MIJELODISPLASTIČNI SINDROMI

Kad dijagnoza kaže mijelodisplastični sindrom, mnogima se čini da su se našli pred zidom. Ta im dijagnoza mijenja život te ih tjera da upoznaju bolest koja nije u potpunosti izlječiva, a ponekad je korak do akutne leukemije. U Hrvatskoj od MDS-a boluje 230 ljudi, a u Varaždinskoj županiji njih petnaestak.

Za prihvaćanje dijagnoze treba vremena, ali zasigurno pomaže podatak da su mnogi ljudi kojima je otkriven MDS kvalitetno živjeli još dugi niz godina.

Pred-leukemija

A što su zapravo mijelodisplastični sindromi? – Riječ je o skupini bolesti koštane srži u kojima se ne stvara dovoljno zdravih krvnih stanica, nego je povećan broj nezrelih krvotvornih stanica koje imaju kraći vijek trajanja – objašnjava Dražen Vincek, predsjednik varaždinske podružnice Hrvatske udruge leukemija i limfomi. Zajedničko obilježje MDS-a je neučinkovito stvaranje jedne ili više vrsta krvnih stanica, pa o tome ovise i simptomi. – U slučaju smanjenog broja crvenih krvih stanica razvija se anemija zbog koje se oboljeli žale na pojačani umor, slabost, pospanost, vrtoglavicu, šum u ušima. Kod smanjenog stvaranja bijelih krvnih stanica pojačana je sklonost virusnim i bakterijskim oboljenjima koje prati povišena tjelesna temperatura. Smanjeni broj cirkulirajućih trombocita može dovesti do krvarenja iz nosa, usne šupljine ili nastajanja modrica (podljeva) na koži – dodaje Vincek. Izbor najboljeg načina liječenja ovisi o vrsti MDS-a, stupnju rizika i općem zdravstvenom stanju bolesnika.

 

Pojedinim je bolesnicima potrebna kemoterapija i presađivanje krvotvornih matičnih stanica

– MDS još uvijek nije u potpunosti izlječiva bolest, naginje razvoju u akutnu mijeloičnu leukemiju, no usprkos tome postoje brojni načini ublažavanja simptoma bolesti, poboljšanja kvalitete života i njegovog produljenja. Osnovni način liječenja svih oboljelih jest potporno liječenje koje uključuje liječenje transfuzijom, faktorima rasta koji potiču stvaranje krvnih stanica, liječenje antimikrobnim lijekovima ukoliko dođe do infekcije, zatim kemoterapija i presađivanjem krvotvornih matičnih stanica kod izrazito nepovoljnog tijeka bolesti – objašnjava Dražen Vincek. Napominje i da je MDS bolest koja se može pojaviti kod ljudi svih dobnih skupina, no 80% bolesnika starije je od 60 godina. Također, MDS je češći kod muškaraca nego kod žena.

– Uzrok nastajanja MDS-a većinom nije poznat. Kod manjeg broja oboljelih moguće je da je MDS povezan s jakom izloženošću kemikalijama. Može nastati kao posljedica liječenja malignih neoplazmi citostaticima ili zračenjem ionizirajućim zrakama, a dovodi se u vezu i s imunosupresivnom terapijom. Nema dovoljno dokaza o utjecaju pušenja na razvoj MDS-a, ali poznato je da je rizik za razvoj akutne mijeloične leukemije veći kod pušača – upozorava.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović