Počinje deratizacija na području Općine Kotoriba
Djelatnici DDD službe BIOINSTITUTA d.o.o. provest će deratizaciju na području Općine Kotoriba u razdoblju 19. do 24. veljače 2024. Deratizacija...
DONORI
Udruga dijaliziranih i transplantiranih bubrežnih bolesnika Međimurske županije i ove je godine obilježila Svjetski dan bubrega.
U četvrtak, 9. ožujka, u Županijskoj bolnici Čakovec medicinsko je osoblje građanima mjerilo šećer u krvi i krvni tlak, a članovi Udruge dijelili su brošure te informirali građane o važnosti zdravlja bubrega i o ispunjavanju donorskih kartica.
– Cilj ovih aktivnosti je upozoriti javnost na važnost očuvanja zdravlja bubrega, s obzirom na to da su bubrežne bolesti u stalnom porastu, a javljaju se i kod djece – ističe predsjednica Udruge Tea Mikec. Udruga ima oko 120-oro članova te oko 80 posto njih ima transplantirani bubreg. Prema riječima donedavnog predsjednika Udruge Darija Dobošića, koji je i sam bio na transplantaciji, posljednjih je godina transplantacijska medicina jako uznapredovala u Hrvatskoj, a naša je zemlja i prva u svijetu po broju darivatelja organa u odnosu na ukupan broj stanovnika te smo vrlo visoko po broju transplantiranih organa.
– Kod nas se, primjerice, na bubreg čeka godinu do godinu i pol dana, a pacijenti u Njemačkoj čekaju i po sedam godina. U Britaniji ili Njemačkoj nećete dobiti ništa kvalitetniju medicinsku uslugu nego u Hrvatskoj kad su u pitanju liječenja bubrežnih oboljenja i transplantacija organa – govori Dobošić i pojašnjava da je u Hrvatskoj na snazi zakon prema kojemu su svi zdravi ljudi potencijalni donori organa, ali se zakon ne primjenjuje doslovno.
Kronična bubrežna bolest pogađa deset posto odraslog stanovništva u svijetu
– To znači da kad se kod osobe stradale u nesreći utvrdi da je pogodan donor, ali osoba za života nije ispunila donorsku karticu, ipak se pita njegovu obitelj za dozvolu. U 90 posto slučajeva obitelj pristaje na donaciju organa – govori naš sugovornik. Bolesti bubrega razvijaju se u fazama, a jedan od simptoma je visoki krvni tlak. Ljudi često nisu svjesni da imaju problema dok bolest ne uznapreduje, a tada može doći do zatajenja rada bubrega te je pacijentu potrebna dijaliza dok čeka na donaciju organa. Hrvatska je kao članica EU ujedno i članica Eurotransplanta, središnje europske liste čekanja koja se koordinira iz Nizozemske.
– Svi su na toj listi jednaki, nitko ne može platiti da bi došao prije na red ili nešto slično. Za oboljelog se traži najpovoljniji organ s podudarnim tkivom, moj je bubreg tako došao iz Njemačke – pojašnjava Dobošić, koji je s 26 godina života završio na dijalizi. Osim informativnog štanda, u Čakovcu je povodom Svjetskog dana bubrega održano i predavanje o bubrežnim bolestima i životu nakon transplantacije.
Izvor:
Foto:
Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.
Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:
Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.
U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.
Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.
Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.
Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.