Pin it
Početna ŽIVOT I DRUŠTVO Intervju tjedna Ulaskom u EU iz zemlje će otići mladi kadar

Prof. dr. sc. Josip Paladino, predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC Rebro

Ulaskom u EU iz zemlje će otići mladi kadar

Ne spadam u spore kirurge i vrlo brzo operiram, a tu brzinu dobivate ispravnim odlukama, a ne brzim reakcijama vaših prstiju i mišića, jer vjerojatno bržu reakciju od nas ima čimpanza, ali ona ne bi mogla donositi odluke.

Liječnici na specijalizacijama zasigurno nisu ravnodušni na to u kojim će klinikama obavljati svoj specijalistički staž. U slučaju svih onih koji specijaliziraju neurokirurgiju, Klinika za neurokirurgiju Kliničkog bolničkog centra na Rebru u Zagrebu prije pet je godina dobila Certifikat za izvrsnost u edukaciji na svojem medicinskom području i uvrštena je u mrežu 24. europskog edukacijskog centra. Stoga je danas Klinika ne samo atraktivno mjesto za izobrazbu i stjecanje vještina nego je i humana, pristupačna i stručna radna „družina“, na čijem je čelu prof. dr. sc. Josip Paladino, redoviti profesor Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Certifikat

Kada je Klinika za neurokirurgiju dobila certifikat izvrsnosti za edukaciju u neurokirurgiji?
Neurologija i neurokirurgija dvije su kliničke discipline koje se međusobno nadopunjuju. Tu su naravno bazične znanosti, a prije svega neuroanatomija, neuroradiologija, dio rendgenske znanosti koji je posvećen središnjem živčanom sustavu i u sklopu patologije neuropatologija. Sve to su, usudio bih se reći, u našim hrvatskim okvirima, probrani i valjani Centri izvrsnosti u tim strukama i tu svi zajedno sudjelujemo u rješavanju problema sa središnjim živčanim sustavom. Neurokirurgija je operativni dio toga rada, neurologija je dijagnostički, temeljni dio, a patologija nam donosi histološke dijagnoze bolesti koje liječimo.
 
Naša klinika je prije četiri godine, nakon dvogodišnjeg razdoblja kušnje, dobila status Centra izvrsnosti za edukaciju u neurokirurgiji jer je specijalizirano povjerenstvo Europskog udruženja neurokirurga i Europske komisije medicinskih specijalista procijenilo vrijednost našeg rada. Te dvije institucije nakon testiranja aplikacije i provjera valjanosti upućuju Povjerenstvo koje obavlja inspekciju i temeljem njihova mišljenja dodjeljuje se certifikat. U tom trenutku bili smo 24. centar u Europi koji je dobio takvu akreditaciju.

u našoj klinici želimo izobražavati najbolje neurokirurge u zemlji

 
Mi se stvarno trudimo oko naših specijalizanata, koji ovdje provode jedno razdoblje izobrazbe. Oni pri tome imaju program koji se umnogome razlikuje od ostalih programa koji se provode u drugim ustanovama. Mi, naime, promišljamo poput trenera u atletici: gledamo ciljanu ravninu pred sobom i ne zanima nas nitko u susjednim stazama. Trčimo najbrže koliko možemo i mjerimo vrijeme na cilju. Trudimo se tako specijalizantima pružiti najkvalitetniji mogući program te smo i postigli određene kriterije i kvalitete; zato smo dobili rečeno priznanje Europskog centra izvrsnosti za edukaciju.
 
Po kojim se kriterijima takvi certifikati dodjeljuju?
Morate imati sve čimbenike koji se smatraju važnima u neurokirurškom radu da biste ih mogli predočiti mladim kolegama koji uče struku. To uključuje sve moguće dijagnostičke postupke koji se provode na rendgenu i ultrazvuku: snimanje krvnih žila, kompjutorizirana tomografija, magnetna rezonanca, naravno uz kontinuitet mogućnosti angažiranja neuroradiološkog tima u svim suvremenim pretragama i intervencijama. Istodobno u Klinici neprekidno liječimo velik broj bolesnika iz svih neurokirurških područja, odnosno bolesnika s tumorima, bolesnika sa žilnim bolestima, bolesne djece, u čijoj obradi sudjeluju specijalizanti pa tako mogu učiti. U ustanovama gdje imaju dva ili tri slučaja u godinu dana nema prilike naučiti sve vrste operacije i postupaka, a u neurokirurgiji se, kao i svim kirurškim disciplinama, znanja stječu u praksi u manualnoj proceduri i tehnologiji rada. Bez takvog iskustva nema znanja!
 
I zato je među glavnim preduvjetima da ustanova ima opsežan program poslova u koje su uključene sve prije nabrojane suradne struke: neuroradiologija, neuropatologija, laboratorijski sustav koji može dijagnosticirati metaboličke i upalne bolesti središnjeg živčanog sustava, ali isto tako i knjižnicu koja je dostupna 24 sata internetske veze, aplikacije na bazi podataka. Posebice je važna i organizacija rada sa specijalizantima. Stoga u našoj Klinici oni godišnje imaju minimalno četiri kolokvija iz pojedinih područja struke i svaki se specijalizant mora pripremiti za polaganje pred komisijom, u kojoj su redovito po dva ili tri profesora. Kolokviji iz pojedinih područja neurokirurgije raspoređeni su stupanj po stupanj i tek kada specijalizant svlada komplet kolokvija, ima pravo prijaviti se na ispit. Domećem da u Klinici imamo četiri profesora, uskoro još jednog docenta te dva primarijusa, što je visoka razina skupine iskusnih neurokirurga koji sudjeluju u edukaciji. Oni dva puta mjesečno održavaju posebna predavanja za specijalizante o pojedinim zanimljivim temama. 

Specijalizacije

naši liječnici uopće nisu dostatno plaćeni za golemu razinu rada i angažmana koji posvećuju bolesnicima

Specijalizanti pak u našoj Klinici tri puta tjedno održavaju izlaganja u sklopu literarnih sastanaka te prezentiraju zanimljive teme i tekstove iz recentne literature. Pri tome odabrane članke moraju pročitati i prikazati. Time stječu i iskustvo za pedagoško djelovanje i nastupanje na javnim skupovima. Zatim moraju dati komentar o izloženom štivu i odgovarati na pitanja. Time se osim rutine u prezentaciji stječe i znanje u struci.
 
Posebnim postupkom i kompjutorski vođenom bazom podataka o operacijama svaki od njih mora upisati operacije na kojima je sudjelovao tako da se u svakom trenutku može provjeriti u kojoj je operaciji asistirao, koliko puta je radio i koliko je puta vidio neki zahvat. Jedino takvim pristupom moguće je postići dobru edukaciju ljudi, jer u našoj klinici želimo izobražavati najbolje neurokirurge u zemlji! Trudim se i uvjeren sam da imamo i odgovarajuće rezultate. Nekolicina danas vodećih neurokirurga stasala je u našoj klinici. To su primjerice prof. dr. sc. Krešimir Rotim, predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC-a „Sestre milosrdnice“ i predsjednik Hrvatskoga neurokirurškog društva, predstojnik Neurokirurškog odjela u KB Dubrava, prof. dr. sc. Darko Chudy, zatim prof. dr. sc. Ivan Hećimović, predstojnik Klinike u KBC Osijek, koji je kod nas proveo najveći dio svoje specijalizacije.
 
A od Varaždinaca?
Itekako. Imamo dr. sc. Gorana Mraka koji je upravo u postupku izbora za docenta, izvanredno je nadaren i sposoban mladi neurokirurg te se nadamo da će umnogome pridonijeti struci. Tamo imamo mladog kolegu Nenada Kudelića koji je specijalizirao u KBC „Sestre milosrdnice“, ali se vratio u Varaždin pa sada njih dvojica organizirano obavljaju neurokiruršku djelatnost. Kolega Kudelić istodobno održava i nastavu u Školi za medicinske sestre.
 
Meni je to priznanje i osjećaj zadovoljstva da nije bio uzaludan trud i utrošeno vrijeme te da nisam promašio cilj kojem sam se posvetio.Što, međutim, taj certifikat znači za Neurokiruršku kliniku u Zagrebu, ali i vama osobno?
Našoj Klinici je to činjenični znak povjerenja europske strukovne zajednice da dobro i ispravno radimo. Znači, neurokirurzi koji su svoj program edukacije proveli u zagrebačkoj Klinici za neurokirurgiju KBC na Rebru imaju pretpostavku da će biti prihvaćeni u svakoj ustanovi diljem Europe.
 
Akreditacija Klinici znači priznanje njezine opće kvalitete, ozbiljnosti i temeljitosti rada te svih onih postupaka koji se moraju provoditi da bi ta kvaliteta bila očita. Primjer je postupak interne kontrole, odnosno revizije svakog pojedinog neuspjeha ili negativnog događanja u bolesnika, pa i analize obdukcijskih patoloških nalaza. To je znak da je Klinika dosegla razinu ozbiljnosti i kvalitete u svojem poslu.
 
Certifikat napose puno znači mladim neurokirurzima koji su specijalizirali u našoj ustanovi jer svatko od njih ima godišnje po 300 do 400 operacija iza sebe, pa tako šest godina. Tako ste dobili ljude koji već imaju temeljito iskustvo onog časa kad su dobili specijalističku diplomu. U većini ostalih neurokirurških ustanova nažalost takva iskustva ne mogu steći niti u deset godina.
 
Odakle sve pacijenti dolaze na liječenje u vašu kliniku?
Tradicionalno je KBC Zagreb kirurška bolnica u koju su se od 1942. godine, kada je bolnica otvorena, do danas slijevali ljudi iz cijele bivše Jugoslavije i ta je tradicija opstala do danas. Cijeni se da samo 34 do 35 posto bolesnika u našoj Klinici čine građani grada Zagreba, a sve su ostalo ljudi izvan Zagrebačke županije i to iz cijele Hrvatske, od Istre i Dalmacije do Hercegovine. Približno 16 posto bolesnika dolazi također iz susjednih država - iz BiH, Srbije, Slovenije, Makedonije, što govori o regionalnom značaju. A to jest naš cilj, da na tržištu zdravstvene ponude budemo prisutni u što širem opsegu. Konkurirati pak možemo jedino kvalitetom, dobrim radom, cijenom. Jedan neuspjeh može srušiti godine rada i truda na tom planu akreditacije kvalitete. Zato se moramo truditi i posvećivati svakom pojedinom bolesniku.

Za pacijente

Što pacijent može dobiti u vašoj klinici, a da je to vrhunske kvalitete?
Trudimo se da bolesnik ovdje dobije pomoć kakvu može dobiti u splitskoj, osječkoj, riječkoj ili zadarskoj bolnici, ali da je ta ovdje bolja nego drugdje. Znači li to bolje, brže, bezbolnije, preciznije, primjenom bolje tehnologije, suvremenijih tehnoloških dostignuća, s više iskustva i ljudi koji će to napraviti? Naša je vizija otprilike da poduzmemo sve ono što može načiniti i netko drugi, ali da to bude još bolje. Ako vas operira kirurg koji je obavio tisuću takvih operacija, zasigurno je znatno veća i mogućnost da će vaša operacija uspjeti, nego ako vas operira kolega koji ima 200 takvih operacija iza sebe. To je onaj nemjerljivi dio koji mi pružamo pacijentu i zato nam mnogi bolesnici dolaze, jer imaju povjerenje da će zbog velikog broja bolesnika, a time i iskustva koje imamo, naši neurokirurški zahvati biti uspješniji.
 
S kojim bolestima se najviše susrećete u Klinici za neurokirurgiju?
Mi obavljamo kompletan program neurokirurgije i nismo specijalizirani. U Europi je općenito malo ustanova koje su se posvetile užem dijelu neurokirurškog posla, jer neurokirurgija je slojevita i skupa struka do te mjere da se ne isplati posvetiti se samo nekim njezinim segmentima. Stoga mi pokrivamo cijeli raspon djelatnosti: od dječje patologije i razvojnih poremećaja do bolesti kralješnične moždine i mozga, od krvožilnih bolesti do razvojnih anomalija i tumora, sve ono što utječe ili što zahvaća središnji živčani sustav. Znači: mozak i kralješničnu moždinu.
 
Koliko je iza vas operacija?
Ne znam točno, ali sam primjerice prošle godine obavio oko 450 neurokirurških zahvata. U Klinici radim od 1978. godine, pa pokušajte izračunati. To mi nikad nije bilo važno. Važno je samo do da znam raditi ono što mogu napraviti.
 
Događa li se, međutim, nešto novo na području neurokirurgije?
Kako da ne! Uvijek. Danas je to svakako primjena novih nadogradnji postojećih tehnoloških razina u smislu da se razvijaju novi sustavi za dijagnostiku i operacijski instrumentarij za minuciozne poštedne zahvate. No to su samo poboljšanja već postojećih tehnologija. ono što mi očekujemo u budućnosti jesu implementacija novih sustava tzv. nanotehnologije, mikroaparature kojima bismo se mogli služiti u pristupu vrlo kompleksnim i teško dostupnim mozgovnim područjima. Naravno, očekujemo i unapređenje naših spoznaja na razini boljeg poznavanja genske strukture i modaliteta liječenja sada teško liječenih zloćudnih tumora. U sklopu razvoja tehnoloških poboljšanja, očekujemo primjenu novih tehnologija, odnosno informatičkih sustava u neurokirurgiji. Mi smo inače tehnološki vrlo ovisna struka. Mozak je vrlo kompliciran i zahtjevan organ, pa smo Bogu zahvalni kad se ponudi neki novi uređaj koji olakšava pacijentu i pomaže kirurgu. Stoga smo vrlo otvoreni prema primjeni svega što je najnovije u medicini.

Postoji horizontalna poveznica struka

Koliko ste interdisciplinarni?
Suradnja s našim neurolozima je izvanredna i povezani smo poput nokta i prsta u šaci jer jedni bez drugih gotovo da ne možemo postojati. Nadovezujemo se na dijagnostiku koju obavljaju kolege neurolozi, a pomažu nam potom u postoperacijskom liječenju bolesnika. Primjerice, epileptološki timovi prof. dr. sc. Sanje Hajnšek prigodom liječenja tvrdokornih epilepsija zajedno s nama u operacijskoj dvorani postavljaju elektrode na površinu mozga kojima se mjere električni potencijali. Naš neuroradiolog prof. dr. sc. Marko Radoš, primjerice, na svakom indikacijskom sastanku zajedno s nama razmatra različite mogućnosti liječenja neke aneurizme ili krvožilne malformacije.
Takva horizontalna povezanost naših struka je conditio sinequanon i bez nje uopće ne bismo mogli postojati. Stoga smo inicirali i čekamo da se ta zamisao ostvari, nadamo se vrlo brzo, o osnutku interdisciplinarnog Centra za kliničke neuroznanosti u KBC-u koji bi objedinio sve dijagnostičke i terapijske struke koje se bave središnjim živčanim sustavom. Takav će centar, nadam se, unaprijediti učinkovitost na područjima rane kvalitetne dijagnostike pojedinih bolesti te razmjenu promišljanja i ostvariti bazu za još uspješniji rad s bolesnicima.

Razina medicinske skrbi u Hrvatskoj je vrlo dobra 

Pati li Klinika za neurokirurgiju od sindroma nedostatka liječničkog kadra?
Objektivno, naši kolege u Münchenu obavljaju približno jednak broj operacija, a imaju zaposleno gotovo 50 posto više liječnika. Domećem da naši liječnici uopće nisu dostatno plaćeni za golemu razinu rada i angažmana koji posvećuju bolesnicima. Stoga mislim da je, napose radi budućnosti struke, važno poticati mlade ljude na daljnje usavršavanje, makar njihov interes nije prevelik, jer su gotovo sve struke izvanredno teške. 
 
Jeste li kao liječnik takvog ugleda zadovoljni zdravstvenim uslugama u Hrvatskoj?
Pitanje je što želite procijeniti. Ako gledate to na kompleksu konvoj kao zbroj brodova koji plove brzinom kao najsporiji brod u konvoju, reći ćete da je sustav dobar onoliko koliko je dobar njegov najlošiji dio. 
No istodobno imate fantastičnih prodora gdje u izoliranim otočnim sredinama mladi liječnici angažirajući telemedicinu i dostupne resurse postižu izvanredne rezultate u razini zaštite ljudi koji su im povjereni. Teško je stoga odlučiti što je pravi kriterij za procjenu odgovara na vaše pitanje. Smatram, međutim, da je današnja razina medicinske skrbi koju naš zdravstveni sustav pruža svojem stanovništvu vrlo dobra unatoč oskudnim raspoloživim sredstvima. Prosječno liječenje jednog bolesnika u našoj Klinici, podatke imam za našu struku, košta oko pet tisuća kuna! 
 
Kako će se, prema vašem sudu, odraziti na fluktuaciju naših liječnika i medicinskih sestara ulazak Hrvatske u EP?
Smatram da, nažalost, postoji mogućnost vidnog odljeva vrlo kvalitetnih mladih ljudi iz medicinskih struka bilo da su to liječnici, medicinske sestre, radiološki tehničari ili druge zdravstvene struke. U nas je izobrazba tih ljudi kvalitetna te su spremni i sposobni natjecati se za posao bilo gdje u europskim zemljama. Uvjeren sam pak da naše Ministarstvo zdravlja već osmišljava stimulacijske mjere i poticajne postupke kako bi te ljude ovdje zadržalo, povećalo interes za struku i kompenziralo manjak kadrova u zdravstvu koji već postoji.

Operirati valja znanjem

Zašto ste vi odabrali upravo neurokirurgiju?
Već u Zavodu za anatomiju gdje sam godinama radio kao student, demonstrator i asistent do 1978. godine, zavolio sam „središnji živčani sustav“. To mi je bilo intrigantno područje jer je to i danas terra incognita u mnogim stvarima uz previše neodgovorenih pitanja. Dapače, i dan-danas sve više otvaram takva pitanja. Nikad nisam požalio i opet bih to isto odabrao.

Koje odlike trebaju krasiti vrsnog neurokirurga?
Staloženost, hrabrost, samokritičnost, razuman odnos napram svojih mogućnosti i izazova, a iznad svega racionalnost da se u neurokirurgiji ne operira prstima. Operirati valja znanjem i ispravnim promišljanjem, prosudbom i odlukama. Tu se zapravo prelamaju stvari, donose se krucijalne odluke koje određuju i rezultat, pa i brzinu operacije. Ne spadam u spore kirurge i vrlo brzo operiram, a ponavljam: tu brzinu dobivate ispravnim odlukama, a ne brzim reakcijama prstiju i mišića, jer vjerojatno bržu reakciju od nas ima čimpanza, ali ona ne bi mogla donositi odluke. Tako sam vam pokušao reći što je moja vizija. No prije svega čovjek koji obavlja određeni posao mora biti sretan što ga radi i mora se naći u njemu. Ako ga radi preko volje ili za plaću, ne može biti dobar! To je tzv. motivacijska komponenta o kojoj bi trebalo voditi računa kada se govori o tome što bi trebao biti idealan kirurg.

A ljubav prema Hajduku?
To je pitanje posebna tema. Ja sam Splićanin i volim Hajduk. Hajduk živi vječno!

Ispiši članak

Komentari

učitavam komentare...
 (prije 11 sata 12 min)

Srijeda
23.04.2014
11°C   24°C

 (upravo objavljeno)

Četvrtak
24.04.2014
11°C   21°C

 (upravo objavljeno)

Petak
25.04.2014
10°C   18°C

 (upravo objavljeno)

Subota
26.04.2014
10°C   18°C

Valuta Kupovni Srednji Prodajni
CHF 6.221789 6.240511 6.259233
EUR 7.595561 7.618416 7.641271
USD 5.502036 5.518592 5.535148
Valuta Kupovni Srednji Prodajni
GBP 9.260621 9.288486 9.316351
JPY 5.368267 5.38442 5.400573
CAD 4.996751 5.011786 5.026821

Prijava