Čvarci postali luksuz jer su svinje danas mršave

29.01.2012, Poslovni svijet

Autor: Danica Pajtak Foto: Siniša Sović

- Današnje svinje mogli bismo zvati „svinje gimnastičari“ koliko su mršave. Zato i špek mi mesari ne zovemo više špek, nego bijelo zlato! – rekao je mesar Novaković

Kako su čvarci sve traženija, cjenjenija i skuplja roba na tržištu, neki su se odlučili upustiti upravo u biznis s čvarcima. Jedna od njih je i obitelj Brezovec iz Nedeljanca. Otac Ivan (67) s mesom se bavi od mladosti, a ljubav prema zanatu prenio je i na sina Alena (36).

Velika potražnja

On je zajedno s ocem prije četiri mjeseca njihovu mesnicu registrirao za proizvodnju čvaraka i to po strogim HACAPP standardima. – Sve faze proizvodnje moraju biti strogo odvojene jedna od druge i zato smo mesnicu morali pregrađivati, nabavljati nove hladnjače, kotlove za pečenje čvaraka... – objašnjava Alen. U adaptaciju mesnice uložili su oko 800.000 kuna, a sada ne mogu nabaviti sirovinu (slaninu) za proizvodnju čvaraka.

- To je zaista veliki problem jer mi imamo tržište na koje bismo distribuirali čvarke. Imamo stalne klijente u Zagrebu koji naručuju od nas, no kojima sada ne isporučujemo jer jedva pokrivamo potražnju na našem području – ispričao je Alen.

Inače, u njihovoj mesnici čvarci se rade po staroj i tradicionalnoj recepturi. Sve se radi ručno. Od pečenja do stiskanja čvaraka na maloj preši.

- Čvarci se peku oko tri sata u velikom kotlu. Treba im oko tri sata da budu gotovi i cijelo vrijeme ih netko treba miješati. Na kraju ih stišćemo u maloj preši – objasnio je Brezovec postupak izrade vrhunskih čvaraka po tradicionalnoj recepturi. Kaže kako u jednoj rundi pečenja mogu dobiti šest do sedam kilograma čvaraka.

Nestašica špeka

- Kad bismo radili punim kapacitetom, dnevno bismo mogli proizvoditi i do 40 kila čvaraka, i ne sumnjamo da bismo sve prodali. No sada, jer nemamo špeka, proizvodimo samo 15 kila dnevno – kaže Alen.

Nekad su čvarci bili jelo za siromašne i nužan nusproizvod kolinja. Posljednjih nekoliko godina čvarci postaju sve skuplja i sve cjenjenija roba na tržištu te prava delikatesa! Čvarci dostižu cijenu i do 140 kuna po kilogramu, odnosno skuplji su i od vrhunskog pršuta i kulena! Jedan od razloga je to što nove sorte svinja imaju više mesa, a manje masnog tkiva, pa na tržištu vlada opća nestašica špeka. – Zato i cijene domaćih proizvoda poput čvaraka i kosane masti zato idu gore! – komentirao je mesar Ranko Novaković. Našalio se kako su današnje svinje mogli zvati „svinje gimnastičari“ koliko su mršave.

– Zato i špek mi mesari ne zovemo više špek, nego bijelo zlato! – kaže. Inače, veleprodajna cijena slanine za proizvodnju čvaraka kreće se od 10 do čak 17 kuna. Kako je za jedan kilogram čvaraka potrebno od šest do devet kilograma špeka, jasno je zašto je ova masna poslastica tako skupa.

Može se, „samo“ treba imati svinje!
Franjo Prstec, vlasnik tvrtke Mestra, primjer je da se može dobro poslovati s čvarcima, samo je potrebno imati svoje svinje! Naime, on u Petkovcu pokraj Varaždinskih Toplica ima farmu s 3500 svinja, koja je tehnološki opremljena po standardima Europske unije. Uz takav kapacitet, tvrtka Mestra na tržište isporučuje dvije tone čvaraka mjesečno, a kažu kako je potražnja i dalje ogromna. – Sve čvarke uspijevamo plasirati na tržište jer je potražnja jako velika, pogotovo u zimskim mjesecima – kažu u Mestri. – Koliko je velika potražnja za čvarcima pokazuje i činjenica da su gotovo svi veliki trgovački lanci uvrstili i čvarke u svoju ponudu, što prije nije bio slučaj – kažu. Njihovo je iskustvo da ljudi najviše vole kupovati pakiranja po 25 dekagrama. Vjerojatno zato jer je cijena čvaraka dosta visoka.

Čvarci jedan od rijetkih zaštićenih autohtonih proizvoda

Hrvatska ima samo nekoliko zaštićenih autohtonih prehrambenih proizvoda, a među njima su se prije tri godine našli i čvarci. Proizvod tradicionalne svinjokolje, takozvanog kolinja, tako je postao zaštićena robna marka.

Državni zavod za intelektualno vlasništvo izdao je patent kojim su slavonski čvarci stekli status autohtonog slavonskog proizvoda s geografskim podrijetlom. Za čvarke je izrađen patent kojim je zaštićeno i geografsko podrijetlo na razini Hrvatske te su zaštićeni industrijski dizajn i ambalaža. Tim je dokumentima precizno definirano tko i na koji način može proizvoditi čvarke u Hrvatskoj te ih plasirati na tržište.

Hrvatska nema mnogo zaštićenih autohtonih prehrambenih proizvoda, a uz bogatu kulinarsku tradiciju i brojne domaće specijalitete mogla bi itekako profitirati na tom području. Jer oznaka izvornosti – diže cijenu!

Toga su svjesni Talijani i Španjolci koji su zaštitili oko 200 takvih proizvoda koji na tržištu, naravno, imaju dodanu vrijednost. Sljedeći korak koji bi trebalo napraviti je udruživanje hrvatskih proizvođača čvaraka da bi zajedno ishodili patent na europskom tržištu.

Naime, zaštićeni autohtoni prehrambeni proizvodi moraju se preregistrirati žele li dobiti oznaku izvornosti Europske unije, a takvu će oznaku među prvima dobiti paška sol.

Ispiši članak

Komentari

učitavam komentare...

Sponzorirani članci

Počela s radom prva i jedina hrvatska MBO tvornica za obradu komunalnog otpada

U skladu s Europskom unijom

U pogledu zbrinjavanja komunalnog otpada na ekološki prihvatljiv način, Hrvatska je ovih dana napravila veliki iskorak. U Brezju kraj Varaždina počela je s radom najmodernija tvornica za mehaničko-biološku obradu otpada u vlasništvu T7 VIS-a, EKOTIME MBO R+.