaždin, i njezinim upraviteljem mag. Ciglarom, rješenjem prostora u sklopu hotela „Turist“, započinje odlična suradnja „Filatelističkog društva Varaždin-FDV“, društva “Ljubitelja starina“ i članova društva „Numizmatičara“. U početku nedjeljom sastanci udruga održavali su se u razmaku od pola sata ali pošto se to pokazalo kao neprikladno jer su pojedini članovi bili u dvije ili tri udruge, područja sakupljanja odlučilo se da se isti spoje u jedno društvo. Predstavnici Filatelističkog društva Varaždin, „Ljubitelja starina“ i „Numizmatičara“ spajaju se 9.5.1993. godine u Varaždinski klub kolekcionara -VKK, i sve udruge postaju Sekcije – objasnili su iz VKK.
I Dodali:
„Da se rad filatelije, ljubitelja starina, Numizmatike, kolekcionarstva nastavi uz spoznaju da s prošlošću u korak sa sadašnjošću idemo u budućnost nastavljamo naš rad nedjeljom ujutro od 8:00 – 9:30 sati u Hotelu „Turist“, gdje na druženje s veseljem pozivamo i sve kojima je filatelija, Numizmatika, Starine, kolekcionarstvo ne samo hobby, već i dio svakodnevnog života i na taj način neka „živi“ s nama još dugi niz godina.“
Olivera Balašević, supruga neprežaljenog Đorđa Balaševića dolazi 11. svibnja sa svojom monobajkom Prezime ruže na Veliku scenu HNK Varaždin. Predstava počinje u 19,30 sati.
Prezime ruže je autentična drama teatra ispovijesti, koja vodi publiku kroz uspomene autorice knjige Planeta Dvorište.
Očima djevojčice koja je odrastala uz obalu Begeja, put sjećanja vodi od djetinjstva punog ljubavi, ali lišenog privilegija svojih vršnjaka, do studentskih dana u Novom Sadu i ljubavi, poezije, obitelji. Prezime ruže je emotivna priča o najvažnijim vrijednostima života, o vremenu koje očekuje da ga ispunimo uspomenama, o borbama i odlukama koje nisu lake. I najviše o neminovnostima koje su indiferentne i neumoljive spram krhkosti dječjih godina…
Pet Centar, vodeća specijalizirana maloprodaja za kućne ljubimce u Hrvatskoj, napokon dolazi i u Varaždin. Popularno odredište kućnih ljubimaca, a...
REPUBLIKA HRVATSKAVARAŽDINSKA ŽUPANIJAOPĆINA MARUŠEVECOPĆINSKI NAČELNIK KLASA: 933-01/24-01/1URBROJ: 2186-17-02-24-1Maruševec, 21. ožujka 2024. Na temelju članka 123. – 133. Zakona o cestama...
Beauty centar “Čarolija” u Varaždinu i 7Plus Regionalni tjednik daruje dva puta jedan poklon bon. Riječ je o mezo liftu...
