Cijene smještaja u domovima za starije popele se na 1600 eura! Provjerili smo kako je u Varaždinu
Nakon što je početkom siječnja diljem Hrvatske drastično poskupjela cijena smještaja u staračke domove, naročito kod onih u privatnom vlasništvu,...
Pozivaju se svi posjednici svinja da se strogo pridržavaju svih propisanih mjera te da svaku pojavu bolesti i uginuće odmah prijave svojim veterinarima!
• Strogo je zabranjeno unošenje proizvoda životinjskog podrijetla na farme svinja, prijevoz svinja u prijevoznim sredstvima koja nisu očišćena, oprana i dezinficirana, premještanje svinja iz jednog uzgoja u drugi bez propisane popratne dokumentacije (svjedodžba o zdravstvenom stanju i dokumentacija o premještanju).
• Zabranjeno je držanje svinja na neregistriranim gospodarstvima te držanje svinja na otvorenom bez odobrenja veterinarske inspekcije.
• Najstrože je zabranjeno zakapanje lešina i nusproizvoda životinjskog podrijetla! Uginule svinje i nusproizvodi životinjskog podrijetla zbrinjavaju se isključivo putem registriranih prijevoznika nusproizvoda u odobrenim objektima za zbrinjavanje nusproizvoda (kafilerija).
• Posjednici su dužni voditi ažurnu evidenciju Registra svinja na farmi.
Posjednici svinja koji se ne budu pridržavali propisanih mjera neće moći ostvariti pravo na nadoknadu štete za usmrćene svinje u slučaju pojave ASK!
• Lovoovlaštenici su dužni pridržavati se biosigurnosnih mjera prije, tijekom i nakon lova te aktivno tražiti i prijaviti ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji svaku pronađenu uginulu divlju svinju (uključujući i stradale u prometu i odstrijeljene bolesne) u svrhu pretraživanja na ASK.
Građani se pozivaju da svinje, svježe meso i proizvode od mesa svinja kupuju isključivo u registriranim, odnosno odobrenim objektima koji su pod nadzorom te da se prije kupnje informiraju o podrijetlu i da traže svu propisanu dokumentaciju.
Svaki pokušaj ilegalnog prometa svinja, svježeg mesa svinja i proizvoda od mesa svinja bit će najstrože sankcioniran te se pozivaju građani da svako saznanje o tome prijave Državnom inspektoratu Republike Hrvatske (DIRH).
U slučaju pojave ASK, ugrožena je cjelokupna svinjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj pa je od općeg interesa da se pojava ove bolesti spriječi, a u slučaju njene pojave da se što ranije otkrije da bi posljedice izbijanja bile svedene na najmanju moguću mjeru.
U ovom trenutku na snazi su sljedeći propisi:
1. Naredba o mjerama za sprječavanje pojave i ranog otkrivanja unosa virusa ASK na području Republike Hrvatske (NN 111/18)
2. Naredba o mjerama zaštite zdravlja životinja od zaraznih i nametničkih bolesti i njihovom financiranju (NN 5/19, 26/19, 54/19)
2. Naredba o smanjenju brojnog stanja pojedine vrste divljači (NN 115/18)
3. Program nadziranja ASK (KLASA: 322-01/19-01/21, URBROJ: 525-10/0547-19-1)
4. Aktivirano Stručno tijelo za ASK
5. Krizni plan za ASK (aktivira se nakon potvrde prvog slučaja ASK u zemlji).
U slučaju pojave i potvrde ASK u Hrvatskoj, sve mjere donosi Uprava za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede, a veterinarska inspekcija Državnog inspektorata određuje i nadzire mjere iskorjenjivanja sukladno Kriznom planu za ASK.
Koordinacija i organizacija aktivnosti, određivanje zaraženih i ugroženih područja, izvješćivanje i prijava bolesti, u nadležnosti je Uprave za veterinarstvo i sigurnost hrane Ministarstva poljoprivrede.
Uzorkovanje, kliničke preglede i preglede gospodarstava provode ovlašteni veterinari ovlaštenih veterinarskih organizacija.
Laboratorijsku dijagnostiku provodi Hrvatski veterinarski institut, Zagreb.
Nadzor provedbe mjera provode veterinarski inspektori Državnog inspektorata.
– Od presudne je važnosti pridržavanje svih mjera biosigurnosti u uzgojima svinja, tijekom lova, tijekom prijevoza svinja, i dr. Potrebno je pojačati kontrole osobnih pošiljaka na graničnim prijelazima kako se ilegalnim unosom mesa ne bi proširio virus. Jednako je važno da se svi slučajevi uginuća i bolesti svinja prijave odmah nadležnom veterinaru kako bi se provelo uzorkovanje i isključivanje bolesti što je preduvjet za rano otkrivanje i poduzimanje hitnih preventivnih mjera. Kako bi zaštitili naše svinjogojstvo potrebno je da se svi odgovorno ponašamo i slijedimo upute stručnih službi! – kaže ministrica poljoprivrede Marija Vučković.
ASK je virusna zarazna bolest isključivo domaćih i divljih svinja, koja se manifestira u obliku hemoragijske groznice, a smrtnost svinja može doseći i 100 posto. Bolest nije opasna za ljude i druge životinje. Uzročnik bolesti je DNA virus s ovojnicom koji spada u rod Asfivirusa iz porodice Asfarviridae. ASK je bolest koja se vrlo brzo širi bez obzira na granice te ima ozbiljne socioekonomske i javnozdravstvene posljedice, što ima izrazito negativan utjecaj na međunarodni promet svinja, svinjskog mesa i proizvoda podrijetlom od svinjskog mesa.
Građani se za sva pitanja mogu obratiti u Upravu za veterinarstvo i sigurnost hrane na e-mail adresu: [email protected] ili na broj telefona 01/6443-540.
Pad temperature proteklih nekoliko dana opet je pogodio poljoprivrednike.
Naime, tijekom 21. i 22. travnja na nekim je mjestima temperatura otišla u minus, a povrće i voće oštetio je mraz.
– Šteta od mraza je 100 % i to drugu godinu zaredom. U ponedjeljak, 22. travnja, ujutro u voćnjaku je bilo – 3 stupnja – rekao nam je proizvođač jabuka, krušaka i šljiva te vinogradar Josip Žmegač iz Donje Voće.
Ove fotografije su s njegovog imanja u Donjoj Voći, ali kako saznajemo štete od mraza je bilo na području susjednih općina kao i diljem Hrvatske.
Revizori su u Međimurskoj županiji utvrdili poduži popis onoga što je napravljeno krivo, a Matija Posavec, u službenom očitovanju kaže da je dio nepravilnosti u međuvremenu već ispravljen.
Sada je objavljeno i službeno izvješće Ureda državne revizije u kojem mu se nalaže što sve mora promijeniti u poslovanju županije. Zbog utvrđenih nepravilnosti Međimurska županija je za 2022. dobila uvjetno mišljenje, piše n1info.hr.
Među ostalim, revizori su otkrili da u poslovnim knjigama Međimurske županije rashodi u iznosu od 2.837.430 kuna odnosno nešto više od 378 tisuća eura nisu evidentirani na propisanim računima Računskog plana. Osim toga, pogrešno su iskazani i u financijskim izvještajima.
Također, tijekom 2022. Međimurska županija naručila je razne usluge od tvrtki u svom vlasništvu. Računi su im plaćeni, no revizori su utvrdili da za gotovo 1,6 milijuna kuna odnosno oko 212 tisuća eura nije bilo priloženih specifikacija.
Otkriveni su i ozbiljni propusti u ugovoru o financiranju Županijske bolnice. U pitanju je ugovor za sufinanciranje dijela troškova projekta “Rekonstrukcija i opremanje bolnice za potrebe dnevne bolnice i jednodnevne kirurgije”. Županija je, prema revizorskom izvješću, u prijašnjim razdobljima Županijskoj bolnici doznačila 8.343.804 kuna odnosno oko 1,1 milijun eura, a od 2021. prestala je plaćati preuzetu obvezu sufinanciranja. Krajem 2022. ostao je dug od 6,4 milijuna kuna odnosno oko 855 tisuća eura, ali on nije evidentiran u poslovnim knjigama niti je iskazan u financijskim izvještajima. Županijska bolnica je iz vlastitih sredstava podmirila ovaj iznos, umjesto Međimurske županije.
Više čitajte OVDJE.