Povežite se s nama

Međimurje

Zaboravili ste kako izgleda čestitka? Pogledajte Božićnu izložbu kolekcionara Srećka Pospišila

Objavljeno:

- dana

IZLOŽBA

Prijatelji Srećka Pospišila znaju da će za božićne blagdane dobiti rijedak dar. U poštanskom sandučiću će pronaći – čestitku.

Ovaj, danas neobičan način čestitanja u moderno je vrijeme prava rijetkost. Mlađe generacije gotovo da ni ne znaju što je čestitka. Nikad je nisu ni dobili, niti poslali. Elektronska pošta zamijenila je ovaj način još donedavne komunikacije. Jedino se još na starinskim psihama i u vitrinama može pronaći zataknuta čestitka s blagdanskim željama u godinama 20. stoljeća. Čestitka je zaboravljena.
Kako bi spriječio njezino potpuno izumiranje, kolekcionar Srećko Pospišil redovito izlaže čestitke iz svoje velike kolekcije.

Duša Božića

Čestitka je mali format iskazivanja velike ljubavi, poštovanja i sjećanja prema svojim prijateljima, bližnjima i znancima. Shvatio je to Srećko Pospišil još prije četrdesetak godina, kad je počeo skupljati čestitke.

Za sve je bila kriva jedna razglednica, stara nekoliko desetljeća, koja je stigla na njegovu adresu. Bila je to razglednica Zagreba, koju je baka poslala njegovoj majci. Kao grafičar se oduševio da stotinu godina stara razglednica može biti u tako dobrom stanju. Danas ima oko 10 tisuća razglednica.

Prošlog tjedna je dio kolekcije čestitaka Srećka Pospišila, 150 čestitaka, prigodno izložen u čakovečkoj Knjižnici “Nikola Zrinski” pod nazivom “Duh prošlih Božića”.

Kolekcija ima povijesnu vrijednost jer svjedoči o javnom promicanju hrvatske kulturne baštine, naših tradicijskih običaja i nacionalnog identiteta

Kolekcionar je izložio čestitke iz razdoblja od 1898. do 1939. godine.

– To su čestitke s dušom. Današnje čestitke su komercijalne, jednolične… – govori Srećko Pospišil. Na primjedbu da je danas uopće problem i pronaći klasične čestitke, Srećko Pospišil veli da je osnovni cilj njegovih izložbi upoznati mlade s tradicijom čestitke.

– Nikako da ih afirmiramo da počnu pisati čestitke. Bilo bi baš lijepo da se mladi vrate tradicionalnom načinu čestitanja – govori kolekcionar. On je sam osmislio i dao tiskati svoje čestitke. Ima sedam različitih motiva i redovito ih šalje za božićne blagdane. Voli vesele motive djece i Djeda Mraza.

Međimurec

Srećko Pospišil je rođen u Zagrebu, ali je već na kraju osnovne škole doselio u Čakovec. Danas je u mirovini i smatra se Međimurcem. On rijetko kupuje razglednice za svoju zbirku. Uglavnom ih razmjenjuje s drugim kolekcionarima. Iako, nekad ne može odoljeti

– Prije nije bio problem doći do razglednica. Danas se kolekcionarstvo jako komercijaliziralo i nemoguće je to platiti – govori Srećko Pospišil. On danas više ne ide uokolo po sajmovima. Trgovci ga poznaju i znaju što ga zanima, pa ga nazovu.
U kolekciji Srećka Pospišila nalaze se razglednice i čestitke do početka Drugoga svjetskog rata. Skupljao je on sve motive, ali je vrlo brzo shvatio da negdje mora podvući granicu. Tako od rata naovamo skuplja samo razglednice i čestitke iz Međimurja.

– Jedan “bolji Čakovec” s početka 20. stoljeća košta 50-ak eura – veli kolekcionar. Na pitanje koliko je, znači, vrijedna njegova kolekcija od desetak tisuća razglednica, smije se i veli da ga to svi pitaju, ali da nema odgovor. – Uopće nemam ideju. To za mene nije novac nego ljubav. Nikad ne prodajem razglednice niti ne mijenjam jedine primjerke iz svoje kolekcije. 

Razglednicu koju Srećko Pospišil jako želi, a nema je u svojoj kolekciji, ima varaždinski kolekcionar koji živi u Francuskoj.      Riječ je o razglednici Čakovca iz 1910. godine. 

Ipak, nedavno je došao u iskušenje.

– Pojavile su se četiri “stara Čakovca”, za koje nisam znao da postoje. I svaki po 50 eura. Hvala Bogu pa sam imao nešto za mijenjati, i to ispod cijene, pa sam si priuštio te razglednice – govori.

Razglednice i čestitke ne misli prodavati, ali žao mu je što njegova djeca ni unuci nemaju ljubav za njih, pa ne zna kome bi ih ostavio. One su za njega, veli, još jedino čisto zadovoljstvo u životu. Svoje zadovoljstvo pokušava širiti tako što dragim ljudima pošalje čestitku. On se ne sjeća kad je koju primio.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje