Karolina Fijačko Varga

Karolina Fijačko Varga kemijska je tehničarka koja je stjecajem okolnosti bila među osnivačima udruge Okoliš čija je danas predsjednica.

Za razliku od drugih sličnih udruga u Varaždinskoj županiji pa i šire, članovi Okoliša iz Cerja Tužnog pokazuju kako se valja boriti za čisti okoliš i zdravlje stanovnika konkretnim akcijama i na konkretnom primjeru. Tako su prošlog tjedna u maloj dvorani varaždinske Županijske skupštine ponovno ukazali na problematiku vezanu uz korištenje petrol-koksa u Ciglani Cerje Tužno.

Udruga iz nužde

– Udruga je nastala iz nužde. Kada je prošle zime Ciglana počela koristiti petrol-koks bez dozvola, uvidjeli smo da trebamo nešto učiniti za siguran i zdrav okoliš za nas, ali i kasnija pokoljenja. To su preozbiljne stvari da bismo ih ostavili samo nadležnim institucijama koje su često trome i nisu usmjerene prema javnosti.
A zašto se niste javili već postojećim zelenim udrugama?
I njima smo se obraćali, kao i inspekcijama, ali nismo bili zadovoljni kako su se postavili prema našem problemu. Tako smo zaključili da se moramo sami pobrinuti za sebe i naš okoliš. Nitko drugi neće se tako brinuti kao mi sami. Jedino nas je podržala Zelena akcija.
Kako to da ste uspjeli zabrinutost mještana za okoliš i zdravlje tako brzo artikulirati kroz udrugu?
Zahvaljujući Ciglani, odnosno pepelu od petrol-koksa. Naime, kada vidiš crnu prašinu u svom dvorištu koje je do jučer bilo čisto, to itekako potiče na akciju. Zbog toga nam je za osnivanje udruge trebalo svega dva tjedna. Istina, ispočetka su nas domaće institucije ignorirale, pa smo se počeli obraćati EU, što baš nije bilo efekta prije ulaska. No sada šaljemo svima: od Hrvatskog sabora, nadležnog ministarstva, inspekcija…
 

Zdravlje i okoliš su prevažni da bi ih ostavili samo institucijama

Je li vaš rad usmjeren protiv Ciglane?
Nemamo ništa protiv rada Ciglane Cerje Tužno, koja trenutno ne proizvodi, ali samo ukoliko budu poštovane sve mjere zaštite okoliša, uključujući veći dimnjak s filtrima kojih ni sada nema. Usprkos tome, Ciglana Cerje Tužno počela je još prije godinu dana koristiti kao energent i petrol-koks. Za to, međutim, nije imala dozvole, pa je s takvom praksom morala prestati nakon što se okolno stanovništvo pobunilo, a na teren su izašle i inspekcije. Ciglana je u međuvremenu pokrenula postupke za ishođenje potrebnih dozvola, odnosno Studije utjecaja na okoliš na temelju koje očekuje dozvole za korištenje petrol-koksa. Doduše, u nešto manjoj količini nego prošle zime.

Studija mora pasti

Hoće li do toga doći, odnosno hoće li proći Studija utjecaja na okoliš?
Ovakva studija ne zaslužuje prolaz te da se nadam da će odgovornima koji su uključeni u postupak njezinog ishođenja na prvom mjestu biti zdravlje ljudi u okolici Ciglane.
Zašto ne bi smjela proći?
Studija obiluje propustima, a najveći propusti su prenizak dimnjak, neplaniranje upotrebe filtra, način na koji su provedena mjerenja, kako su prikazani omjeri utrošenog petrol-koksa i plina te istodobni izlazak emisija iz spektra petrol-koksa na dimnjacima sušare i na dimnjaku tunelske peći.
Kao predstavnici Udruge uputili smo zahtjev te smo dobili priliku da ukažemo na njih tijekom sjednice Savjetodavnog stručnog povjerenstva za Ciglanu Cerje Tužno koja je održana prošlog mjeseca u Zagrebu, a nakon javne rasprave o Studiji utjecaja na okoliš u prostorima Općine Maruševec.
Zanimljivo, na spomenutu sjednicu nije došla stručnjakinja za emisije u zrak, a mišljenje je bilo napisano prije sjednice. To govori da je Studija trebala proći na toj sjednici, ali ipak nije nakon naših primjedbi.

Možete li pojasniti neke od navedenih primjedbi?
Novi dimnjak o kojem govorimo zadnjih godinu dana upola je manji od prethodnog, a sporna je i njegova kapa koja potiskuje emisije dima u niže slojeve atmosfere. Sporan je također način na koji Ciglana pokušava legalizirati taj dimnjak. U Ciglani tvrde da je dimnjak sagrađen prije 21. lipnja 2011., a mi u udruzi imamo dokaze da nije tako. Dokaz je digitalna ortofotografija na kojoj je vidljiv stari dimnjak četvrtastog oblika, dok je sadašnji kružnog presjeka.
Nadalje, Studija i proračuni disperzije plinova u njoj temelje se na samo jednom mjerenju provedenom u siječnju prošle godine, i to samo na dimnjaku tunelske peći. No Povjerenstvu smo dostavili fotografiju na kojoj je jasno vidljivo da emisije iz spektra petrol-koksa izlaze i na dimnjacima sušare, a razlog tome je spoj sušare i tunelske peći i to u zoni žarenja peći te na taj način emisije izlaze i na dimnjacima sušare. Prilikom inspekcijskih nadzora prošle zime upravo su na taj način preusmjeravali plinove iz peći u sušaru do odlaska inspekcije. Da su mjerene emisije iz svih dimnjaka, one bi bile veće. Uostalom, kada su otišli inspektori kroz dimnjke sušare pušten je dim koji je, kad je izašao, djelovao kao gljiva nakon eksplozije bombe.

Ispočetka su nas institucije ignorirale, pa smo se počeli obraćati EU

Tvrtka Dvokut, koja je provodila mjerenje, i sada radi Studiju, utvrdila je da četiri tone petrol-koksa sa 6 posto sumpora i 7.000 kubika plina dnevno neće prekoračivati granične vrijednosti SO2. Međutim, ne postoje dokazi da je Ciglana tada koristila petrol-koks sa samo šest posto sumpora.
Nadalje, sukladno uredbi koja se odnosi na ciglane na plin, mjerenja su provedena samo za SO2 i benzen, dok su za NO2, CO i lebdeće čestice PM10 rađeni modeli disperzija. Mi smatramo da su i za te emisije trebali provesti mjerenja. Dvokut, doduše, tvrdi da su i te disperzije napravljene na temelju mjerenja, ali nije jasno kojih. Uostalom, gospođa Bakula je priznala da ovo nisu ni mjerili u Cerju.
Posebno je zanimljivo da je u Dvokutovom proračunu prikazano korištenje samo 50 posto energije, odnosno maksimalne snage peći ciglane. Naime, stvarna dnevna potrošnja plina Ciglane Cerje Tužno iznosila je 20.000 m3, a ne 10.000 m3plina, kako je prikazano u Dvokutovom proračunu. Osim toga, teško je vjerovati da u sustavu koji se sastoji od dvije ložne grupe na plin te od šest grupa na petrol-koks ovaj potonji čini samo 35 posto utrošenog energenta. Naime, energetska vrijednost kubnog metra plina i kilograma petrol-koksa je otprilike ista.

Ciglana ne utječe samo na život okolnog stanovništva, nego i šire

Smatramo da se ovdje radi o obmanjivanju javnosti i Stručnog povjerenstva, što je za svaku osudu i stoga ne samo da Studija ne bi smjela proći, nego bi Dvokut zbog ovih grešaka trebao biti predmetom zanimanja nadležnih institucija.
Mjerili tek dva plina!?
Zašto su napravljena mjerenja samo dva plina, a ne i ostalih, kao i lebdećih čestica?
To zaključite sami. U nastojanju da se prikriju stvarne posljedice korištenja petrol-koksa, Ciglana čak tvrdi da je u vrijeme korištenja petrol-koksa snijeg uokolo postrojenja bio bijele boje, odnosno da nije bilo pepela, a da nije bilo pepela ni na cigli koja je izlazila. Drugim riječima, da nema pepela kod njihovog korištenja petrol-koksa jer potpuno sagorijeva, pa ne trebaju ni filtri. Međutim, imamo dokaze o crnom sloju na snijegu i pepelu od petrol-koksa u okolici Ciglane, što je posljedica izostanka filtra na dimnjaku, odnosno spaljivanja petrol-koksa bez ispunjavanja uvjeta prošle zime kada je Ciglana koristila petrol-koks izvan svih zakonskih regulativa.
Među dokazima je zapisnik komunalnog redara iz siječnja 2013., a imamo i fotografije o tome kako je pepeo u dvorištima stanovnika. Imamo i cigle s pepelom. Uostalom, čak i u Studiji se spominje da bi trebalo pribaviti industrijski usisavač za čestice.
Što će biti dalje?
Nadamo se da će ići nova rasprava u vezi Studije utjecaja na okoliš. Tražili smo od naše Općine Maruševec da dostavi primjedbe na legalizaciju dimnjaka. To je i učinjeno, ali tek iz drugog pokušaja. Apsurdno je da je raniji dimnjak bio visok dvadeset metara, a sada bi deset metara trebalo biti dovoljno za petrol-koks. Ako legalizacija prođe, dimnjak će dobiti uporabnu dozvolu, iako je za petrol-koks prenizak i bez filtra.

Nadam se da će odgovornima na prvome mjestu biti zdravlje ljudi

No nadam se da će nadležna tijela imati obzira prema ljudima koji žive na 160 metara od ciglane i stoga apeliramo na profesionalnu i moralnu odgovornost svih, uključujući i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode čija će riječ biti zadnja.
Međutim, ukoliko će na kraju odluka biti nepovoljna za nas, imamo dosta dokaza za pokretanje sudskog spora radi osporavanja Studije koja je sada u doradi, a trebala bi pasti. Nadam se da će dorađena Studija također na javnu raspravu. Bilo bi pravo iznenađenje kada bi se od Ciglane zatražilo sve što propisuju pravilnici EU za subjekte koji koriste petrol-koks. Uostalom, postoje i domaći standardi koje treba poštovati ako se koristi petrol-koks.

Zašto se to onda ne poštuje?
Ciglana plaća izradu Studije utjecaja na okoliš. Mislim da to sve govori. Ako vozila na benzin moraju imati katalizator, onda je jasno da bi i ciglane na petrol-koks morale imati filtre.
Uostalom, cementara Cemex koja u pećima s temperaturama od 1300 °C koristi petrol-koks, a trudi se spaljivati i ostatke komunalnog otpada, ima filtre i kontinuirani nadzor plinova na izlasku iz dimnjaka. Usprkos tome, građani Kaštela bore se protiv spaljivanja goriva iz otpada, pa je gradska vlast pokrenula sudski spor protiv studije utjecaja na okoliš tamošnjih cementara.

Opasni dioksini

Što će biti s udrugom kada riješite problem Ciglane?
Nažalost, ima i drugih problema. Idemo dalje. Ciglana uostalom ne utječe samo na život okolnog stanovništva, nego i šire. Vjetrovi raznose svašta, a proizvodi iz našega kraja na mnogim su tržnicama, pa i varaždinskoj.
Čini se da za vas prostora ima jer drugi ni izdaleka nisu toliko aktivni, smjeli i stručni. Kako tumačite to da u Varaždinu, primjerice, nema aktivnosti poput vaših, iako Varaždincima odloženi otpad smrdi već godinama, a sada se dijelom spaljuje pod javnosti nepoznatim okolnostima i nikome ništa.
Valjda su se Varaždinci navikli na smrad, a za spaljivanje ni ne znaju. Mi se na pepeo nismo priviknuli niti ćemo se privići. Drugi je problem možda što ne možete osjetiti sve štetne plinove, pa zato mislite da je sve u redu.
Međutim, niz je štetnih tvari koje ne osjetite, kao što su dioksni koji su bili uzrok nekoliko afera kod njemačkih spalionica, a u Italiji su nađeni u mozzarelli jer su topivi u masti.

Građani Kaštela bore se protiv spaljivanja goriva iz otpada, a Grad pokrenuo sudski spor

Valja znati da je posebno opasno ako spaljujete goriva različitih energentskih vrijednosti jer zbog toga dolazi do fluktuacije temperatura, što potiče stvaranje dioksina i furana. Zato je uvijek bolje da spalionice koriste samo jedno gorivo jer time nema oscilacije temperatura i tolikog stvaranja štetnih plinova za koje treba postojati stalan nadzor. Iz sekunde u sekundu, kao što postoji u bečkim spalionicama. I energane bi trebale imati točno propisano koje mjere poduzima za sprječavanje štetnih emisija, koliko često se provode njihova mjerenja i tome slično. Naravno, takve mjere se mijenjaju ukoliko se mijenja energent.
Ne samo da toga u Varaždinu nema, nego javnost čak i ne zna što se točno radi.
Zakonom o zaštiti okoliša propisano je sudjelovanje javnosti koja mora biti obaviještena o svim promjenama na postrojenju, a koje bi mogle utjecati na okoliš ili na zdravlje ljudi. Dakle, javnost je trebala biti informirana i prije nego što se nešto novo počinje spaljivati. Možda je i bila otvorena neka javna rasprava, ali za nju očigledno nitko nije znao, što govori da je netko imao posebno dobre odnose u nadležnim tijelima. A da se javnost nije uključila u slučaj Ciglane Cerje Tužno, možda bi već bila prihvaćena njezina Studija utjecaja na okoliš.
Međutim, Ciglana je krenula s radom bez dozvola, i to još u zimi kada se zorno vidjelo što se događa. Pepeo ostavlja jasan trag u snijegu i drugdje. Kod plinova je, međutim, drugačije, ali to ne znači da oni ne mogu biti problem. Dapače.

Službe su – formalisti

Zar se o okolišu ne bi trebale ipak prvo brinuti službe koje plaćamo?
One su često formalisti, a javnost im je prečesto na zadnjem mjestu. Njihov rad svodi se često na objavljivanje dokumenata na internetskim stranicama, koje bi građani trebali stalno pregledavati, umjesto da se oglase kada za to ima povoda. I lokalna samouprava bi trebala imati veću svijest o zaštiti okoliša jer teško da se može bilo što napraviti bez da o tome ima saznanja barem jedan službenik koji izdaje određene dozvole. Međutim, kod nas kronično nedostaje hrabrih i savjesnih ljudi, a sluganski mentalitet prevladava. Zbog aktualnih gospodarskih prilika, svašta smo spremni prešutjeti. A kada shvatimo kamo nas je to dovelo, bit će kasno. Nažalost.

Proračuni ukazuju na prekoračenja

Izradili smo proračun za pepeo i još dva elementa na temelju podataka iz Studije i mjerenja. Udio pepela u petrol-koksu iznosi 0,4 posto po toni. Dakle, 11 tona spaljenog petrol-koksa daje 44 kg pepela. Podijelimo li te kilograme s 24 h, dobit ćemo 1,883kg/h pepela što je 1883000mg/h. Podijelimo li tu masu pepela s protokom zraka od 27437 m3/h, koliki je bio kod mjerenja, dobit ćemo 68.68mg/m3samo pepela, dok najviše dopuštene vrijednosti propisane BREF-om iznose 20 mg/m3. Dakle, emisija pepela bila je 240 posto veća. Toliko bi iznosila kod idealnog sagorijevanja, ali za to na Ciglani ne postoje uvjeti zbog preniske temperature ložišta, pa ova brojka može biti i veća.
Na isti način došli smo i do količine emisija vanadija i nikla koji iznose 19,86 mg/m3 vanadija te 4,45mg/m3 nikla, a u kilogramima to iznosi po 13 kg vanadija i 2,3 kg nikla dnevno!
Iz podataka dobivenih od Cemexa znamo da je u Ciglanu prošle zime stiglo 662.66 t petrol-koksa što iznosi 8.8 tona spaljenog petrol-koksa dnevno pa je jasno da su vrijednosti SO2 bile prekoračene i za više od 100 posto i to tijekom čitave zime.

Izvor:
Foto: