Obrtnik Mario Milak

Mario Milak, vlasnik obrta stolarije Milak iz Novog Marofa, dobitnik je srebrne plakete na ovogodišnjoj zagrebačkoj Ambienti

Dvosjekli mač. S jedne strane osvaja najviše državne nagrade za svoj rad, dok se s druge svakodnevno bori s pokušajima da obrtništvo ne postane samo dijelom hrvatske povijesti.

Obostrana ljubav

To je posebna toplina, iskonski kontakt s prirodom i podatnost materijala.Kad je Mario Milak kao klinac gledao oca i djeda u njihovim obrtničkim radionicama – djeda u strojobravarskoj, a oca u stolarskoj –  nije imao pojma da će njegovi sinovi jednoga dana isto tako gledati njega. Od oca i djeda naslijedio je ljubav prema kreiranju prirodnih materijala vlastitim rukama.

Naslijedio je i bunt prema nepravdi, pa čak ukoliko to uključuje i vlastitu štetu. – Čini mi se da sam u stolariji čitav život iako sam formalno obrtnik tek sedam godina. Drvo me osvojilo. To je posebna toplina, iskonski kontakt s prirodom i podatnost materijala. Više nego dovoljni razlozi da se školujem za stolara.

Tridesetogodišnja tradicija

Kad je otac otišao u mirovinu, preuzeo sam vođenje obrta, tako da je zapravo današnja Stolarija Milak obrt s tridesetogodišnjom tradicijom. Sa mnom radi i mlađi brat Berislav, pun ideja i vrlo talentiran u radu s drvom – priča Milak. Kažu da obrtniku njegov posao ulazi pod kožu – kaže Milak i unatoč svim problemima hrvatskog obrtništva tvrdi da, kad bi morao početi iznova, opet izabrao stolariju.

Čini se da je ljubav obostrana. Drvo kao da „vraća“ Milaku trud koji mu posvećuje. Dok obrtništvo gotovo pa nestaje u varaždinskoj, tradicionalno obrtničkoj županiji, srebrna plaketa u najjačoj konkurenciji proizvođača namještaja dokazuje da nije problem u obrtnicima, već u onima koji ne znaju prepoznati obrtnike kao zdrave temelje društva, implementirane u sve gospodarske grane.

Rigorozni uvjeti

Milak, sve nestrpljiviji s takvim maćehinskim odnosom prema obrtnicima, ne šuti i ne čeka da netko drugi riješi probleme, već javno iskazuje svoje nezadovoljstvo. – Postoje prije svega dvojbena zakonska rješenja koja nas stavljaju u nepovoljni položaj, no sasvim sigurno problem broj jedan je nelikvidnost. Kao što znate, svakim je danom sve više obrtnika s blokiranim žiro-računima.

Sve “preko leđa obrtnika”

Obrtnik je pod velikim opterećenjem, teško nabavlja obrtna sredstva, po postojećim bankarskim uvjetima je gotovo kreditno nesposoban. U posljednjih pet godina nestala su 423 obrta na području Varaždinske županije i 63 na području Udruženja Novi Marof.

Rigorozni uvjeti poslovanja često obrtnika gurnu u zonu neizvjesnog poslovanja. Obrtnik teško dolazi do obrtnoga kapitala, još teže uspijeva naplatiti svoja potraživanja, sam postaje dužnik i tada se mora snalaziti, kako ne bi ugasio obrt. Ima još oblika nelojalnoga konkuriranja. Znate da mnogi obrtnici, koji nisu mogli opstati na tržištu i to ne samo svojom krivicom (zbog nedostatka posla, prevelikih davanja i blokiranih računa), nastavljaju raditi u sivoj zoni. Opterećuju nas i brojni parafiskalni nameti.

Stariji nam obrtnici pričaju kako se ne sjećaju da je ikad bilo tako teško

Upravo ovih dana su sva udruženja uputila apel općinama i gradovima da svojim odlukama olakšaju položaj obrtnika. Mislim da je manevarskog prostora vrlo malo, ali ponekad već i dobra namjera i razumijevanje puno znače – veli Milak. Stariji nam obrtnici pričaju kako se ne sjećaju da je ikad bilo tako teško. Očito je dugoročna kriza iscrpila obrtnike, gubi se optimizam. Ali obrtništvo je ipak zelena grana gospodarstva koja žilavo opstaje i najbrže se oporavlja.

Borba sa strukovnim školama

Uz sve probleme, obrtnici se sada moraju boriti i sa strukovnim školama. – U pravu su brojni obrtnici koji su nezadovoljni vrlo dvojbenim konkuriranjem nekih srednjih škola na ime takozvane praktične nastave, jer ovo što mi vidimo je čisto nepošteno tržišno natjecanje i mislim da je sad ta priča, odnosno njezino raščišćavanje pokrenuto i na razini HOK-a – dodaje.

Sve je to rezultiralo pokretanjem inicijative za održavanjem okruglog stola na temu „kako smanjiti sivu ekonomiju“.

– Vjerujem da će nam se odazvati i pridružiti Hrvatska obrtnička komora i Hrvatska gospodarska komora, kao i brojni društveni subjekti, Porezna uprava, inspekcije, gradovi i općine – kaže Milak, koji uz sve ove probleme nema vremena uživati u svojoj srebrnoj plaketi. Ona mu je, s jedne strane, samo trn u oku. Pokazuje njegovu realnu poziciju na tržištu. Istovremeno, pak, zbog svega navedenoga može preko noći nestati s tog istog tržišta.

Izvor:
Foto: