Povežite se s nama

Život i društvo

32 gerontodomaćice u protekle dvije godine skrbile za oko 170 starijih osoba

Druga konferencija/dodjela diploma - Varaždinska županija

Objavljeno:

- dana

Društvo Crvenog križa Varaždinske županije organiziralo je završnu konferenciju projekta „Zaposli – Educiraj – Pomozi“ – ZEP., a konferencija je održana putem Zoom aplikacije.

Konferenciji su prisustvovali i zamjenik župana Varaždinske županije Robert Vugrin, predstojnica Regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Varaždinu Branka Šaško, administrator projekta Predrag Makaj te ostali članovi Društva Crvenog križa.

Administrator projekta Predrag Makaj je ukratko predstavio projekt naznačivši kako je provoditelj projekta Hrvatski Crveni križ – Zajednica udruga Društvo Crvenog križa Varaždinske županije, a partneri na projektu su bili HZZ Regionalni ured Varaždin, Centar za socijalnu skrb Varaždin, općina Gornji Kneginec, općina Visoko, grad Novi Marof, grad Varaždinske Toplice, općina Klenovnik, grad Ivanec, općina Maruševec, općina Sračinec, općina Breznički Hum, Gradsko društvo Crvenog križa Ivanec i gradsko društvo Crvenog križa Novi Marof.

– Ovdje je riječ o najvećem projektu kojeg je dosad imalo Društvo Crvenog križa Varaždinske županije. U sklopu projekta bile su zaposlene 32 gerontodomaćice s naglaskom na starije od 50 godina, a upravo su sa svojim radom i započele na simboličan datum, 1. listopada 2018., na Međunarodni dan starijih osoba – istaknuo je Makaj.

– Te su gerontodomaćice u protekle dvije godine skrbile za oko 170 krajnjih korisnika, osoba starijih od 65 godina i ostalima koji se iz nekog razloga ne mogu adekvatno brinuti o sebi, a one su kroz sudjelovanje u projektu stekle i formalnu naobrazbu za zvanje gerontodomaćica. To je posebna vrijednost. Osim što su skrbile za korisnike, umjesto njih išle u trgovine, donosile lijekove, često su provodile vrijeme, u skladu s mjerama, razgovarajući s korisnicima, što je njima puno značilo. Prije tri mjeseca smo prijavili  novi projekt kroz javni poziv  Zaželi – program zapošljavanja žena – faza II, a kada uzmemo u obzir da već 18 godina Društvo provodi i program „Pomoć u kući starijima“ možemo zaista biti ponosni. U mnogim projektima partner nam je Varaždinska županija i ja im se na tome zahvaljujem – dodao je Makaj, navodeći da je vrijednost projekta iznosila 4.5 milijuna kuna, a provodio se 30 mjeseci.

Zamjenik župana Robert Vugrin čestitao je volonterima na aktivnostima te na realiziranome projektu.

– Želim pohvaliti Društvo Crvenog križa Varaždinske županije koje je provodilo ovaj projekt koji je  izuzetno dobar, hvalevrijedan, ali i bitan. Upravo u ovakvoj izazovnoj godini njihova  su humanost, nepristranost, neutralnost, volonterstvo došli do punog izražaja. Stoga ni ne čudi da su oni dobitnici državne nagrade za humanitarni rad u ovoj godini, a radi se o najvećem priznanju koje Republika Hrvatska dodjeljuje za iznimna humanitarna postignuća. Uz sve redovne volonterske aktivnosti, još su na proljeće u početku pandemije uspostavili i dvije telefonske linije za psihosocijalnu potporu ljudima kojima je pojava pandemije uzrokovala neki od oblika psihičkih poremećaja. Posebno treba naglasiti uključivanje u županijski projekt u kojem su volonteri diljem Županije pomagali u dostavi dnevnih toplih obroka teško bolesnim te nepokretnim osobama. I u krizi izazvanoj potresom opet su pokazali svoje humano i ljudsko lice jer su odmah organizirali i počeli prikupljati financijske donacije te potrebnu robu za unesrećene u Sisačko-moslavačkoj županiji – rekao je zamjenik župana Vugrin te svim volonterima zaželio puno zdravlja i osobnog zadovoljstva u sljedećoj godini.

Predstojnica Regionalnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Varaždinu Branka Šaško pridružila se čestitkama rekavši pritom kako je ova godina, iako teška i krizna zapravo iznjedrila mnogo lijepih i pozitivnih priča te humanih akcija kod mnogih udruga i društava.

Život i društvo

Na godišnjici su se okupili varaždinski gimnazijalci te poručili: “I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri”

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

“I nakon 60 godina od mature ostali smo si jako dobri”

Uz fotografiranje i aperitiv počelo je druženje povodom 60 godina mature.

U varaždinskom Garestinu 24. lipnja okupili su se bivši učenici Prve gimnazije Varaždin koji su maturirali 1962. godine. Razrednik im je bio Drago Gorski. U razredu ih je bilo 28, u međuvremenu ih je preminulo šestero. Na druženje povodom okrugle godišnjice mature došlo ih je 18.

– Mislim da nas se okupio lijep broj za godine koje imamo. Većina nas i dalje živi na varaždinskom području, ali došli su kolege iz Zagreba, Čakovca i Lendave – rekli su nam oni koji su došli na proslavu.

Rekli su da je većina završila fakultete te da se ne mogu požaliti kako žive.

– Puno se toga promijenilo u 60 godina. Niti mi slušamo mlade niti oni nas. Mi smo nekad puno hodali po Korzu, baš svaki dan. To je bilo mjesto druženja i upoznavanja simpatija. Da imam lipu za svaki put kada sam prošao po Korzu, bio bih bogat. I mojoj djeci je to već neshvatljivo jer je nama to bio izlazak. Išli smo van oko 18.30 i u 22 sata si morao biti doma. Volimo sjesti i razgovarati o tim vremenima. Bilo nam je lijepo! – prisjetio se Mihovil Hrain.

Hrain nam je rekao da su do 50. godišnjice proslave imali u večernjim satima uz bend do jutra, ali tada su se prebacili na popodnevni termin jer je mnogima tako lakše.

– U našem razredu nije teško organizirati godišnjice. Gotovo svi odmah pristanu kad ih nazovem. U šali kažu da neće doći na proslavu samo ako umru ili im se nešto dogodi. Svi smo si ostali jako dobri. Sretni smo kad se nađemo na godišnjici i “potračamo” jer se ne vidimo puno, a neki imaju i zdravstvenih problema. Želimo se nalaziti dokle ćemo moći! – jasan je Hrain.

Ovi iskusni gimnazijalci poručili su ovogodišnjim maturantima: “Pamet u glavu!”

Nastavite čitati

Život i društvo

Stručnjaci predlažu borbu protiv vrućina sladoledom, salatama, vodom i roštiljom

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ljetne vrućine imaju snažan utjecaj na stanje našeg organizma.

Visoke temperature zraka uzrokuju pojačano znojenje, a time i povećan gubitak tjelesne tekućine i elektrolita, ističu stručnjaci HZJZ-a.

Rajčica, krastavac, paprika, zeleno lisnato povrće, lubenica, dinja i breskva koji su bogati vodom, vitaminima i mineralima čine idealan ljetni obrok. Vrijeme je da uživamo u laganim, osvježavajućim i raznobojnim obrocima koji se brzo pripremaju. Umjesto slane, masne i teške hrane na stolu neka se nađu šarene salate, tople i hladne juhe, svježi voćni i povrtni sokovi .

Salate – osvježavajuće i kreativne, voćne ili povrtne, tople ili hladne…

Zbog jednostavnosti i brzine pripreme, salate mogu poslužiti kao mali obroci i predjela te kao prilozi brojnim jelima. Osim što su okrepljujuće i što njima vlada šarenilo boja, kombiniranjem različitih, ali vrlo skladnih namirnica, dobit ćete ukusan i zdrav obrok primamljiva okusa i izgleda. Koje povrće odabrati? Tu ne možete pogriješiti – sezonsko! Kombinirajte povrće s mesom kao što su piletina ili puretina, ribom, žitaricama, rižom, tjesteninom i voćem, začinite s malo maslinova ili bučina ulja i limunova soka te uživajte u svježini i bogatstvu okusa.

Važnost mariniranja mesa prije roštiljanja

Kad su ljetni mjeseci u pitanju, mnogima su nezamislivi bez roštiljanja, a roštilja se na plinskome plamenu, drvu, električnoj energiji ili drvenome ugljenu.

Nekoliko savjeta koji bi vam mogli dobro doći tijekom pripreme roštilja:

– Izbjegavajte koristiti drva bogata smolom i spriječite kapanje masnoće na izvor topline jer se tako stvaraju štetni kemijski spojevi.

– Marinada uvelike doprinosi okusu jela, ali i omekšavanju mesa. Mariniranje mesa za roštilj u trajanju od 30 minuta u limunovu soku, octu, začinima (poput ružmarina, kadulje, senfa, metvice…) smanjuje stvaranje štetnih spojeva koji su prisutni u pregorenim dijelovima mesa.

– Pazite da hranu pečete dovoljno dugo jer dobro pečena hrana smanjuje mogućnost zaraze uzročnicima bolesti.

Uz tradicionalna jela s roštilja, ispecite ribu na žaru ili sezonsko povrće (npr. tikvice, paprike, rajčice, kukuruz…). Visoka toplina pripreme tek je dijelom zaslužna za jedinstveni okus hrane pripremljene na roštilju, koji je za mnoge nenadmašiv.

Sladoled – savršena ljetna slastica

Priznajemo, sladoled i ljeto su nerazdvojni par. Ipak često zaboravljamo da ta omiljena poslastica može sadržavati velike količine šećera i masnoća. Zdrava i niskokalorična alternativa klasičnim sladoledima je zamrznuto voće. Komadići banane, bobice grožđa ili bobičasto voće osvježit će nas i zasladiti. Za uživanje u mliječnoj, kremastoj poslastici potrebno je smiksati smrznute komadiće voća s ohlađenim jogurtom. Ovog ljeta odvažite se na pripremu zdravog i ukusnog sladoleda. Potrebno je malo dobre volje, zamrzivač, štapni mikser, voće i jogurt.

Kad osjetite žeđ, već ste dehidrirali

Osim na lagane obroke i biranje sezonskih namirnica, ljeti je ključno paziti na dovoljan unos vode. Naime, čak i sasvim mala dehidracija može prouzročiti glavobolju, opći umor ili manjak koncentracije. Osobe koje piju premalo vode imaju dugotrajan rizik za bolesti bubrega, srca, poremećaja mentalnih funkcija te probavnog sustava. Smanjenim unosom tekućine smanjuje se dotok kisika koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe, pa su oni manje sposobni obavljati svoje funkcije. Voda, osvježavajuće vode s dodatkom limuna, mente, matičnjaka ili đumbira te nezaslađeni čajevi spriječit će dehidraciju i nagradit će nas lijepom i zdravom kožom. Za kraj, važno je spomenuti da su na dehidraciju posebno osjetljiva djeca, osobe starije životne dobi i osobe oslabljenoga imunološkog statusa.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje