Povežite se s nama

Međimurje

Kovačnica koja je nekad bila seoska žila kucavica danas je turistički adut Međimurja

Objavljeno:

- dana

VELIKE NAGRADE

Ivan Horvat iz Gornjega Hrašćana svakodnevno ode u obiteljsku kovačnicu, zapali vatru i nađe si posla. Napravi neku alatku, čekić ili potkovu. Stara kovačnica za njega nije samo radionica već ugodan dnevni boravak u kojemu se najugodnije osjeća. Jednako su tako radili njegov otac i djed.

Zbog trju generacija kovača iz iste obitelji, radionica je postala poznata kao Horvatova kovačnica. Nakon što je u moderno doba usfalilo posla za kovače, Turistička zajednica Nedelišća u staroj je kovačnici prepoznala turistički potencijal. Otkupila je radionicu s namjerom izgradnje tematskog parka starog zanata.

Iako službeno kovačnica datira iz 1957. godine, ona je zapravo starija od 100 godina.

Da su turistički djelatnici na pravom putu dokazuje i prošlotjedno priznanje. Projekt Horvatova kovačnica dobitnik je turističke nagrade ruralnog turizma Suncokret. – Volite li gledati srednjovjekovne filmove ili želite vidjeti kako se kuje mač, uputite se u Međimurje. Naravno, mudri Međimurci doskočili su tom pitanju u selu Gornji Hrašćan, gdje možete posjetiti Horvatovu kovačnicu i osjetiti toplinu tradicionalnog kovanja, ali i starog međimurskog životnog duha… – obrazložena je odluka o dodjeli nagrade.

Kad je Antun Horvat prije stotinjak i nešto godina odlučio biti kovač, pokazala se to kao dobra odluka. Jer kovači su bili cijenjeni obrtnici bez kojih se nije moglo, pa je to bio unosan posao. Kad je njegov sin Ivan naslijedio kovačnicu, posla je bilo toliko da je 1957. godine srušio drvenu radionicu i na njezinu mjestu sazidao novu. Selo je imalo još jednoga kovača i obojica su imala posla. Kad je, pak Ivanov sin imenjak preuzeo obrt kovača i potkivača, posla je s vremenom bilo sve manje. Danas je Horvatova kovačnica adut ruralnog turizma.

Drugi dom

Nekad je kovač bio gospodin čovjek u selu, cijenjeni obrtnik bez kojega se ne može. Izrađivao je sve osnovne alatke za poljoprivredu, dakle – za život. 

Otkad zna za sebe, kovačnica je za Ivana Horvata drugi dom. – Kao dvanaestogodišnjak sam počeo pomagati ocu. Kad sam krenuo na zanat, već sam znao potkovati konja i kravu – prisjeća se kovač. Kad je vidio da nas čudi potkivanje krava, rekao je: – Krave su radile, vukle su kola i kopita su se trošila – pojašnjava. Kovač je radio sve osnovne strojeve za život na zemlji – kola, priključke za plugove… sve za poljoprivredu prije izuma traktora. Prije bilo kojeg posla su morali napraviti i alat s kojim su radili. – Dalo se zaslužiti. Bili smo znalci. Recimo, potkivanje. Niti veterinar nije znao tako očistiti kopito kao kovač prije potkivanja – ponosan je Ivan Horvat. On je sretan s razvojem događaja. Jer, kad dođu izletnici, netko im mora i pokazivati kako se nekad radilo. A tko će bolje nego umirovljeni seoski kovač. Tako on opet pali vatru, kuje željezo i iznova je koristan. Brine se za očuvanje tradicije i pokazuje mladima kako se to nekad, i ne baš tako davno, živjelo i radilo.

Veliki “Suncokret” za Hrašćan

Projekt Tematski park starih zanata Stara kovačnica je dobitnik nagrade “Suncokret” ruralnog turizma za revitalizaciju starih zanata i turističku interpretaciju. Nositelj projekta je Turistička zajednica Općine Nedelišće, a kovačnicu je prijavio LAG Međimurski doli i bregi. Ivanka Novak, zamjenica predsjednika TZO Nedelišće i zamjenica općinskog načelnika, govori: –  Cilj projekta je očuvati stare zanate Općine od propadanja i pokazati ih mladima. U njoj se izmijenilo nekoliko generacija Horvatovih i svi su je pazili i mazili – objašnjava Ivanka Novak. U kovačnicu Horvatovih dolazilo se iz Hrašćana i cijele okolice. – Danas u kovačnicu redovno dolaze školarci, kojima Ivan Horvat demonstrira svoj posao – ističe.
Bit će tu suvenirnica, a uz kovačnicu je lani dograđena i sjenica. Od traženih 120 tisuća kuna, od Hrvatske turističke zajednice su dobili samo 21 tisuću kuna, pa se Općina sama snašla za novac. Kovačnica je prijavljena na mađarsko-hrvatski EU projekt i nadaju se dobiti 50 tisuća eura. Područje ovog LAG-a je vrlo veliko, obuhvaća čak 14 općina i 50 tisuća stanovnika. – Bilo je puno projekata za kandidiranje, znali smo da u izrazito jakoj konkurenciji ne mogu svi dobiti, pa smo odabrali najbolje. Brzo zaboravljamo svoju prošlost, nema novaca za obnovu. Ako želimo ostaviti nešto svojoj djeci u naslijeđe, moramo obnoviti ovakve objekte – rekla nam je predsjednica LAG-a Međimurski doli i bregi Sanja Krištofić. Dodala je da nagrada pokazuje dobar posao turističkih i općinskih radnika Gornjeg Hrašćana. U konkurenciji za ovogodišnji “Suncokret” nije bilo ničega sličnog projektu Stare kovačnice.

Izvor:
Foto: Ivan Agnezović

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Međimurje

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” 24. travnja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Općina Mala Subotica organizira predstavu “Legenda o Pozoju” u Društvenom domu u Palovcu.

Predstava će se odigrati u srijedu, 24. travnja, s početkom u 17:30 sati.

Predaja o zmaju Pozoju zaintrigirala je i članove teatra.002 i tako je, u suradnji s Muzejom Međimurja Čakovec, nastala predstava o strašnom biću koje spava, ali se povremeno i budi, ispod Staroga grada. Međutim, to nije samo priča o Pozoju. To je i priča o hrabrom učeniku, Đaku, Grabancijašu koji se usudio suprotstaviti strašnoj zvijeri. Bi li uopće grad, naše Međimurje, postojalo i danas da nije bilo Matije? Spava li Pozoj još uvijek ispod Staroga grada? Pitanje je to koje si postavljamo još i dan danas, a jedan od odgovora svakako ćete saznati pogledate li ovu zanimljivu i neobičnu predstavu.

Legenda o Pozoju teatra002. ispričana je kao pričopredstava s pop-up scenografijom. Predstava kombinira igrano-lutkarsko-glazbenu tehniku i vjerovali ili ne, u njoj se može naći i nešto kemije. Tekst i režiju potpisuje Bruno Kontrec, glazbu Stjepan Horvat i 2cooleles, autor pop-up knjige je Bruno Kontrec, za vizualni identitet zaslužni su Bruno Kontrec i Mario Jakšić koji također i glume u predstavi.

Ulaz je besplatan, a predstava traje 30 minuta i namijenjena je za djecu od 5 godina na dalje.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje