– Drava je podnijela svoju žrtvu i smatramo da je više ne smijemo devastirati. Zajedno s Murom i Dunavom čini UNESCO-ov Prekogranični rezervat biosfere „Mura – Drava – Dunav“, što je jedinstveni primjer u svijetu jer se proteže kroz čak pet država. I zbog toga Dravu mora očuvati – poručuju brojni aktivisti i udruge koja se bave zaštitom prirode.

Njihove poruke posebno su bile glasne posljednjih godina kada se najavljivala mogućnost gradnje još dvije hidroelektrane na Dravi, Molve 1 i 2. Od projekta se, kako sada stvari stoje, ipak odustalo, ali očito ne i od daljnje eksploatacije prirodnih resursa iz dravskog korita.

Naime, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je još 26. ožujka 2020. godine izdalo rješenje Hrvatskim vodama za iskapanje oko 460.000 kubnih metara sedimenta iz Drave kod Općine Petrijevci u blizini Osijeka, s ciljem „smanjenja rizika od poplava“ bez obveze izrade studije utjecaja na okoliš i utjecaja na ekološku mrežu.

Foto: Goran Šafarek
Foto: Goran Šafarek

– Samo par dana kasnije, točnije 30. ožujka, Hrvatske vode već su podugovorile i izvođača radova te pribavile potrebne dozvole i suglasnosti za početak radova, a sve u jeku pandemije, kada su, zbog zaštite zdravlja ljudi, gospodarske aktivnosti ograničene samo na one najnužnije – poručuju iz organizacije WWF Adria.

Iako su organizacije civilnog društva, WWF Adria i Zeleni Osijek, poslale primjedbe i komentare na elaborat zaštite prirode koji Ministarstvo zaštite okoliša i energetike koristi kao glavni argument za izdavanje rješenja, oni su u potpunosti odbačeni.

Manjak sedimenta zbog uzvodnih hidroelektrana

– Naime, kao što je u komentarima navedeno, podaci i argumenti iz elaborata ni na koji način ne opravdavaju potrebu za uklanjanjem viška nanosa, niti se podaci o postojanju viška nanosa temelje na stručno i znanstveno utemeljenim činjenicama – dodaju iz WWF Adrije.

Činjenica je da zbog uzvodnih hidroelektrana u Austriji, Sloveniji i Hrvatskoj, koje zaustavljaju 80 posto vučenog nanosa, postoji manjak sedimenta zbog kojeg se Drava čitavom svojom dužinom ukopava u svoje korito. Kako se rijeka sve više ukapa u svoje korito dolazi do snižavanja razine podzemnih voda, što ima izravan utjecaj na lokalno stanovništvo koje živi uz i od rijeke. Posljedice su snižavanje razine vode i presušivanje bunara, sušenje šuma, dodatno isušivanje poljoprivrednih površina i smanjenje uroda.

Foto: Tibor Mikuška
Foto: Tibor Mikuška

– Podsjećamo kako je Drava višestruko zaštićeno područje – kao Regionalni park Mura-Drava, UNESCO-ov Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav i kao dio ekološke mreže NATURA 2000, zbog čega je iznimno važno procijeniti mogući utjecaj zahvata na sve ciljane vrste, staništa i ciljeve očuvanja. Ujedno se u blizini nalazi Park prirode Kopački rit na čiji ekosustav ovaj zahvat može imati negativni utjecaj. Unatoč tome, elaborat, a posljedično i rješenje Ministarstva zaštite okoliša i energetike, to ne uzimaju u obzir – rekla je Branka Španiček iz WWF Adrije.

Hrvatske vode su također i nositelj projekta „Drava Life“, vrijednog 4,5 milijuna eura, čija je glavna aktivnost obnova rijeke Drave i smanjenje posljedica regulacija, hidroelektrana i iskapanja sedimenta. A upravo se iskapanje sedimenta provodi na području provedbe projekt.

– Ponavljamo da je odobreni zahvat iskapanja pijeska iz Drave u suprotnosti s tri EU direktive: Direktivom o staništima, Direktivom o pticama i Direktivom o vodama, zbog čijih je neprovođenja Europska komisija već slala službene pritužbe. Stoga očekujemo hitno zaustavljanje aktivnosti iskapanja te poštivanje dogovora s Europskom komisijom da se u bliskoj budućnosti ne bi doveli do sličnih situacija – zaključila je Španiček.

Komentari

Komentara