Povežite se s nama

U fokusu

Ako bager kopa, onda to nije uklanjanje dizalice nego kopanje temelja, zar ne?

Objavljeno:

- dana

REAGIRANJE

Na tekst objavljen u prošlom broju 7Plus Regionalnog tjednika “Građevinska inspekcija jasna: sve je prema zakonu” u kojem se govori o izgradnji nove stambeno-poslovne zgrade u Međeralovoj ulici u Varaždinu reagirao je Igor Horvat, čitatelj koji je i cijeli slučaj prijavio građevinskoj inspekciji.

Kao što smo u prošlom broju izvjestili, Horvat je upozorio da izvođači na gradilište nisu stavili nikakvu tablu s natpisom o dozvoli, nadzoru i ostalome što propisuje zakon te su kamioni zbog radova na spomenutom gradilištu blokirali javnu cestu, parking i nogostup zbog čega je bila ugrožena sigurnost djece koja tuda prolaze u školu.

Tko tu koga?

S druge strane, građevinska inspekcija je izvjestila kako investitor, Marlex invest, posjeduje dvije građevinske dozvole za građenje stambeno-poslovne zgrade na spomenutoj lokaciji, a radovi koje je čitatelj prijavio odnosili su se na uklanjanje dizalice koja je bila deponirana na parceli (u svrhu pripremnih radova), što Prema pravilniku o jednostavnim i drugim građevinama i radovima predstavlja radove za koje nije potrebno odobrenje za gradnju, niti prijava početka građenja. Takvo objašnjenje inspekcije razljutilo je našeg čitatelja.

Kamioni su puna tri dana odvozili zemlju, tvrdi  čitatelj

– Ako bager kopa, onda to nije uklanjanje dizalice nego kopanje za temelje, zar ne? Kamioni su puna tri dana odvozili zemlju, a postoji i prijava policiji jer nisu prali gume na izlasku s gradilišta. Ili su možda radili arheološka istraživanja? – naveo je čitatelj u svom reagiranju, ali i naveo da je došao do saznanja da je navodno objekt koji je srušen na mjestu gdje se sada gradi nova stambeno-poslovna zgrada bio zaštićeni kulturni objekt.

– Navedena građevina nije zaštićena temeljem Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te problematika izgradnje nove zgrade nije u ingerenciji Ministarstva kulture – kratko je poručila Nataša Petrinjak, glasnogovornica Ministarstva kulture.

Izvor:
Foto: ILUSTRACIJA

U fokusu

Varaždin, tri grada i 11 općina potpisali sporazum o Strategiji razvoja urbanog područja

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U Gradskoj vijećnici Grada Varaždina u ponedjeljak, 25. listopada, održano je potpisivanje Sporazuma o suradnji na izradi i provedbi Strategije razvoja urbanog područja Varaždin za financijsko razdoblje 2021. – 2027.

Potpisivanju su uz gradonačelnika Grada Varaždina Nevena Bosilja nazočili predstavnici tri grada i 11 općina s područja Varaždinske županije koji su ušli u sastav urbanog područja Varaždin temeljem Odluke o sastavu urbanog područja koju je prošli tjedan potvrdilo Gradsko vijeće: za Grad Novi Marof gradonačelnik Siniša Jenkač, za Grad Ludbreg gradonačelnik Dubravko Bilić, za Grad Varaždinske Toplice gradonačelnica Dragica Ratković, za Općinu Beretinec načelnik Nikola Žganec, za Općinu Gornji Kneginec načelnik Goran Kaniški, za Općinu Jalžabet načelnik Rajko Solar, za Općinu Martijanec načelnik Branimir Nađ, za Općinu Maruševec načelnik Mario Klapša, za Općinu Petrijanec načelnik Željko Posavec, za Općinu Sračinec načelnik Božidar Novoselec, za Općinu Sveti Ilija načelnik Marin Bosilj, za Općinu Trnovec Bartolovečki načelnica Verica Vitković, za Općinu Vidovec načelnik Bruno Hranić i za Općinu Vinica načelnik Branimir Štimec.

Strategija razvoja urbanog područja definirat će zajednički smjer razvoja urbanog područja Varaždin čime će se olakšati provedba zajedničkih projekata kroz ITU mehanizam. – Naše ITU područje u jedinstvenom slučaju u Hrvatskoj ima najveći broj mogućih jedinica koje su se smjele uključiti i smatramo da je to najkorektnije. Gotovo 90 posto ITU središta uzelo je samo onaj broj sudionika da zadovolje uvjete da budu ITU područje, no mi smatramo da brojem migracija sve ove općine i gradovi, svi oni gravitiraju prema gradu Varaždinu i da imamo jako puno zajedničkih interesa i potencijalnih projekata koje ćemo moći iskoristiti – rekao je gradonačelnik.

Najavio je kako se sada kreće u izradu Strategije razvoja urbanog područja koja treba biti gotova u roku od četiri mjeseca.

– Nakon toga imamo još neko usuglašavanje s Ministarstvom regionalnog razvoja i očekujemo da će se iznos od 200 milijuna kuna spustiti početkom ljeta sljedeće godine kada će se moći krenuti s projektima. Grad Varaždin je ovim postao provedbeno tijelo razine 1 EU projekata. Ono što su dosad bili Ministarstvo regionalnog razvoja ili za Aglomeraciju Hrvatske vode to je u ovom slučaju Grad Varaždin – kazao je.

Ministarstvo regionalnog razvoja još nije izdalo smjernice te bi one prema riječima gradonačelnika trebale biti gotove u iduća dva ili tri tjedna. Bit će ograničenja oko toga kakvi projekti će se moći realizirati u sklopu ITU mehanizma, no gradonačelnik naglašava da će se sigurno moći realizirati kulturna baština, energetske učinkovitosti, biciklističke staze, neka međusobna povezivanja između više jedinica lokalne samouprave. Grad Varaždin ima već nekoliko projekata koje ćemo, ako ih nećemo moći realizirati prema Nacionalnom planu otpornosti i oporavka, prijaviti na ITU mehanizam.

Objasnio je i na koji način će se raspodijeliti novac između sudionika: „Novac će se raspodijeliti u omjeru 70 posto prema središtu, a 30 posto prema ostalima, a riječ je o 60-ak milijuna kuna za ostale jedinice lokalne samouprave. Sufinanciranje će, prema podacima s kojima raspolažemo, biti 70 do 85 posto. To znači, ako neka jedinica lokalne samouprave misli provoditi projekt od 10 milijuna kuna, onda mora za to imati osiguranih 3 milijuna kuna u svom proračunu, što za pojedine općine nije mali iznos.“

Nastavite čitati

U fokusu

Ukida se 50% bankomata u Hrvatskoj!

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Uskoro nas u Hrvatskoj čeka smanjenje bankomata za čak 50 posto, piše Novi list.

Drastično rezanje bankomatske mreže najavili su nedavno iz Hrvatske udruge banaka, a ukidanje bankomata pogotovo se očekuje u ruralnim područjima, gdje je i promet na bankomatima manji. Bankomati se ukidaju zbog povećanih troškova sigurnosti, odnosno zahtjeva za uvođenjem tzv. aktivne elektrokemijske zaštite.

Međutim, nameće se pitanje ako banke bitno smanje broj bankomata, je li pošteno potrošačima zaračunavati naknadu za podizanje gotovine na šalterima? Naime, kad ih se pita zašto zaračunavaju tu naknadu na šalterima ljudima koji podižu svoj novac, kažu da to klijenti uvijek mogu činiti na bankomatima, navodeći da je bankomata puno te druge slične argumente. 

No, ako ih uskoro baš i ne bude tako puno i ne budu svima dostupni, gdje da onda ljudi podižu novac bez naknade i hoće li, ako budu prisiljeni dizati novac na šalterima banka te za to platiti naknadu, to postati još jedan od bankarskih nameta?

Banke su u smislu karike koja osigurava protok novca svojevrsni monopolisti jer ljudi plaće i mirovine uglavnom podižu s tekućeg ili žiroračuna. Treba reći da ne naplaćuju sve banke naknadu za podizanje novca na šalteru, a vjerojatno ni nemaju sve isti plan koliko će ukinuti bankomata. Teza koja se neslužbeno može čuti je da, ako se pokoji bankomat i ukine, u poslovnici bankomat uvijek postoji, pa ako netko i bude morao potegnuti do poslovnice, tamo uvijek može novac dignuti besplatno – na bankomatu, piše Novi list.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje