PREVENCIJA
Ne bismo trebali uzimati više od jedne čajne žličice, odnosno pet grama soli dnevno, preporuka je Svjetske zdravstvene organizacije. Međutim, stanovnici Varaždinske županije prosječno unose čak 11,5 grama soli na dan, a slično je stanje i na razini države.
Zanimljivo je napomenuti da većinu soli unosimo kroz pekarske proizvode, a velika količina soli uglavnom se nalazi i u suhomesnatim proizvodima, paštetama, grickalicama, tvrdim sirevima i sirnim namazima, gotovim umacima, juhama iz vrećice te polugotovim jelima poput ragua. Unošenje prekomjerne količine soli značajno povećava rizik za povišeni krvni tlak ili hipertenziju, koja je najznačajniji rizični čimbenik za bolesti srca, moždani udar i bolesti bubrega.
Zaokret na zdravo
Upravo je smanjenje unosa soli u prehrani bila jedna od tema obuhvaćenih na nedavnoj, šestoj Županijskoj konferenciji o prevenciji kardiovaskularnih bolesti u Županijskoj palači u Varaždinu. „Strateški plan smanjena unosa soli u prehrani“ predstavila je predstavnica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo doc. dr. sc. Danijela Štimac. Na konferenciji su također predstavljeni primjeri dobre prakse u Županiji te su brojne škole, udruge i tvrtke predstavile svoje aktivnosti kojima promiču zdraviji način života.
A zaokret na zdravo Varaždinskoj je županiji zaista potreban. Statistički podaci otkrivaju da svaki drugi stanovnik (49,6 posto) Varaždinske županije umire od posljedica kardiovaskularnih bolesti, čime pratimo i državni trend. Rizik oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti može se znatno smanjiti usvajanjem zdravih navika. Uz znatno ograničenje unosa soli važan je i odabir pravilne prehrane sa smanjenim unosom masnoća, masnoga i crvenog mesa te jednostavnih i rafiniranih ugljikohidrata (šećera i slatkiša). Infarkt je tri puta češći kod pušača te je prestanak pušenja jedna od najvažnijih stvari koje možete učiniti za svoje zdravlje. Vrlo je važna i tjelesna aktivnost, iako se ponekad postavlja pitanje kako je uklopiti u užurbani dnevni raspored.
– Dobro je hodati do posla i natrag – ako je to moguće, koristiti stube umjesto lifta te što više dnevnih zadataka obavljati stojeći ili hodajući. Ljudi koji rade sjedeće uredske poslove trebali bi ustati svakih pola sata, učiniti nekoliko vježbi istezanja i kratko hodati na mjestu. Postoje brojne vježbe koje se mogu obavljati u uredu bez ikakvih dodatnih pomagala. Važno je pola sata dnevno organizirano vježbati te tjelovježbu postaviti visoko među životne prioritete – naglašava dr. Irena Stipešević Rakamarić.
Izvor:
Foto: