VRTIĆ U NORVEŠKOJ

Sunce, kiša, snijeg… Zamislite da vam je dijete svaki dan vani, na svježem zraku, šest sati dnevno.

Za vrtić ga spremite tako da mu stavite vodonepropusni kombinezon i kapicu. Igra se u pijesku, skače po šumi, od blata radi figurice, na vatri peče ručak, a brine se i za ovce i piliće na farmi u sklopu vrtića. Jasličari svoje dane također provode na zraku, a spavaju ušuškani u kolicima, vani, na zraku.

Djeca na zraku provedu 6 sati dnevno, po bilo kakvom vremenu

Ovakav program prosječnom hrvatskom tati ili mami sigurno nameće pitanja – zašto su vani, neće li se dijete prehladiti i nisu li ta djeca stalno prljava.

No takav program uobičajen je u predškolskom odgoju svih skandinavskih zemalja, a u Norveškoj, jednoj od najbogatijih zemalja Europe, velika se važnost daje upravo boravku u prirodi i poticanju individualnosti.

U to su se uvjerili djelatnici varaždinskog vrtića Dječji svijet koji su u sklopu programa Europske unije Comenius posjetili norveški Kvernaland. Cilj Comeniusa je uz upoznavanje s igrama i igračkama drugih zemalja i razmjena iskustava u predškolskom odgoju.

– Njihov odnos prema odgoju je sasvim drugačiji. Kako je tamo uglavnom hladno i pada kiša, djeca su cijelo vrijeme u svojim vodootpornim “radnim” odijelima. Vele, tako mora biti jer se od rane dobi moraju priviknuti na vremenske uvjete. Vrlo često hodaju i 6 do 7 kilometara u šumi i tamo se igraju – izrađuju figurice od blata, penju se po drveću, preskaču potočiće…

U svom pristupu prema djeci potiču samostalnost i individualnost, a opet svi zajedno vrlo dobro funkcioniraju kao grupa – kaže ravnateljica vrtića pedagoginja Ljubimka Hajdin.

Mala farma

Zajedno sa sudionicima Comeniusa iz drugih država uključenih u projekt (Turska, Bugarska, Slovenija, Latvija) posjetili su i vrtić koji je na farmi, ali je i sam jedna mala farma. – Vrtić je uz farmu, a djeca doslovno imaju svoje životinje o kojima se brinu. Naravno, s njima su i odgojiteljice i asistenti. S jednom odgojnom skupinom od 18 do 24 djece rade dvije odgojiteljice i tri asistenta, koji su najčešće, koliko smo primijetili, drugih nacionalnosti – priča Ljubimka.

Na prvome mjestu Norvežanima su obrazovanje i zdravstvo

Ono što je varaždinsku delegaciju posebno fasciniralo jest i “inicijacija” koju nakon završenog vrtića prolaze mali Norvežani.

– Prije odlaska u školu odlaze na jedan dan i noć zajedno s odgajateljima u planinarski dom kako bi prespavali jednu noć sami, bez roditelja. To znači da su spremni za školu. Razmišljamo o tome da tu ideju uvedemo i u naš vrtić – kaže Ljubimka.

Jednostavni ljudi

Ovakav odgoj i pristup nije slučajan u Skandinaviji. Varaždinci su primijetili da su i odrasli Norvežani nakon posla cijelo vrijeme na trgovima i ulicama, obučeni upravo u vodonepropusnu odjeću, da se puno kreću, trče, voze bicikl.

– Iako smo imali predrasude da su sjevernjaci zatvoreni, radi se o izrazito otvorenom narodu i jako jednostavnim ljudima. Kada smo bili tamo, shvatili smo i da oni nisu bogati zato jer imaju novaca nego zato jer ne troše na ono što im ne treba. Najjednostavniji primjer su njihovi prioriteti u raspoređivanju sredstava proračuna. Njima su na prvome mjestu odgoj i obrazovanje te zdravstvo – veli Ljubimka.

Vjerojatno bi, kad bi se mentalitet hrvatskog naroda pretvorio u norveški, i naš prirodni prirast prestao padati. Kako su i Varaždinci iz vrtića tamo čuli, i sjevernjaci su imali problema s natalitetom, pa su to riješili ulaganjem u obrazovanje. U toj zemlji čak 97 posto djece pohađa jaslice i vrtić. Uz takav program, nije ni čudo.

NORVEŠKA INCIJACIJA

Završna “svečanost” pred odlazak u školu norveških predškolaca nije priredba u kojoj recitiraju pjesmice. Njihova priredba je odlazak u planinu, tj. planinarski dom s odgajateljima, bez roditelja. Kada jednu noć provedu sami, bez roditelja, to znači da su spremni otisnuti se u školski život.

Istočno perfekcionisti, sjeverno individualci

U sklopu projekta Varaždinci iz Dječjeg svijeta već su posjetili vrtiće u Turskoj i Bugarskoj. – U Istanbulu smo naišli na privatni vrtić rezerviran za najbogatije gdje se djecu već od ranih nogu uči da postanu perfekcionisti. U Bugarskoj smo primljeni u državnom vrtiću gdje se njeguje obrazovanje u skupini i to unaprijed organizirano, a veliko značenje pridaju upravo tradiciji i folkloru. Norveška je sasvim drugi svijet. A mi smo… negdje između. Neki naginju na jednu, a drugi na drugu stranu – kaže Ljubimka Hajdin.

KAKO FUNKCIONIRA SUSTAV?

U Norveškoj, kao i kod nas, postoje vrtići privatnih i javnih osnivača, ali sve je malo drugačije posloženo. Cijene su jednake kao što su jednaka i davanja iz proračuna regije, a razlika je jedna ali bitna. Privatnim vrtićima se za održavanje prostora daje novac iz regionalnog proračuna, dok se za regionalne ne daje jer njih održava regija.

Izvor:
Foto: