GOSPODARENJE OTPADOM VARAŽDIN 2012.

Županijski centri ostaju nerealizirana potreba

Europska unija od nas očekuje smanjenje količina otpada

Na jutarnjem dijelu skupa najviše interesa izazvalo je predavanje o građenju županijskih centara za gospodarenje otpadom. Kako smo čuli, u Hrvatskoj se po tom pitanju nije daleko došlo. Izdvojen primjer je Istra gdje bi Regionalni centar Kaštijun trebao proraditi za 30 mjeseci. U tom centru trebala bi proraditi i druga tvornica za mehaničko-biološku oporabu otpada u Hrvatskoj – nakon varaždinske.

- Naša je tehnologija nešto drugačija od varaždinske, ali princip je isti. Prvo otpad posušiti i biostabilizirati, iz njega izdvojiti sve korisno i ono što nije korisno što se ne može reciklirati energetski iskoristiti i na kraju – ono što ostane odložiti – rekla nam je dipl. ing. Vesna Dukić.

Rijetki imaju lokacijsku dozvolu

Uz Istru, rijetki su regionalni centri koji imaju nekakav datum početka rada. Rijetki su i oni koji uopće imaju lokacijsku dozvolu. Takva je situacija u Splitsko-dalmatinskoj županiji, ali i u Zagrebačkoj. Problem s kojim se npr. suočavaju u Zadru je vodozaštitno područje.

Što se tiče već toliko puta spominjane Piškornice, jedinog regionalnog centra za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj koji bi trebao zbrinjavati otpad iz Međimurske, Varaždinske, Krapinsko-zagorske i Koprivničko-križevačke županije – još će neko vrijeme pričekati. - Ovdje još nema objedinjenih uvjeta zaštite okoliša – napomenula je u svom predavanju Snježana Đurišić.

Odličan odaziv
Stručni skup u dva dana posjetilo je više od 200 ljudi – što dokazuje da je zbrinjavanje otpada doista goruće pitanje. - Da to je goruće pitanje što je vidljivo po interesu i diskusijama. Nadam se da će nas netko kao stručnjake početi više uvažavati, ovo je jedna od prigoda da oni koji to trebaju shvatiti – shvate – rekla je predsjednica organizacijskog odbora doc.dr.sc. Aleksandra Anić Vučinić te dodala kako ju je već povelik broj sudionika pitao – ima li mogućnosti za reprizu.