Povežite se s nama

Kultura

Svi vidimo da kuća gori, samo je problem kad netko vikne “vatra”

Objavljeno:

- dana

Vesna Kosec Torjanac, dramaturginja HNK Varaždin

Kad je Vesna Kosec Torjanac pisala pismo Kazališnom vijeću varaždinskog HNK, trebalo je to biti interno pismo koje ukazuje na probleme u struci s kojima se susreću u nacionalnoj kući. Ali pismo je uskoro preraslo u osobne obračune, svađe na relaciji zagrebačkih i varaždinskih kulturnih krugova i deklariranje dramaturginje kao neprijatelja broj jedan varaždinske kulture.

Dok Torjanac veli kako je samo riječ o kulminaciji nagomilanih problema, teorije se gomilaju. Prema jednoj, posrijedi su zapravo „igre prijestolja“ – borba za neku od fotelja nove nacionalne kuće koja treba dobiti intendanticu do 15. siječnja iduće godine. Druga govori da se radi o pokušaju opstruiranja Varaždina u borbi za europsku kulturnu prijestolnicu, treća govori o podmetanjima onih koji se ne mogu pomiriti s činjenicom da je varaždinski HNK dobio status nacionalnog teatra, četvrta da se samo radi o nastojanju da se poprave stvari na koje je u svom pismu ukazala dramaturginja Vesna Kosec Torjanac.

Sindikat tražio sankcije

Na oglasnoj ploči kazališta tjednima je stajao materijal sa zamjerkama sindikata, sličnima onima Vesne Torjanac. Povjerenica Marija Krpan, međutim, zamjerila nam je što smo spomenuli sindikat u istome kontekstu s pismom Vesne Kosec Torjanac. Sindikat je zatražio sankcije za Vesnu Torjanac. Kada je Vijeće to odbilo, sindikat je zatražio smjenu Vijeća.

Kad je, pak, pismo, koje je trebalo ostati internim objavljeno na jednom portalu, svi su utihnuli. Vesna Kosec Torjanac ostala je sama na “pozornici”.
Lani je igralo 20 stalno zaposlenih glumaca varaždinskog HNK, od kojih neki, matematičkim zbrojem, igrali po 1,4 predstave godišnje. Neki čak uopće nisu igrali, a istovremeno zarađuju honorare u Kazališnom studiju. Vanjskih glumaca je bilo 23, s preko 50 posto odigranih uloga u odnosu na stalni ansambl.

Dok se govori o (ne)angažiranosti glumaca iz ansambla, ali i o tome da nekima to paše jer odrađuju privatne projekte, dok drugi zaista nemaju posla unatoč raspoloživosti – o imenima svi šute. Kako provjeriti o čemu je riječ ako se ne želi reći o kome se radi?

Podatke o angažiranosti zaposlenog ansambla redovito dobiva Kazališno vijeće, kao i osnivač, Grad Varaždin. Pitanje je čita li to itko. Ja u tom smislu ne “otkrivam toplu vodu”, jer ima glumaca koji nemaju ni jednu odigranu predstavu u godinu dana ili 4… I ranije su glumci snimali, pa nije bilo problema, jer se sve može uskladiti ako postoji planiranje i dogovor koji ne remeti redovni rad kazališta. Glumci koji su zastupljeni u medijima poznati su širokoj publici i to bismo mogli iskoristiti u vlastitu promidžbu. Ukoliko obave zadatke u matičnom kazalištu, ne vidim razlog zašto ne bi mogli snimati. No budući da mi u kazalištu ne raspolažemo s točnim informacijama kada se što radi i tko radi, s jedne je strane nekima dozvoljeno da odbiju posao, a neki ostaju bez uloga, ne svojom krivicom.

Svojim ste pismom ispali jedini i glavni krivac za otkrivanje “tajni kazališta”.

Kako je rekao jedan naš kolega, svi vidimo da kuća gori, samo je problem kad netko vikne: “Vatra!”. Da, ja sam napisala i potpisala pismo upućeno Kazališnom vijeću, kako bi se raspravilo o određenim temama, a s ciljem da se određeni problemi riješe.

Što su zapravo glavni problemi?

Glavna tema pisma bile su nepravilnosti poslovanja vezano uz repertoar. Naime, jedan smo repertoar dogovorili, a bez ikakve najave krenuli raditi sasvim nešto drugo. Odgovora na pitanja što će biti s najavljenim repertoarom nije bilo, a i danas nikome nije jasno što će se realizirati do konca godine. Od 1. siječnja do sada realizirali smo dvije premijere, a od rujna do konca godine trebali bismo još osam, što ranije planiranih, što naknadno dogovorenih koprodukcijskih projekata.
Problemi kao što su hiperprodukcija, reprize bez kontinuiteta, nedostatak ikakvog terminskog i programskog plana, nepovjerenje u suradnike, autokratsko i nekompetentno vođenje kazališta, povlašten položaj nekolicine djelatnika, netransparentnost…, nužno dovode do nemotiviranosti zaposlenika u svim radnim jedinicama, nepovjerenja, otežane komunikacije, tenzija, straha i panike.

Optužuju vas da je jedini interes zbog kojega to radite vaša ambicija da dobijete mjesto umjetničke ravnateljice?

Nikad nisam imala ambicija postati umjetničkom ravnateljicom. Osim toga, bilo bi nelogično suprotstaviti se v.d. intendantici i očekivati od nje da me imenuje umjetničkom ravnateljicom! A umjetnički ravnatelj ionako ne može promijeniti ništa bez suradnje s intendantom, jer njegova je zadnja.

Sindikat vas također ne podupire. Čak su tražili smjenu Kazališnog vijeća jer vas nije kaznilo zbog pisma.

Ne znam za Sindikat, ali znam za izjave sindikalne povjerenice, gospođe Marije Krpan. Prije nekoliko tjedana smo imali sastanak Sindikata na kojem je gđa Pilić iz središnjice upravo naglasila potrebu da se za probleme u nadležnosti Kazališnog vijeća obratimo vijećnicima, što sam ja i učinila. No u svojem sam pismu, koje je u javnosti postalo novinarskom poslasticom za stvaranje skandala, neoprostivom nepažnjom navela podatak kojim sam naštetila našem zaposleniku. Spremna sam na sve posljedice koje iz toga mogu proizaći. No stav oko toga treba zauzeti v. d. intendantice i oštećeni djelatnik. Sindikat treba štititi svoje djelatnike, a vijećnike može smijeniti onaj tko ih je odabrao, ne Sindikat.

Je li izvješće koje će se u četvrtak naći na Gadskom vijeću frizirano i u kojemu dijelu?

Iako sam zamolila predsjednicu Kazališnog vijeća da mi se da Izvješće, nisam ga dobila, pa ne mogu komentirati. Naime, predsjednica je moju molbu proslijedila Kazalištu, a ja sam dobila list papira s jednom rečenicom u kojoj piše da nepravilnosti nema.

Goran Habuš i Dubravka Biberdžić dijele mišljenje da je cijeli problem vezan uz činjenicu da je kazalište dobilo status nacionalnog i zbog kandidature Varaždina za europsku prijestolnicu što nekim krugovima “jako bode oči” pa koriste svaku situaciju kako bi ocrnili jednu od glavnih gradskih kulturnih institucija.

Problem naveden u mojem pismu ne može nikako biti vezan uz tu činjenicu! Interpretacijama se ne bih bavila. Vrlo jednostavno: kad sam zaključila da naše unutarnje probleme ne mogu riješiti na jedan način, pokušala sam na drugi, još uvijek u neku ruku, interni. Blogovi i skandali nemaju s tim nikakve veze! Svi smo ponosni zbog statusa koji nam pripada, ali tim više, trebamo ukloniti nedostatke i opravdati taj status. Što se kandidature tiče, Varaždin ima sve predispozicije za tu prestižnu titulu. Kazalište kao najveća kulturna institucija trebalo bi biti vodeće u osmišljavanju projekata te tako profitirati, čak ako nas titula u konačnici i mimoiđe. Uvjerena sam da uz poboljšanu organizaciju, odnosno razrađenu strategiju, djelatnici Kazališta mogu itekako doprinijeti u aktivnostima Grada vezanim uz kandidaturu.

Izvor:
Foto:

Kultura

Varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio prostor u stalnom postavu “Kuće tambure“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio je ovih dana prostor u stalnom izložbenom postavu u osebujnijoj „Kući tambure“ koja je svečano otvorena u petak, 12. travnja, u Slavonskom Brodu.

Odnosno u gradu koji ima najstariju folklornu manifestaciju u Slavoniji „Brodsko kolo“. Tambura je dobila još jedno priznanje na muzejskom prostoru površine gotovo 2500 metara četvornih.

U Tvrđavi Brod svečano je otvoren interpretacijski centar „Kuća tambure – slavonska notna bajka“. Svečanost je otvorio gradonačelnik Mirko Duspara, a svojim je dolaskom istu uveličao predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sa svojom pratnjom, a koji je istaknuo kako grad Slavonski Brod može biti iznimno ponosan na realizaciju ovako velikoga projekta.

Jer malo se koji grad u Republici Hrvatskoj a i regiji može pohvaliti impozantnom građevinom, posebice u očuvanom spomeniku nulte kategorije Tvrđavi Brod. Predsjednik Svjetske tamburaške asocijacije i osnivač Tamburica Festa u Novom Sadu Jovan Pejčić također je posjetio Slavonski Brod i novootvorenu Kuću tambure te se pohvalio kako dobra suradnja među tamburaškim orkestrima dviju susjednih zemalja postoji već godinama jer i Hrvati sudjeluju na Tamburica festu.

 Za glazbeni program bili su zaduženi učenici Glazbene škole Slavonski Brod, student Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, članovi Folklornog ansambla Broda i Hrvatskog pjevačkog društva „Davor“ te svjetski poznat duo Hojsak&Novosel. Moderator programa otvorenja bio je Branko Uvodić, dobitnik nagrade za životno djelo od strane Svjetske tamburaške asocijacije.

Obilaskom postava Interpretacijskog centra „Kuća tambure – slavonska notna bajka“ posjetitelji se upoznaju s poviješću toga glazbenog instrumenta, starim i suvremenim sustavima tambure, tamburaškim orkestrima i komornim tamburaškim sastavima, tamburom u školstvu kao i tradicijskom kulturom Slavonije. Osim postava, u Kuću tambure smještena je i majstorska radionica gdje posjetitelji mogu svjedočiti izgradnji tambura.

Također, Kuća tambure sadrži koncertnu dvoranu, ambijentalnu dvoranu, kao i suvremeni tonski studio.
Dodajmo da je varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio prostor u stalnom izložbenom postavu!

– Velika je čast i privilegija dobiti prostor i vrijeme u stalnom postavu muzeja Nova kuće tambure – “Slavonska notna bajka”. Iznimno mi je drago da sam mogao podijeliti ove dragocjene trenutke otvaranja izložbenog prostora s mojim velikim prijateljem Ivanom Enjingijem. Naime, njemu je ujedno posvećena Vinska Simfonija  za tamburašku filharmoniju, koja je briljantno praizvedena uz  sjajni Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem uglednog maestra Siniše Leopolda. Radujem se skorom izlasku nosača zvuka u nakladi udruge Aulos i Koncertnog ureda Varaždin – ističe Bobić.

“Kuća tambure – slavonska notna bajka“ ne predstavlja samo očuvanje glazbenog stvaralaštva već je i promocija tambure kao simbola regije te potiče stvaralaštvo inovativnih kulturno-umjetničkih, edukativnih i drugih sadržaja. Projekt je trajao 72 mjeseca i financiran je sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti 4.296.585,80 eura, uključujući infrastrukturne radove i opremanje novoobnovljenih prostora ukupne površine 2.429,65 metara četvornih.

Iz EU fondova sufinancirano je 3.652.097,85 eura, a iz proračuna Grada Slavonskog Broda osigurano je 644.487,95 eura.

Nastavite čitati

Kultura

Filmovi varaždinske Vanime na međunarodnim festivalima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što su filmovi nastali u produkciji varaždinskog Filmsko kreativnog studija Vanima protekle godine neobično uspješno predstavljali ovaj filmsko kreativni studio i varaždinske animatore kako na festivalima i filmskim smotrama u Hrvatskoj i u njenom širem okruženju, tako i na brojnim europskim i svjetskim festivalima, uspješan put prošlogodišnje produkcije Vaniminih animiranih filmova po svjetskim filmskim festivalima i smotrama nastavlja se i dalje.

Film „Bastet-Božica mačaka“ čije su autorice Vita Dvoržak, Sara Majnarić i Inja Đolonga našao se tako u službenoj selekciji međunarodnog festivala „Smile“ u New Delhiju, a isto tako je odabran za prikazivanje u konkurenciji međunarodnog festivala CMS u Lucknowu u Indiji. Oba festivala održavaju se sredinom travnja.

Dva Vanimina filma našla su se i u službenoj selekciji međunarodnog filmskog festivala Baloss u Milanu u Italiji. Riječ je o filmovima „Što usta zbore to ruke stvore“ koji potpisuju autorice: Lucija Kranjčić, Kala Šmic, Franka Bogović, Vita Dvoržak i Anabela Mlinarić i „Treće oko“ autorice Anabele Mlinarić koji će biti prikazani u sklopu ovog festivala u svibnju u Milanu.

U sklopu internacionalnog, jubilarnog 15. Vafi-Rafi festivala u Varaždinu koncem svibnja i početkom lipnja, u službenoj će konkurenciji biti prikazana četiri Vanimina filma. Bit će to filmovi „Bastet-Božica mačaka“, „Što usta zbore to ruke stvore“, „Oko moje glave“ autora Viga Gulića, Oleksandra Saška Moskalova, Brune Tomašković, Brune Jovan, Kale Šmic, Bernarda Hercega, Klare Nagy i Lovra Ledenka, te film „GPT Meni“, stop animacija koju potpisuju Kala Šmic, Klara Nagy, Franka Bogović, Vita Dvoržak, Sara Majnarić, Anabela Mlinarić i Lucija Kranjčić.

Inače, varaždinski animatori redovno se sastaju nekoliko puta tjedno u svojim prostorima u Preradovićevoj 4 u Varaždinu učeći, zabavljajući se i intenzivno pripremajući nove filmove čije se finaliziranje očekuje do lipnja ove godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje