Unatoč kiši i teškim uvjetima na terenu, predstavnici 13 županija u subotu, 28. rujna odmjerili su snage na 20. Državnom natjecanju u oranju, koje je održano u Velikoj Gorici.

Manifestacija je okupila najbolje orače iz 13 županija – njih 13 u kategoriji premetnjaka i 12 u kategoriji ravnjaka.

Varaždinsku županiju su predstavljali Krunoslav Mužic u kategoriji premetnjaka i Vladimir Pocedulić u kategoriji ravnjaka.

Prvo mjesto u kategoriji premetnjaka, na posljetku je osvojio Zrinko Miličić iz Osječko-baranjske županije, dok je u ravnjacima najbolji bio Saša Višak iz Koprivničko-križevačke županije. Pobjednici ovogodišnjeg državnog natjecanja će Hrvatsku predstavljati na Savjetom natjecanju u oranju koje će se održati u Češkoj.

Državni tajnik pri Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i šumarstva, Tugomir Majdak, također je naveo kako će u rujnu 2026. godine, Hrvatska biti domaćin Svjetskog natjecanja u oranju koje će se održati u Osijeku.

Iako predstavnici iz Varaždinske županiji nisu izborili plasman na svjetsko natjecanje u oranju, dobre zabave nije nedostajalo, kao ni finih jela u kojima su uživali svi okupljeni.

Kardiovaskularne bolesti vodeći su javnozdravstveni problem u svijetu i u Hrvatskoj, najčešća su nezarazna bolest odgovorna za čak 20,5 milijuna smrti godišnje na razini svijeta.

U Europi godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45 % svih umrlih, a prema procjenama oko 60 milijuna ljudi u Europi živi s nekom od kardiovaskularnih bolesti.

– Vodeći uzrok smrt već desetljećima i u Hrvatskoj su kardiovaskularne bolesti. U 2023. godini od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 19.937 osoba, odnosno 38,8 % od ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 43,2 % umrlih žena (11.096) te 34,5 % umrlih muškaraca (8839). Vodeće dijagnostičke podskupine su ishemijska bolest srca s udjelom od 11,5% (5 899) i hipertenzivne bolesti s udjelom od 9,5 % (4 891) u ukupnom mortalitetu – izjavio je prof. dr. sc. Krunoslav Capak, dr. med. ravnatelj HZJZ-a.

– U usporedbi sa zemljama EU, Hrvatska sa standardiziranom stopom smrtnosti od 601,3/100.000 spada među zemlje koje imaju veće stope smrtnosti od prosjeka EU zemalja. Prosjek za zemlje EU27 iznosi 343,4/100.000, dok je raspon stopa za zemlje EU od 169,9 (Francuska) do 1210,9 (Bugarska). U usporedbi sa susjednim državama RH ima višu stopu smrtnosti od Republike Slovenije (361,2), Austrije (343,3) i Italije (266,9), a nižu stopu od Mađarske (722,8). Zadnjih skoro dvadeset godina u Hrvatskoj je prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, no one i dalje predstavljaju vodeći uzrok smrtnosti i pobola, a i uzrok su 23 % svih prijevremenih smrti (prije 65. godine života) – izjavila je prim. Verica Kralj, dr. med., voditeljica Odjela za srčano žilne bolesti HZJZ-a.

Obilježavanje ovogodišnjeg Svjetskog dana srca u fokus stavlja nužnost donošenja nacionalnih planova prevencije te poziva na potpisivanje globalne peticije. Cilj je rano otkrivanje i pravovremeno liječenje kardiovaskularnih bolesti.

– Ovogodišnja inicijativa i fokus Svjetskog dana srca je donošenje nacionalnih planova prevencije kardiovaskularnih bolesti te poziva na potpisivanje globalne peticije koja daje prioritet zdravlju srca. Namjera ove javnozdravstvene akcije je prikazati model ranog otkrivanja KVB te upućivanja na kardiološki pregled što će biti jedna od aktivnosti Nacionalnog plana za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u RH – istaknula je Ivana Portolan Pajić, dr. med., načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva te je dodala kako će uoči Svjetskog dana srca na poziv Svjetske kardiološke federacije osvijetliti pročelje Hrvatskog narodnog kazališta u znak podrške prevenciji kardiovaskularnih bolesti u Hrvatskoj i svijetu.

– Od iznimne važnosti za smanjenje smrtnosti od KVB-a je briga o zdravlju srca i krvnih žila, promjena negativnih životnih navika te prevencija i rana dijagnostika bolesti. Kako bi ovaj pozitivan trend u statistici vidjeli i u budućnosti bitna je kontinuirana edukacija svih uzrasta. Tako je ove godine poruka Svjetske kardiološke federacije usmjerena prema cijeloj obitelji, ističući važnost edukacije mlađih uzrasta o pravilnoj prehrani i tjelesnoj aktivnosti, kao najbitnijim preduvjetima u prevenciji razvoja kardiovaskularnih bolesti – naglasio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva i upravitelj Zaklade Hrvatska kuća srca.

Briga o zdravlju srca donosi se sad, promjene životnih navika i tjelesna aktivnost prvi su koraci ka zdravom i snažnom srcu. Odazovite se ovoj hvalevrijednoj akciji, odredite svoj kardiovaskularni rizik te pravovremeno zaštitite svoje srce, zaključio je akademik Davor Miličić.