Nikola Kučiš: EU projekti

Baš uoči prve godišnjice ulaska Hrvatske u Europsku uniju, pred županijskim vijećnicima našlo se izvješće o poslovanju Agencije za razvoj Varaždinske županije.

Za ovu agenciju, koja je osnovana još 2005. godine, u Varaždinskoj županiji ističu da je glavna snaga za privlačenje sredstava iz Europske unije, nacionalnih i donatorskih fondova. No samo dan prije prvog “europskog” rođendana Hrvatske, vijećnici oporbenog HDZ-a su na sjednici Županijske skupštine prozvali AZRA-u za loše rezultate poslovanja u prošloj godini i naveli da su lani bili uključeni u pripremu i provedbu projekata vrijednih 37,6 milijuna eura, ali da je od toga u Varaždinsku županiju lani stiglo svega 24.000 eura.

Razlikovati projekte

Bili su to glavni povodi za razgovor s direktorom AZRA-e Nikolom Kučišem. Ovaj diplomirani ekonomist, koji je na čelu Agencije od travnja 2012. godine, ne samo da iznosi drugačije podatke, nego napominje da je Varaždinska županija jedna od najuspješnijih kad su u pitanju EU projekti. Čime to argumentira, doznajte u intervjuu, u kojem otkriva i dobre te loše strane ulaska Hrvatske u EU kad je u pitanju realizacija projekata, ali i tko baš (ne) zna povući novce iz europskih fondova.
Prema izvješću o poslovanju za prošlu godinu, AZRA je bila uključena u pripremu i provedu 79 projekata, od čega se njih 45 ukupne vrijednosti 37,6 milijuna eura odnosi na Varaždinsku županiju.

Varaždinska županija je među najangažiranijima kad je u pitanju povlačenje EU sredstava

Poslujemo na području Varaždinske županije, ali i izvan nje. Lani smo bili uključeni u pripremu i provedbu ukupno 79 projekata iz nacionalnih, EU i međunarodnih fondova za Varaždinsku županiju, razne subjekte s područja Varaždinske županije te za partnere i klijente izvan županije. Treba reći da razlikujemo projekte koje prijavljujemo i provodimo kroz nacionalne natječaje te projekte koje prijavljujemo i provodimo u sklopu europskih i ostalih međunarodnih fondova. Od ukupnog broja projekata, njih 45 odnosi se isključivo na projekte koje smo prijavili i/ili provodili na području Varaždinske županije samo u sklopu europskih fondova te njihova ukupna vrijednost iznosi 37,6 milijuna eura. Razlika projekata – njih 34 – prijavljivana je na nacionalne natječaje raznih ministarstava Republike Hrvatske te se tu nalaze ostali projekti izvan županije kojima je AZRA pružala stručnu podršku u prijavi, odnosno provedbi.
A je li točno da je u Varaždinsku županiju lani stiglo svega 24.000 eura?
Prvo treba reći da ukupna vrijednost EU projekata na kojima je AZRA radila na pripremi i provedbi na području Varaždinske županije protekle godine iznosi 37,6 milijuna eura. Od toga razlikujemo završene projekte, projekte u provedbi, projekte u evaluaciji te projekte koji na određenim natječajima nisu bili odobreni za financiranje. Pa tako ukupna vrijednost projekata koji su bili završeni 2013. godine iznosi 1,5 milijuna eura (dva projekta), dok je u provedbi 13 projekata u vrijednosti od 3,6 milijuna eura, čija se implementacija odvija i tijekom ove godine.

Naša nacionalna tijela još uvijek uče, pa se nerijetko dogodi da su uvjeti natječaja međusobno oprečni

Teško možemo pričati o samo 24.000 eura koje su „stigle“ u Varaždinsku županiju, kad je primjerice AZRA-i samo krajem 2013. odobreno pet projekata iz Prekogranične suradnje Slovenija – Hrvatska 2007. – 2013. ukupne vrijednosti 1,2 milijuna eura u kojima sudjeluje AZRA kao nositelj ili partner s ukupnim proračunom od 270.000 eura. Nadalje, lanjske godine provodili smo i projekte Prekogranične suradnje Hrvatska – Mađarska, gdje su proračuni AZRA-e dosegnuli 50.000 eura.

Puno ograničenja

Vi tvrdite da je AZRA specifična među razvojnim agencijama?
Specifična je po načinu financiranja. Dok su druge razvojne agencije mahom na regionalnim proračunima, AZRA je 30 posto financirana iz proračuna, a financijsku konstrukciju zatvaramo radom na otvorenom tržištu. Naš rad s godišnjim iznosom od 1,7 milijuna kuna financira Varaždinska županija na temelju Zakona o regionalnom razvoju i pripadajućih pravilnika.
Znači, dobili ste 1,7 milijuna kuna iz županijskog proračuna.
Točno, pri čemu je posebno važno naglasiti da se kroz provedbu projekata vrijednih 36,1 milijun kuna, s čijom provedbom smo započeli ili završili 2013., pokazuje da svaka kuna koju je Županija uložila stvara 21,28 kuna nove vrijednosti.

Ima rutinera u povlačenju EU novca, ali prevladavaju oni bez iskustva

Nadalje, ako se ukupna vrijednost završenih i započetih projekata svede na razinu broja zaposlenih u AZRA-i, proizlazi da je po jednom zaposlenom u 2013. godini realizirano 190 tisuća eura. Također, ako se broj projekata koje smo pripremili, proveli i završili prošle godine svede na tjednu razinu, ispada 1,5 projekata na tjedan što dovoljno govori o angažiranosti djelatnika AZRA-e na području pripreme i provedbe EU projekata.
Jeste li osobno zadovoljni realizacijom projekata?
S obzirom na trenutnu situaciju, kada se nacionalni sustav funkcioniranja EU fondova još definira, na sva ograničenja i mogućnosti, možemo reći da je stanje u Varaždinskoj županiji vrlo dobro. Varaždinska županija je svakako među najangažiranijim županijama u Hrvatskoj u području povlačenja EU sredstava u financijskoj perspektivi 2007. – 2013. Treba istaknuti i činjenicu da Varaždinska županija na nacionalnoj razini nije klasificirana kao slabije razvijena, što je često bio uvjet za prijavu projekata, zbog čega su određeni natječaji bili uskraćeni. Dosadašnji trud i angažman osigurao nam je potrebno iskustvo i dobro nas pripremio za predstojeće financijsko razdoblje 2014. – 2020. Izuzetno je važno kontinuirano raditi na pripremi budućih projekata, bez obzira na to što nacionalni sustav aktualne financijske perspektive još uvijek ne omogućava prijavu projekata. Mi smo toga svjesni tako da također kontinuirano radimo i na osposobljavanju ljudi u pripremi i provedbi EU projekata.

Punom snagom

Je li Vlada pomogla da se projekti brže realiziraju? Primjerice, često se spominjalo da za projekte na indikativnoj listi Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Vlada još nije dogovorila kriterije.
Ministarstva mahom rade indikativne liste za razdoblje od 2014. do 2020., odnosno za financijsku perspektivu za koju Hrvatska tek dogovara uvjete pod kojima će se koristiti raspoloživa sredstva. Primjerice, tako dugo dok se ne finaliziraju svi operativni programi i dok ih Europska komisija ne odobri, ne možemo govoriti o uvjetima za korištenje tih sredstava, nego samo o pretpostavkama. Što se tiče konkretno Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta te financiranja projekata na indikativnoj listi, da, to je točno, ali opet iz prethodno spomenutih razloga. Zato se lista i zove indikativna. Ministarstvo radi uvid u stanje na terenu, a svaki pojedini natječaj imat će svoje specifične ciljeve i uvjete.
Što nas čeka kada uvjeti budu dogovoreni?
Morat ćemo mijenjati mentalitet prijavitelja – neće se financirati sve što njima treba jer im treba. Financirat će se ono što će Republika Hrvatska postaviti kao svoje prioritete, uz suglasnost Europske komisije.

Gotovo svaki dan nam se javljaju male općine i poduzetnici koji ne mogu osigurati novac za EU projekte

To nikako ne treba promatrati negativno, trebat će samo više kreativnosti u traženju adekvatnih natječaja i u “umatanju” projekata. Sada koristimo sredstva iz stare financijske perspektive, ona koja su nam dodijeljena za prvih 6 mjeseci članstva i ta moramo ugovoriti i potrošiti do kraja 2016. kako ih ne bismo morali vraćati u proračun EU. Ta činjenica tjera i naša nacionalna tijela da rade punom snagom na pripremi natječaja, ali i da budu brzi u procesima evaluacije projekata.
Je li se skratilo ili produžilo vrijeme tijekom kojih se projekti ocjenjuju?
Sam sistem ocjenjivanja trenutno jest nešto brži za projekte koji su prijavljeni na natječaje poslije 1. srpnja 2013. godine, no tu svakako treba uzeti u obzir i činjenicu da se sredstva iz tih natječaja moraju ugovoriti što prije kako bi se potrošila do kraja 2016. O pravim efektima novog i poboljšanog sustava prijave projekata na strukturne fondove moći ćemo pričati kad u potpunosti profunkcionira. Nadamo se da će to biti uskoro.

Nezrelost

Koje su najveće prednosti u pripremi i provedbi EU projekata otkako je Hrvatska ušla u EU?
Najupadljivija razlika je u operativnom dijelu same prijave projektnih prijedloga na natječaje: u odnosu na razdoblje prije članstva RH u EU, obrasci su manjeg opsega, popunjavaju se na hrvatskom jeziku, a uspostavljen je i elektronički sustav za popunjavanje jednog od prijavnih obrazaca. Govorimo, naravno, o prijavi projektnih prijedloga na natječaje koje raspisuju naša nacionalna akreditirana tijela. Projektni prijedlozi koji se prijavljuju izravno Europskoj komisiji i dalje su pretežito na engleskom jeziku.
A problemi?
Jedan od dva najčešća problema odnosi se na tijela koja raspisuju natječaje, a drugi na potencijalne prijavitelje. U novom sustavu i naša nacionalna tijela još uvijek uče na vlastitom iskustvu i vlastitim pogreškama, pa se nerijetko dogodi da su uvjeti natječaja međusobno oprečni ili pak nemaju referencu u našem zakonodavnom, poreznom ili nekom drugom sustavu. Posljedica toga su značajne izmjene uvjeta natječaja koje se dogode neposredno prije krajnjeg roka za prijavu projektnih prijedloga, što prijaviteljima i partnerima predstavlja veliki problem, jer u vrlo kratkom roku moraju mijenjati bitne odrednice projekta. Što se pak prijavitelja tiče, čitava je lepeza njihovih karakteristika u kontekstu EU projekata, od onih koji već rutinski odrađuju projektne prijedloge do onih koji ne znaju odakle početi. Naravno, prevladavaju oni bez iskustva i još se uvijek događa situacija: “Ja bih nešto, a vi mi recite što”. Najizraženiji je problem nezrelost ili nepostojanje tehničke dokumentacije potrebne za prijavu projektnog prijedloga na određeni natječaj.

Još se uvijek događa situacija: “Ja bih nešto, a vi mi recite što”

Javljaju li vam se manje općine, odnosno mali poduzetnici koji se susreću s problemom da ne mogu osigurati novac za provedbu projekta, iako bi im sredstva kasnije bila vraćena?
Nažalost, gotovo svakodnevno. I razumijemo svakoga od njih kad odustane od prijave projekta iako je on u visokoj fazi pripremljenosti ili pred samom prijavom. Naime, odgovorni ljudi u tim organizacijama sami najbolje znaju isplati li im se ulaziti u taj rizik ili ne, te postoji li alternativa odrađivanju projekta i očekivanju isplate odobrenih sredstava. Budući da se i sami susrećemo s tom problematikom, nastojimo sa svim potencijalnim korisnicima podijeliti svoja iskustva i dati im dozu optimizma, ali odluku na kraju moraju donijeti sami u skladu sa svojim mogućnostima i važnosti aktivnosti koje žele realizirati.

“Najteži” projekti – ulaganja u škole

Koji su trenutno AZRA-ini projekti najveće vrijednosti, kad je u pitanju područje Varaždinske županije?
Govoreći o projektima najveće vrijednosti na kojima trenutno radimo, moram spomenuti osam projekata koje je Varaždinska županija prijavila na Javni poziv Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za dostavu projektnih prijedloga kako bi se pripremila zaliha infrastrukturnih projekata čija bi se provedba mogla financirati iz Europskoga fonda za regionalni razvoj u programskom razdoblju 2014. – 2020. Konkretno, radi se o projektima izgradnje, obnove, dogradnje, opremanja školskih i/ili dvoranskih prostora OŠ Novi Marof (Područna škola Remetinec), OŠ Ivana Rangera Kamenica, OŠ Andrije Kačića Miošića Donja Voća, OŠ Tužno (Područna škola Črešnjevo), Glazbena škola Varaždin, Gospodarska škola Varaždin, Srednja strukovna škola Varaždin i Medicinska škola Varaždin. Ukupna vrijednost projekata iznosi 21,5 milijuna eura, a pojedinačne vrijednosti projekata kreću se od 900 tisuća do 5 milijuna eura. Svi projekti su zadovoljili propisane uvjete te su uvršteni na indikativnu listu projekata (Zalihu projekata) za novi Operativni program 2014. – 2020.

Što očekujete tijekom ove godine?
Očekujemo da Ministarstvo raspiše natječaj za njihovu prijavu za bespovratna sredstva, čije se odobrenje očekuje početkom 2015. godine. S obzirom na to da predložena ulaganja u spomenute obrazovne institucije traju u prosjeku dvije godine, planira se da škole budu u funkciji krajem 2016., odnosno početkom 2017. godine. Moram reći kako ovo nije finalna lista ulaganja u obrazovnu infrastrukturu na području naše županije, jer već ove godine pripremamo nove kandidate među kojima se, osim škola, nalaze i vrtići s područja naših jedinica lokalnih samouprava. Možemo reći da su pravi, financijski izdašniji infrastrukturni projekti u našoj županiji tek pred nama, a u tom kontekstu moram spomenuti i Mjere ruralnog razvoja, svojevrstan nastavak IPARD fonda, na koje će se projekte moći kandidirati već od ove jeseni.

PRITIŠĆU ROKOVI

Sada koristimo sredstva iz stare financijske perspektive, ona koja su nam dodijeljena za prvih šest mjeseci članstva i ta moramo ugovoriti i potrošiti do kraja 2016. kako ih ne bismo morali vraćati u proračun EU. Ta činjenica tjera i naša nacionalna tijela da rade punom snagom na pripremi natječaja, ali i da budu brzi u procesima evaluacije projekata.”

Izvor:
Foto: