Povežite se s nama

Međimurje

U godinu dana na sjeverozapadu nestala općina veličine Vratišinca

Objavljeno:

- dana

ALARMANTNO

Samo u prošloj godini sjeverozapadna Hrvatska izgubila je 2.101 stanovnika, što je, primjerice, jedna općina veličine Vratišinca, u kojoj je, prema podacima objavljenim u zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, živjelo 1.984 stanovnika.

Na sjeveru Hrvatske sve nas je manje. Prema podacima o prirodnom kretanju stanovništva u 2016. , koje je Državni zavod za statistiku objavio 21. srpnja, Varaždinska županija u prošloj godini ostala je bez 681 stanovnika, Koprivničko-križevačka županija bez 652 stanovnika, a Krapinsko-zagorska bez 783 stanovnika. Samo su u Međimurskoj županiji zabilježeni pozitivni trendovi: u prošloj godini bilo je više rođenih nego umrlih.

Jedina pozitivna

U Međimurju je u 2016. rođeno 1.216 djece, dok je umro 1.201 stanovnik, pa tako najsjevernija hrvatska županija – jedina od svih županija u Hrvatskoj i Grada Zagreba – ima pozitivan prirodni prirast!
Više rođenih nego umrlih zabilježeno je čak u dva grada i šest općina Međimurske županije. To su gradovi Čakovec i Mursko Središće, ali i općine Dekanovec, Kotoriba, Mala Subotica, Orehovica, Pribislavec i Nedelišće.

Namanje djece, devetero, u 2016.rođeno je u Dekanovcu. Malo djece rođeno je i u Vratišincu (12), ali i Donjoj Dubravi (13) i Gornjemu Mihaljevcu (13)

Najviše je “u plusu”, uz vitalni indeks od 149,5 (broj živorođenih na 100 umrlih), Općina Nedelišće. U toj međimurskoj općini u prošloj godini rođeno je 154 djece, najviše od svih općina, dok je umrlo 103 stanovnika. Iako svoj udio u tome ima i romsko naselje, koje je dio Općine Nedelišće, načelnik Darko Dania kaže da puno rade kako mlade obitelji ne bi odlazile u druge krajeve.
– Veliku ulogu u tome imaju gospodarske zone, čime mladima osiguravamo posao i financijsku sigurnost. No, sufinanciramo vrtić, pomažemo škole i stipendiramo studente te potičemo i društveni život  i društvena događanja– rekao je Dania.

No, u Varaždinskoj županiji, u kojoj je prošle godine rođeno 1.502 djece, a umrle 2.183 osobe, s pozitivnim prirodnim prirastom mogu se pohvaliti samo dvije općine: Petrijanec i Sračinec.
Nakon “crne” 2015. godine, u kojoj je Sračinec nakon dugog niza godina zabilježio negativni prirodni prirast, u prošloj godini ponovno se bilježi više rođenih nego umrlih: u 2016. rođeno je 52 djece, a umrlo 46 osoba.
Obistinile su se tako prošlogodišnje izjave načelnika Božidara Novoselca da je 2015. bila iznimka i da će se već u 2016. Općina Sračinec vratiti “na staro” – pozitivnim trendovima. Uz Općinu Sračinec, pozitivni prirodni prirast u 2016. godini ima i Općina Petrijanec, na području koje se nalazi romsko naselje. U toj je općini u prošloj godini rođeno 82 djece, a umrla 61 osoba.

Ostale općine i gradovi na području Varaždinske županije imaju negativni prirodni prirast. Od šest gradova najniži vitalni indeks ima Lepoglava, 53,8. U tom je gradu prošle godine rođeno 56 djece, dok su umrle 104 osobe, gotovo dvostruko više od broja rođenih! Od općina, najniži vitalni indeks u prošloj godini imala je Općina Donja Voća, 35,3. U toj je općini rođeno gotovo tri puta manje djece nego je umrlo stanovnika, odnosno rođeno je 12 djece, a umrlo 34 stanovnika.

Pozitivni prirodni prirast u 2016. imaju Čakovec, Mursko Središće, Dekanovec, Mala Subotica, Kotoriba, Orehovica, Pribislavec i Nedelišće

– Ti podaci su vrlo ozbiljni i zabrinjavajući. Općina je s takvim prirastom suočena duži vremenski period i mišljenja sam da je to posljedica odnosa bivše države prema našem kraju. Da se 60-ih, 70-ih i 80-ih godina prošlog stoljeća gradila infrastruktura, dvorane i škole, kao što se to radilo u drugim krajevima, ovoga što se danas događa ne bi bilo – uvjeren je Kruno Jurgec, načelnik Općine Donja Voća.
Navodi da gore od sadašnje situacije ne može biti.

– Mislim da smo došli do najniže točke i sada slijedi oporavak. U prilog tome ide strategija koju Vlada ima za pogranične, nerazvijene i po ovom pitanju ugrožene općine kao što je Donja Voća.  Gradnjom nove dvorane, a onda i rekonstrukcijom škole, možemo simbolički već ove i iduće godine započeti s projektom konkretnog oporavka naše općine. Kada tome pridodamo potpore za novorođenčad, stambeno zbrinjavanje i druge poticaje koje planira Vlada u idućem razdoblju, uz gospodarski oporavak, nadam se da ćemo mi Voćanci poduzeti konkretne korake da se ovaj negativni trend okrene u pozitivnom smjeru. Očekujem da će se nasljednici onih koji su otišli iz naše općine u potrazi za boljim poslom početi vraćati doma i u našoj općini graditi poslovnu karijeru – optimističan je načelnik Jurgec.
Općina Štrigova je u sličnoj situaciji: vitalni indeks je u toj međimurskoj općini iznosio  35,0 i najniži je na području Međimurja. Konkretno, u 2016. u toj je općini umrlo 40 stanovnika, a rođeno 14 djece.  I načelnika Općine Štrigova Stanislava Rebernika iznenadili su ovi podaci.

Najviši vitalni indeks (živorođeni na 100 umrlih) u Međimurskoj županiji ima Općina Pribislavec: u 2016. rođeno je 57 djece, a umrlo 30 stanovnika.

– Nikad nije bilo toliko umrlih, no problem je što na području naše općine imamo puno mladih ljudi koji umiru od karcinoma, osoba između 40 i 50 godina starosti. S druge pak strane, imamo mali broj rođene djece unatoč tome što Općina Štrigova daje jednokratne potpore za novorođene, stipendira studente, sufinancira vrtić i pomaže kod nabavke udžbenika za školu. Međutim, problem je što se mlade obitelji odlučuju za jedno dijete, rijetke za više. Nedavno smo se odlučili na novu mjeru namijenjenu mladim obiteljima. Pokrenuli smo otkup zemljišta koje ćemo komunalno opremiti i ponuditi mladima za rješavanje stambenog pitanja. Osim toga, mladi našu općinu ne napuštaju zato što nemaju posla. Posla ima, ljudi rade u Svetom Martinu, Čakovcu, pa i Varaždinu. No problem su niske plaće, one su razlog zbog kojeg odlaze iz našeg kraja  – rekao je načelnik Rebernik.

Izvor:
Foto:

Međimurje

Usred noći 27-godišnji vozač stisnuo papučicu gasa i Malom Suboticom projurio sa 133 km/h

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Policijski službenici Policijske uprave međimurske u razdoblju od 15. do 21. travnja 2024. godine proveli su pojačane aktivnosti iz akcije “Nadzor brzine kretanja vozila”.

Tijekom akcije utvrđeno je ukupno 262 prekršaja iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama, od čega:

  • 142 prekršaja nepropisne brzine kretanja,
  • devet prekršaja upravljanja vozilima pod utjecajem alkohola,
  • sedam prekršaja nepropisnog zaustavljanja i parkiranja,
  • pet prekršaja nepropisne uporabe svjetala u prometu,
  • sedam prekršaja nepropisne uporabe mobitela tijekom vožnje,
  • jedan prekršaj tehničke neispravnosti vozila,
  • šest prekršaja upravljanja neregistriranim vozilom,
  • tri prekršaja upravljanja vozilom nakon isteka važenje prometne dozvole za više od 15 dana,
  • jedna prekršaj upravljanja za vrijeme izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima,
  • 56 prekršaja nekorištenja sigurnosnog pojasa te,
  • 25 ostalih prekršaja.

Najveća brzina od 133 km/h utvrđena je u subotu, 20. travnja, u 2:44 sati u Maloj Subotici, Glavnoj ulici (brzina ograničena na 50 km/h), kod 27-godišnjeg vozača osobnog automobila, čakovečkih registarskih oznaka. Odredbom članka 53. Zakona o sigurnosti prometa, vozač koji se u naselju kreće brzinom koja je za više od 50 km/h veća od dopuštene ili prometnim znakom ograničene brzine, kaznit će se novčanom kaznom u iznosu od 1320 do 2650 eura ili kaznom zatvora do 60 dana. Također, za spomenuti prekršaj predviđena je i zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od 3 do 12 mjeseci.

Nastavite čitati

Međimurje

Autohtoni doživljaji kod Spomen doma rudarstva Cimper

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U sklopu turističko – volonterskog programa Turističke zajednice Međimurske županije „Z cugom v zeleno Međimurje“, turistima – volonterima predstavilo se i Mursko Središće i Spomen dom rudarstva „Cimper“.

Grad Mursko Središće, Centar za kulturu „Rudar“ i Turistička zajednica područja „Mura i gorice“ uz podršku Društva žena Mursko Središće i Udruge međimurska žganica „Tepka“ turistima – volonterima su približeni autohtoni sadržaji koje mogu upoznati samo ovdje.

Po razgledu interpretacijskog centra Spomen dom rudarstva „Cimper“, krenulo se u radionicu izrade tradicijske maske cimeri, maske koja svoje korijene ima upravo u rudarskoj mitologiji. Radionicu su držale članice „Društva žena Mursko Središće“, koje i baštine tradiciju izrade maske. Nekoliko metara dalje pekla se prava međimurska žganica, što su prezentirali članovi Udruge međimurska žganica „Tepka“, a u drugom kraju parkića ispred Spomen doma kuhao se pravi međimurski grah, za što je na području Murskog Središća već tradicionalno zadužen Rudi Mesarić.

Ovaj oblik volonterskog turizma jedinstvena je prilika da se uz razgledavanje povijesnih vrijednosti osjeti i sudjeluje u pravim autohtonim aktivnostima ovog kraja.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje