Povežite se s nama

Međimurje

Komunikacija na poslu i stres

Objavljeno:

- dana

Život i socijalna skrb

U ovim vremenima globalne krize ljudi su više nego ikad izloženi stresu. Što je posao zahtjevniji i složeniji, ljudi su nervozniji, što može dovesti do lošije komunikacije i međuljudskih odnosa unutar kolektiva.

Osoba koja je dugotrajno izložena stresu, a ne dobiva odgovarajuću psihološku pomoć, ili samostalno ne radi na smanjivanju stresa, kroz određeni vremenski period manje je učinkovita na poslu, češće pobolijeva, i ima sve više problema u svakodnevnoj komunikaciji s ljudima koji ju okružuju. Stres može izazvati i šef koji je neosjetljiv na osobne probleme svojih zaposlenika, i koji komunicira sa svojim zaposlenicima isključivo s pozicije „moći“.

Poboljšanje radne učinkovitosti i kvalitete rada na poslu možemo očekivati jedino kada podupiremo razvijanje pozitivne atmosfere i adekvatne komunikacije. To ne znači da se mora tolerirati neučinkovitost i nerad, nego upravo suprotno. Pružajući zaposlenicima radionice s ciljem ublažavanja stresa, i jačanjem njihovih unutarnjih snaga, možemo im pomoći da budu zadovoljniji samim sobom, te ćemo u konačnici postići i bolji poslovni rezultat i prema klijentima s kojima radimo.

Ako smo u stanju postići psihičku ravnotežu u svojem organizmu, zračit ćemo pozitivno te ćemo i mi djelovati na ljude oko sebe na isti način. Nažalost isto tako ako smo pod dugotrajnim stresom, nećemo moći jasno vidjeti rješenje problema jer smo previše zaokupljeni sobom. Uvođenje grupa podrške, i timske supervizije u kolektiv možemo riješiti dio problema, a na individualnom planom je bitna uravnotežena prehrana, redoviti san i bavljenje fizičkim aktivnostima.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje