Povežite se s nama

Međimurje

Samo da nam rujan bude lijep, pa će i vino biti bolje

Objavljeno:

- dana

VINOGRADARI

Početkom rujna većina vinogradara kreće u pripreme za berbu. Ovo ljeto vrijeme ih baš nije poslužilo, pa se nadaju da će bar rujan biti lijep, kako bi grožđe poprimilo potrebnu slatkoću. Zbog nestabilna vremena, grožđe su napale i bolesti.

– Budući da nije bilo mnogo sunca, pojavile su se bolesti, od peronospore, pepelnice, do sive plijesni. Borili smo se protiv toga, no ipak ne možemo reći da je u potpunosti sve zdravo, ovisno o kojoj sorti je riječ – kaže Dragutin Borščak iz Črešnjeva, član udruge vinogradara i voćara Viv – Ber iz Beretinca.

Siva plijesan

Borščak na Žednom vrhu u beretinečkoj općini ima vinograd s oko tisuću trsova raznih sorata – od graševine i šipona, pa do ranijih sorti poput sivog pinota, rajnskog rizlinga, sauvignona caberneta… O vinogradu skrbi uglavnom sam, uz pomoć prijatelja. Jedan drugome priskaču kada treba orezivati ili prskati, no na berbi se ipak okupi deset do petnaest berača. Borščak berbu ranih sorata planira 10. Ili 15. rujna. Pred berbu, vinogradarima najveći problem predstavlja siva plijesan, bolest koja izaziva sivu trulež bobica, odnosno čitavih grozdova. Na zaraženim bobicama pojavljuju se najprije smeđe pjege koje se povećavaju i zahvaćaju cijelu površinu bobice. Ako je vrijeme suho, tada se takve bobice smežuraju i suše. Međutim, ako je vrijeme vlažno s mnogo oborina, na bobicama se pojavljuje pepeljasto siva navlaka, koja predstavlja konidiofore s konidijama koje šire zarazu s bobice na bobicu, tako da u roku nekoliko dana mogu zahvatiti cijeli grozd, odnosno sve grozdove na čokotu.

Besprijekorna čistoća

– Kad bi bar bilo suho, da prebolimo tu sivu plijesan, da se ne širi. O vremenu ovisi i kada ćemo brati. Ako rujan bude lijep i sunčan, bit će i više prirodnih šećera u grožđu, pa ćemo kasnije sorte brati početkom listopada – kaže Borščak.
Za berbu valja pripremiti i podrum. Svakom vinogradaru stalo je, naime, da proizvede što kvalitetnije i zdravo vino. Da bi postigao i osigurao plasman vina na tržištu, ako ga prodaje, uz zadovoljavajuću cijenu, nije dovoljno samo u nasadu uzgajati kvalitetne sorte.

Potrebno je voditi brigu o zdravstvenom stanju bačava i stanju podrumskih prostorija

Potrebno je, naime, voditi brigu i o zdravstvenom stanju bačava i stanju podrumskih prostorija, a to su samo neki od uvjeta za kvalitetnu preradu grožđa i njegu vina.
Podrum u kojem se grožđe prerađuje, mošt vrije (vrionica) i prostorija za njegu vina, treba se držati u besprijekornoj čistoći. Potrebno ga stoga neposredno prije berbe temeljito očistiti i zidove okrečiti vapnenim mlijekom.

Zdrave bačve

Svaki vinogradar zna i da mošt, odnosno vino mora doći u posve zdravu bačvu. Najbolje i najzdravije vino, ako dođe u octikavu ili pljesnivu bačvu, postat će također octikavo, odnosno poprimit će okus i miris po plijesni. Većina vinogradara danas koristi inox bačve, jer ih je, kaže Borščak, lakše održavati. Ipak, ima još i drvenu bačvu, koju održava sumpovinom i omjerom vode. Za berbu, osim podruma i bačava, treba pripremiti i podrumski pribor, poput gumenih cijevi, filtera, crpki i drugo.

– Treba organizirati i berače i na kraju, nadati se lijepom vremenu. Kod nas je berba kao nekakav „svetek“. Okupi se obitelj, svi se onda druže za stolom, a mi koji smo zaduženi za pravljenje vina, moramo i dalje delati. Mi se nemamo vremena družiti, ako hoćemo cijelu godinu imati dobru kapljicu – uz osmijeh kaže Borščak. Njegova vina na izložbama osvajaju medalje, cijenjena su, što mu je i potvrda da se sav trud u vinogradu isplati.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje