Povežite se s nama

Međimurje

3. poljoprivredna konferencija: zdrava hrana i održiva poljoprivreda postaju prioriteti europske politike

Objavljeno:

- dana

„Siromašna država bit će ona koja neće moći sama proizvesti dovoljne količine hrane za svoje građane“, stav je kojeg se drže brojni poljoprivredni stručnjaci.

Hrana, a pritom mislimo na zdravu hranu bez primjesa genetski modificiranih sorti, uskoro bi mogla postati ključan resurs. Stoga ne čudi da se i na razini Europske unije upalilo „crveno svjetlo za alarm“ kada je riječ o donošenju odluka vezanih uz poljoprivrednu strategiju.

Strategija

Konkretno, posljednja o kojoj se intenzivno vodi rasprava kako u Europskom parlamentu tako i pred predstavnicima Europske komisije je „proteinska strategija“. A kako bi se domaćim poljoprivrednicima pojasnilo o čemu je riječ i koji je njezin značaj, Regionalna razvojna agencija Međimurje (REDEA) je 3. poljoprivrednu konferenciju održala pod nazivom „Upravljanje znanjem u poljoprivredi“. Naglasak ovogodišnje konferencije bio je na važnosti mahunarki u promociji održive poljoprivrede i sigurnosti hrane, kako onih u ljudskoj prehrani tako i krmnih mahunarki za prehranu životinja.

– Na razini cijele Europske unije prisutno je deficitarno stanje proteina, posebno u prehrani životinja. Europa danas uvozi više od 60 posto potreba za proteinima u prehrani životinja. Nakon višegodišnjih napora napokon smo stigli u poziciju da smo pred donošenjem strategije koja bi trebala promijeniti situaciju na tržištu.

„Proteinskom strategijom“ Europa mora postići samodostatnost u proizvodnji proteina. Nedostatak vlastitih proteina dovodi do nerazvijenosti stočnog fonda, manjka prehrambenih sirovina na tržištu i potrebe za povećanim uvozom. A ono što uvozimo uglavnom je lošije kvalitete od europskih standarda. Tome treba pridodati i sve veće količine genetski modificirane hrane koja se pojavljuje na tržištu Staroga kontinenta – otkrila je Marijana Petir, hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu, koja je sudjelovala u panel-diskusiji u sklopu konferencije.

Međimurska poljoprivreda u samom je vrhu u Hrvatskoj po visokim prinosima i razvijenosti tehnologije

Veliko zanimanje međimurskih poljoprivrednika za temu konferencije ne treba čuditi s obzirom na to da je upravo Međimurska županija vodeća u mnogim segmentima poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj.

– Ovakva okupljanja su prilika da kroz suradnju naučimo nešto novo, istaknemo aktualnosti u resoru poljoprivredne proizvodnje na europskoj razini, razmijenimo iskustva te temeljem novih spoznaja poljoprivredni sektor unaprijedimo i podignemo na višu razinu. Međimurska poljoprivreda u samom je vrhu s obzirom na ostatak Hrvatske, uz visoke prinose i tehnologiju u koju naši poljoprivrednici kontinuirano ulažu. Unatoč tome, uvijek moramo težiti napretku i razvoju, a ovakve su konferencije najbolji način da ponudimo nova rješenja i ideje za napredak. Moramo iskoristiti sve ono što nam se pruža iz europskih i nacionalnih fondova kao zemlji članici, u pogledu bespovratnih sredstava, ali i naglasak pritom staviti na ekološku proizvodnju, koja je danas mnogo vredniji oblik proizvodnje nego što je to bilo prije – poručio je međimurski župan Matija Posavec na otvaranju konferencije.

A poljoprivrednicima uvijek svaka pomoć dobro dođe. Ne samo s lokalne razine već i nacionalne, odnosno europske. To, dakako, ne znači da se sudbina hrvatske poljoprivredne proizvodnje treba prepustiti isključivo odlukama iz Bruxellesa. Ministarstvo poljoprivrede i cijela hrvatska Vlada moraju se aktivno uključiti u zaštitu proizvodnje hrane.

Zaštita

– Danas govorimo o okvirima zajedničke europske poljoprivredne politike. Naravno, postoji izražena i nacionalna komponenta, za koju bih u hrvatskom slučaju voljela da je jače naglašena. Primjećujemo da druge članice Europske unije, uz novac koji dolazi iz europskih fondova, prepoznaju nedostatke u vlastitoj poljoprivrednoj proizvodnji te im se dodatno posvećuju na razini nacionalnih strategija i planova. Dodatnim mjerama te zemlje rješavaju probleme, a u njih se treba ugledati i Hrvatska. Mi se prvenstveno trebamo zaštititi od prekomjernog uvoza te usvojiti dobre prakse drugih država. Moramo učiti na njihovim iskustvima.

Dobrim zakonom Hrvatska može spriječiti uvoz namirnica loše kvalitete i zaštititi domaće proizvođače

Od loše kvalitete možemo se boriti kvalitetnim zakonom. Ako Ministarstvo predloži Zakon o kvaliteti, a Sabor ga usvoji, spriječit će se mogućnost uvoza namirnica loše kvalitete. To će biti konkretni korak kojim ćemo se boriti protiv nekvalitetne hrane, a istovremeno zaštititi domaće proizvođače – zaključila je Marijana Petir.

Veliki odaziv

Poljoprivredne konferencije u organizaciji Regionalne razvojne agencije Međimurje privlače veliku pozornost javnosti.

– Uvijek se usredotočimo na aktualne teme koje su od velikog značaja za naše poljoprivrednike. S nekim stvarima idemo i ispred svojeg vremena, a sve kako bismo poljoprivrednike potaknuli na razmišljanje i pripremili na ono što ih očekuje na tržištu u skoro vrijeme. S istim ciljem smo organizirali i 3. poljoprivrednu konferenciju, kojom potičemo na razmišljanje o održivoj proizvodnji i očuvanju prirodnih resursa. Svake godine sve je više prijavljenih – rekla je Valentina Hažić, voditeljica Odjela za ruralni razvoj REDEA-e.

Međimurje

Međimurska priroda: Sezona (ne)gljivara

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Piše: Sara Srša, magistra urbanog šumarstva, zaštite prirode i okoliša

Na slici: borov vrganj

Miris kestena koji se širi ulicama gradova upućuje da je započela sezona skupljanja šumskih plodova, među kojima su i gljive. Mnogi iskusni gljivari, manje iskusni i potpuno neiskusni odlaze u šumu sa željom da pronađu i skupe što više plodova te s ciljem da ih prodaju po najboljoj cijeni u korist povećanja kućnog budžeta. No nekih se pravila u berbi gljiva ipak treba pridržavati.

>>Čak i vrlo iskusni gljivari mogu zamijeniti određene vrste gljiva!<<

Zakonske odredbe

Hrvatske šume d.o.o. temeljem Zakona o šumama donijele su Pravilnik o korištenju nedrvnih šumskih proizvoda kojim se regulira sakupljanje i iskorištavanje gljiva. Prema pravilniku, nedrvnim šumskim proizvodima koji se sakupljaju za hranu ljudi i/ili lijekove smatraju se: šumski plodovi, gljive, biljke za prehranu te ljekovito, aromatično, začinsko bilje i drugo bilje. Pravilnik propisuje da je prije skupljanja šumskih plodova, gljiva i bilja za osobne potrebe potrebno pribaviti dozvolu Hrvatskih šuma.

Za dozvolu se ne plaća naknada, a vrijedi do 31. prosinca tekuće godine u upravi šuma koja ju je i izdala. Prema Pravilniku o skupljanju zavičajnih biljnih vrsta, definirane su količine nedrvnih šumskih proizvoda za osobne potrebe koji donosi nadležno ministarstvo. Za osobne potrebe može se dnevno skupiti do tri kilograma plodišta nadzemnih gljiva.

Poznavanje gljiva ključ je odgovornosti!

Gljive su sastavnice prirode; njihova prisutnost znak je zdravoga šumskog ekosustava i upućuje na bioraznolikost te pravilno funkcioniranje. Prije svega, prilikom berbe gljiva treba biti oprezan i voditi brigu da se ne ubiru gljive koje ne poznajemo. Berite gljive koje znate prepoznati i determinirati te samo u potrebnoj količini.

Važno je naglasiti da ne bi trebalo uništavati gljive koje smatramo da nisu pogodne za skupljanje, jer svaka od njih ima svoju ulogu u prirodi. Ukratko: ako ne poznaješ i ne razlikuješ gljive, ne diraj ih!

Nastavite čitati

Međimurje

FOTO Demonstracija ispiranja zlata: očuvanje zanata koji je othranio brojne generacije

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Foto: Općina Donji Vidovec

Protekle nedjelje su članovi Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ iz Donjeg Vidovca, na dravskom kupalištu kod Svete Marije, održali demonstraciju ispiranja zlata. Okupljanje je održana u okviru projekta „Two Rivers one Goal II“, a privuklo je mnogobrojne mještane Donjeg Vidovca i susjednih općina.

– Brojni okupljeni mogli su uživati u druženju i lijepom popodnevu provedenom u društvu članova Kluba koji su cijelo događanje obogatili demonstracijom i pričama koje su naslijedili od nekadašnjih zlatara. Iz priča je vidljivo da je riječ o mukotrpnom zanatom na koji su brojni stanovnici ovog dijela Međimurja bili primorani da bi prehranjivali svoje obitelji – poručili su organizatori druženja.

Zlatarenje, odnosno vještina ispiranja zlata jedna je od zaštićenih natuknica nematerijalne baštine na području Međimurske županije. O umijeću zlatarenje Muzej Međimurja Čakovec snimio je i film u okviru projekta „Nematerijalna baština Međimurja“.

Prisutne su pozdravili načelnica Općine Donji Vidovec Bojana Petrić, zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec i predsjednik Moto nautičkog kluba „Vidovski zlatari“ Nenad Lukša.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje