Povežite se s nama

Kultura

V. Brešan: U teatru se vidim samo kao pomoćno osoblje

Objavljeno:

- dana

U noći kazališta remijera predstave “Škrtac” u HNK Varaždin

– Zadnje što volim je pričati o predstavi. Ona mora pričati sama za sebe, jer kad ne bi bilo tako naš bi posao bio uzaludan. Tim je riječima redatelj Vinko Brešan najavio predstojeću premijeru Molierovog „Škrca“ u varaždinskom Hrvatskom narodnom kazalištu. 

Noć kazališta počinje   u 11 sati predstavom za djecu “Plava boja snijega” kazališnog studija mladih, kulminira premijerom i završava rock koncertom

Predstava francuskog komediografa na repertoaru je u Noći kazališta, 21. studenoga, kao i večer kasnije. Bit će ovo prvi susret dvaju velikana – varaždinskog HNK i Vinka Brešana. Iako je nagrađivani hrvatski redatelj „odradio“ više kazališnih nego filmskih premijera, Vinko Brešan ipak je poznatiji kao filmski redatelj. Kad njega pitate zašto je to tako, reći će da je „teatar glumačka umjetnost, a film – redateljska“. 

Vinko Brešan: „ Teatar je glumačka umjetnost, a film – redateljska“

– U teatru se vidim kao pomoćno glumačko osoblje. Teatar me veseli, rekao je Brešan novinarima.

“Škrtost je smrtni grijeh”

Marinko Prga, jedan od glumaca u predstavi, okomio se na samu škrtost kao osobinu.

– Škrtost je smrtni grijeh. Koliko god drugi grijesi bili loši, s njima se možemo identificirati – s preljubom, psovkom, laži… – ali škrtost je „uškopljen“, impotentan grijeh koji je kategorija za sebe. Škrtost nema estrogen, testosteron. Kad ste dva škrca čuli da pričaju o svojoj šktrosti, kao što primjerice možete čuti ljude da priznaju laž ili preljub? Škrtost može voditi jedino nečemu lošem, energičan je Prga i zaključuje kako škrtac „čak i svoj drek čuva u sebi da ga ne bi podijelio“.

Škrtost je „uškopljen“, impotentan grijeh koji je kategorija za sebe. Škrtost nema estrogen, testosteron

 

Nakon ovako živopisnog opisa škrtosti kao osobine, varaždinski glumac ipak Brešanovog škrca naziva “škrcem s pokrićem”. Takvu formulaciju pojasnio je sam redatelj. – Arpagon ne da novac raspikućama i ljenjivcima oko sebe za njihove hedonističke užitke, pa je u njihovim očima škrtac. U svojoj škrtosti ima jasnu motivaciju. Mogli bismo ga nazvati „dobrim škrcem“. Volio bih da publika ima simpatije prema njemu jer on nešto radi, za razliku od drugih, koji bi trošili ono što je zaradio. Kad im ne da, ispada škrtac, reći će Brešan, dodajući da Arpagon do kraja ostaje vjeran svom principu. 

Noć kazališta počinje   u 11 sati predstavom za djecu “Plava boja snijega” kazališnog studija mladih

Na pitanje je li riječ o kritici društva, Brešan veli da je teško raditi komediju koja to nije. – Sve komedije su kritika društva, veli redatelj najgledanijih filmova poslijeratne Hrvatske, „Kako je počeo rat na mom otoku“, „Maršal“, „Svećenikova djeca“… Nadovezuje se Marinko Prga, koji se slaže s Brešanom. 

– Ipak je ovo odmak od Molierovog škrca koji je „uškopljen od brige“. Ovaj „naš“ nije pojeden od vlastite brige, zaključuje Marinko Prga.

Izvor:
Foto:

Kultura

Varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio prostor u stalnom postavu “Kuće tambure“

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio je ovih dana prostor u stalnom izložbenom postavu u osebujnijoj „Kući tambure“ koja je svečano otvorena u petak, 12. travnja, u Slavonskom Brodu.

Odnosno u gradu koji ima najstariju folklornu manifestaciju u Slavoniji „Brodsko kolo“. Tambura je dobila još jedno priznanje na muzejskom prostoru površine gotovo 2500 metara četvornih.

U Tvrđavi Brod svečano je otvoren interpretacijski centar „Kuća tambure – slavonska notna bajka“. Svečanost je otvorio gradonačelnik Mirko Duspara, a svojim je dolaskom istu uveličao predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović sa svojom pratnjom, a koji je istaknuo kako grad Slavonski Brod može biti iznimno ponosan na realizaciju ovako velikoga projekta.

Jer malo se koji grad u Republici Hrvatskoj a i regiji može pohvaliti impozantnom građevinom, posebice u očuvanom spomeniku nulte kategorije Tvrđavi Brod. Predsjednik Svjetske tamburaške asocijacije i osnivač Tamburica Festa u Novom Sadu Jovan Pejčić također je posjetio Slavonski Brod i novootvorenu Kuću tambure te se pohvalio kako dobra suradnja među tamburaškim orkestrima dviju susjednih zemalja postoji već godinama jer i Hrvati sudjeluju na Tamburica festu.

 Za glazbeni program bili su zaduženi učenici Glazbene škole Slavonski Brod, student Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku, članovi Folklornog ansambla Broda i Hrvatskog pjevačkog društva „Davor“ te svjetski poznat duo Hojsak&Novosel. Moderator programa otvorenja bio je Branko Uvodić, dobitnik nagrade za životno djelo od strane Svjetske tamburaške asocijacije.

Obilaskom postava Interpretacijskog centra „Kuća tambure – slavonska notna bajka“ posjetitelji se upoznaju s poviješću toga glazbenog instrumenta, starim i suvremenim sustavima tambure, tamburaškim orkestrima i komornim tamburaškim sastavima, tamburom u školstvu kao i tradicijskom kulturom Slavonije. Osim postava, u Kuću tambure smještena je i majstorska radionica gdje posjetitelji mogu svjedočiti izgradnji tambura.

Također, Kuća tambure sadrži koncertnu dvoranu, ambijentalnu dvoranu, kao i suvremeni tonski studio.
Dodajmo da je varaždinski skladatelj Davor Bobić dobio prostor u stalnom izložbenom postavu!

– Velika je čast i privilegija dobiti prostor i vrijeme u stalnom postavu muzeja Nova kuće tambure – “Slavonska notna bajka”. Iznimno mi je drago da sam mogao podijeliti ove dragocjene trenutke otvaranja izložbenog prostora s mojim velikim prijateljem Ivanom Enjingijem. Naime, njemu je ujedno posvećena Vinska Simfonija  za tamburašku filharmoniju, koja je briljantno praizvedena uz  sjajni Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem uglednog maestra Siniše Leopolda. Radujem se skorom izlasku nosača zvuka u nakladi udruge Aulos i Koncertnog ureda Varaždin – ističe Bobić.

“Kuća tambure – slavonska notna bajka“ ne predstavlja samo očuvanje glazbenog stvaralaštva već je i promocija tambure kao simbola regije te potiče stvaralaštvo inovativnih kulturno-umjetničkih, edukativnih i drugih sadržaja. Projekt je trajao 72 mjeseca i financiran je sredstvima Europske unije iz Europskog fonda za regionalni razvoj, ukupne vrijednosti 4.296.585,80 eura, uključujući infrastrukturne radove i opremanje novoobnovljenih prostora ukupne površine 2.429,65 metara četvornih.

Iz EU fondova sufinancirano je 3.652.097,85 eura, a iz proračuna Grada Slavonskog Broda osigurano je 644.487,95 eura.

Nastavite čitati

Kultura

Filmovi varaždinske Vanime na međunarodnim festivalima

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Nakon što su filmovi nastali u produkciji varaždinskog Filmsko kreativnog studija Vanima protekle godine neobično uspješno predstavljali ovaj filmsko kreativni studio i varaždinske animatore kako na festivalima i filmskim smotrama u Hrvatskoj i u njenom širem okruženju, tako i na brojnim europskim i svjetskim festivalima, uspješan put prošlogodišnje produkcije Vaniminih animiranih filmova po svjetskim filmskim festivalima i smotrama nastavlja se i dalje.

Film „Bastet-Božica mačaka“ čije su autorice Vita Dvoržak, Sara Majnarić i Inja Đolonga našao se tako u službenoj selekciji međunarodnog festivala „Smile“ u New Delhiju, a isto tako je odabran za prikazivanje u konkurenciji međunarodnog festivala CMS u Lucknowu u Indiji. Oba festivala održavaju se sredinom travnja.

Dva Vanimina filma našla su se i u službenoj selekciji međunarodnog filmskog festivala Baloss u Milanu u Italiji. Riječ je o filmovima „Što usta zbore to ruke stvore“ koji potpisuju autorice: Lucija Kranjčić, Kala Šmic, Franka Bogović, Vita Dvoržak i Anabela Mlinarić i „Treće oko“ autorice Anabele Mlinarić koji će biti prikazani u sklopu ovog festivala u svibnju u Milanu.

U sklopu internacionalnog, jubilarnog 15. Vafi-Rafi festivala u Varaždinu koncem svibnja i početkom lipnja, u službenoj će konkurenciji biti prikazana četiri Vanimina filma. Bit će to filmovi „Bastet-Božica mačaka“, „Što usta zbore to ruke stvore“, „Oko moje glave“ autora Viga Gulića, Oleksandra Saška Moskalova, Brune Tomašković, Brune Jovan, Kale Šmic, Bernarda Hercega, Klare Nagy i Lovra Ledenka, te film „GPT Meni“, stop animacija koju potpisuju Kala Šmic, Klara Nagy, Franka Bogović, Vita Dvoržak, Sara Majnarić, Anabela Mlinarić i Lucija Kranjčić.

Inače, varaždinski animatori redovno se sastaju nekoliko puta tjedno u svojim prostorima u Preradovićevoj 4 u Varaždinu učeći, zabavljajući se i intenzivno pripremajući nove filmove čije se finaliziranje očekuje do lipnja ove godine.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje