Intrige, bračni brodolomi i skandali naše operne dive

Rođena je u učiteljskoj obitelji 23. prosinca 1877. godine, a nakon završetka više djevojačke škole s 15 godina odlazi u Zagreb učiti klavir te francuski i njemački jezik. U baroknom gradu buduća je primadona primila prve poduke u pjevanju, a činjenicu da posjeduje snažan i lijep glas potvrđuje na tečaju zagrebačkog profesora Antuna Stöckla.

Iznimna karijera

Tijekom svoje iznimne karijere operne pjevačice, Gabriela je svladala dvjestotinjak uloga te je nastupala u brojnim europskim metropolama. Njezini nastupi u Kölnu, Düsseldorfu, Beču, Pragu, Zagrebu, rodnom Varaždinu uvijek su  bili nagrađeni ovacijama i povoljnim kritikama. No njezin privatni život obilježen je intrigama, bračnim brodolomima te prvorazrednim ljubavnim skandalima. O čemu se radi?

Nakon trogodišnjeg školovanja Gabriela je uz pjevanje diplomirala i klavir, a prvi angažman ima u zagrebačkoj operi u listopadu 1896. godine kada nastupa kao Sibel u Gounodovom

Faustu. Naša mezzosopranistica 6. veljače 1897. nastupa u ulozi Carmen, ali njezin daljnji angažman u zagrebačkoj operi poremetio je neugodni slučaj s tenorom Ernestom - vitezom Cammarotom.

Taj je nakon neugodnosti koju mu je priredila Horvatova tijekom izvedbe „Carmen“ navodno u bijesu potpuno demolirao svoj stan u Starčevićevom domu… Kako intrige nisu prestajale, Gabrijela 1898. odlazi u slovensku operu i Beč gdje nastavlja učenje pjevanja kod profesora Johanna Ressa. Osim u Grazu, od 1. listopada 1900. godine angažirana je u Njemačkoj operi u Bielitzu gdje nastupa u Verdijevom „Trubaduru“ i briljira u Bizetovoj „Carmen“.

Uspon nastavlja u Düsseldorfu, a prijelomni trenutak njezine karijere predstavlja nastup s operom iz  Kölna (opet u ulozi Carmen) u praškom Narodnom divadlu (dalje ND). Češka kulturna javnost „izgubila je glavu“ za Varaždinkom koju uprava kazališta odmah angažira, a popularna „Gabi“ ostat će vjerna publici i novom poslodavcu sve do 18. svibnja 1930. godine.

„Pukla“ bruka

Češki industrijalci „masno“ plaćaju korištenje njezinog imena pri reklamiranju brojnih proizvoda (primjerice sapuna, 1906.), a Gabi salijeću i udvarači. Izgleda da je najuporniji bio praški posjednik i tvorničar Bedrich Nolč. Mladenci se na vjernost pred oltarom zaklinju 1908. godine, no bračna idila nije dugo potrajala.

Horvatova se, naime, 1916. godine otvoreno upustila u ljubavnu vezu s oženjenim, glasovitim češkim opernim skladateljem Leošem Janáčekom. Nažalost, Gabi nije bila ni prva ni posljednja umjetnica koju je taj „smotao“, a afera je okončana 1918. godine rastavom Horvatove i Nolča. Još gore, Gabriela je zatrudnjela s Janáčekom i na kraju je abortirala. Posljedično,  formalno je razvrgnut skladateljev brak sa Zdenkom (rođenom Schulzová, vjenčani 1881.). Ona ne samo da je u očajanju pokušala počiniti samoubojstvo, već je poslije smrti svog bivšeg muža u memoarima detaljno opisala njegovu aferu s Gabrielom. Posvetila joj je ni manje ni više nego 18.000 riječi! Početkom tridesetih godina Gabriela Horvatova ponovno kraće vrijeme boravi u Varaždinu kako bi njegovala bolesnu majku -  Mariju. Ovdje se ponovno udaje, ovaj put za umirovljenog potpukovnika (narodnog poslanika i u dva mandata gradonačelnika)  Dragutina Perka.

No sasvim je izgledno da se od njega rastaje 1933. godine kada definitivno napušta našu sredinu. Gabriela Horvatova umrla je 29. studenog 1967. godine i nakon kremiranja sahranjena je u Pragu.

Je li Gabriela Horvatova prva Varaždinka na filmu?

Spomenuta afera ne može i ne smije zasjeniti ukupan doprinos Gabriele Horvatove europskom kulturnom stvaralaštvu koji je još za njezina života  prepoznat i pravilno vrednovan. Naime, češke vlasti odlikovale su je ordenom rada, a za svoj jubilej 1928. godine (povodom 25 godina predanog rada u ND-u) odlikovao ju je i Aleksandar Karađorđević, kralj KSHS. Međutim, u današnjoj Hrvatskoj, a napose u Varaždinu, izgleda da naša operna diva ne zaslužuje ni  „osvježenu“, iscrpnu biografiju. Možda bi nakon istraživanja naših kulturnih djelatnika - povjesničara tada više doznali o nosačima zvuka koje je snimila (znamo za izvedbu „Carmen“ iz 1921. godine) ili pak o njezinim ulogama u najmanje tri filma.

Treba znati da je Gabriela Horvatova možda prva Varaždinka koja se okušala na filmu i to davne 1913. godine! Na žalost, igrani film „Prodana nevesta“ tvrtke ASUM u vlasništvu češkog filmaša Maxa Urbana nije sačuvan.
U njemu je Gabriela debitirala na filmu u ulozi Hate, a scene iz Smetanine opere snimane su u prirodi, izvan Narodnog kazališta. Osim spomenutog, glumačke uloge ostvarila je kao Kostelnička u filmu Její pastorkyna (1929.) te plemkinja u filmu Mikoláš Aleš (1951.).

Tko je lav s bijelom grivom?

Gabriela Horvat bila je iznimna umjetnica koja se nebrojeno puta istakla humanošću. Primjerice, iz Varaždina 1932. godine putuje u Brno kako bi održala humanitarni koncert na poziv tamošnjeg Crvenog križa, a Varaždinski tjednik 1931. godine o njoj piše:

”Dakako da dobiva odasvud ordene i odlikovanja… Dobra srca podupire siročad, ali temeljito, stvarajući mnogima osigurane egzistencije… Pomaže sve lijepo i dobro. Muzeju u Brnu poklonila je toliko predmeta, vezanih uz djelovanje genijalnog Leoša Janačka, te jedna soba, puna tih uspomena, dobiva ime: soba Leoša Janačka i Gabrijele Horvatove. Velik je broj kompozicija što ih prvi češki kompozitori posvetiše Gabrijeli Horvatovoj… U penziji kao članica opere ne miruje. Daje koncerte, poučava u pjevanju, radi kod filma…”, stoji između ostalog u članku nama nepoznatog autora koji uz određenu dozu cinizma spominje „sobu punu uspomena“.

A da one ne bi nikada izblijedjele,  pobrinula se Čehoslovačka kinematografija filmom “Lev s bílou hrívou”  (Lav s bijelom grivom). Naime, režiser Jaromil Jires 1986. godine snimio je biografski film o skladatelju  Leošu Janáčeku i svim njegovim djevama ljuvenim. Ulogu Gabriele Horvatove utjelovila je Valérie Zawadská…

(jn)