Sjednica Županijske skupštine Varaždinske županije počela je danas, 9. srpnja, u jutarnjim satima, a iznimno se ovaj put umjesto u županijskoj dvorani na Franjevačkom trgu održala u Koncertnoj dvorani Glazbene škole u Varaždinu.

<<Župan Čačić o Janu Kerekešu: „Lokalni trećerazredni glumac. Ja mu ne bih dao ni kune!“<<

Aktualni sat sjednice Županijske skupštine i ovaj je put otvorio zanimljive teme.

Vijećnika Zlatka Koračevića (Reformisti) zanimalo je više o Fondu solidarnosti za varaždinske obrtnike, na što mu je župan Čačić rekao da je 576 obrtnika primilo 3500 kuna pomoći, a zahtjeva je bilo ukupno 180 za obrtna kreditna sredstva.

– Objaviti ćemo listu tko je i što dobio, listu ljudi koji su se odrekli svojih plaća. Spomenuo bih da mi je bilo zanimljivo čuti premijera koji je odgovarao na prozivke da Vlada nije reagirala primjereno na činjenicu da su se ljudi našli ugroženi u Zagrebu i okolici i da je sramotno da se išlo na raspuštanje, itd. Sretna je okolnost da to nije ispalo dramatično loše te je ovdje sretna okolnost da će Vlada biti odmah sastavljena. Ovo će biti puno brže. Premijer je uvijek spomenuo da je na osobnoj razini prikupljeno milijun i pol kuna. Nitko nije dao više od HDZ-a za obnovu. Nitko nije dao više od naših građana, iako je bilo primjedbi da je to bilo jako malo. Dali smo novac, trebamo biti ponosni na to. Građani su zahvalni – rekao je Čačić.

Osvrnuo se i na dvorac Šaulovec, ističući da je on sasvim sigurno predmet njihovog interesa.

– Vlasnički je to raščišćena priča. Sud je uspio nakon par godina i četiri pokušaja prodaje završiti i donijeti o tome odluke, što potvrđuje narodnu da: nikad nije kasno. Želimo da značaj Centra izvrsnosti, jednog od 28 u Europi, podcrtamo i lokacijom sjedišta tog centra. Dio će biti sjedište Centra, jedan dio će se usmjeriti na povijest, s naglaskom na nacionalnu povijest. Nigdje u HR nitko nije napravio centar izvrsnosti za proučavanje nacionalne povijesti. To imamo sad u županiji – objasnio je župan.

Vijećnika Krešimira Horvata (Reformisti) zanimalo je što sa sredstvima od turizma koja se ostvaruju u Varaždinskoj županiji.

– Znate da smo vrlo zadovoljni sa cijelim projektom i to nije ključno, ali ono što je, jest da su građani, turisti, gotovo preko 90 % korisnici izvan Hrvatske, vanjski. Iz udaljenih zemalja, Skandinavije, Amerike, prepoznali su tu ponudu i to je poticaj u koronakrizi. Nismo imali veliki pad, ljudi prepoznaju vrhunsku uslugu. Povećanje je za 140 novih kreveta. Dakle, jedan pristojan hotel. Mi smo sa tim poticajem, brendiranjem i slično, u suštini, učinili da za sljedeću godinu imamo u ponudi još jedan hotel. Broj kreveta se povećava za 9 % – rekao je varaždinski župan.

Osvrnuo se i na štete od mraza, koje će se sve isplatiti, a bilo je 450 prijavljenih OPG-ova.

– Oni će dobiti svoj novac. Ljudi, nemojte se igrati sa svojim radom jer vas osiguranje košta samo 4 % police. Jedini u Hrvatskoj si možete to priuštiti – poručio im je Čačić.

Vlasta Cindrić (Reformisti) upitala je župana koliko je osoba dobilo bespovratna sredstva za energetsku obnovu kuća, uz spomen fondova za pomoć obrtnicima, na što je Čačić rekao da će „priča biti jako dobra za 800 naših obitelji“.

Vijećnicu Miru Letić (Reformisti) zanimalo je po kojim je kriterijima Županija najbolja u realizaciju EU projekata i kakvi su to rezultati u odnosu na druge županije.

Župan je odgovorio sljedeće: – Po svim. Po kriteriju apsolutnih iznosa koji smo dobili za energetske projekte. Ne po glavi stanovnika, nego u sumi. Bolji smo i od Zagreba koji je pet puta veći od ove županije. Najbolji smo po povlačenju novca – otvoreni proračun! 2017. smo počeli raditi na tome, zatekli smo 4 milijuna kuna ukupno povučenih fondova. To je milijun kuna po godini. Okej, i to je nešto. Bilo je i gorih. No, od 1. 7. 2017. do 2020. realiziranih i odobrenih sredstava je 824 milijuna. To je po godini 273,33 milijuna. Kriv sam, ponekad pogriješim jer ako sam rekao da mi je trebalo 15 minuta dnevno za rad. Po tome, trebalo mi je je 1.8 minuta dnevno da postignem ono što je Štromar na razini godine. Nema u HR nikog boljeg. Deveti su Međimurci. Brojevi su brojevi – navodi Čačić.

Europska bolnica

Vijećnika Nenada Košćaka (Reformisti) zanimalo je, kao i vijećnicu Dubravku Biberdžić (SDP), kada kreće objedinjeni hitni prijem u Bolnici i dnevna bolnica te što će građani time dobiti.

– To su dva projekta. 50 plus 20 milijuna su vrijedni. Radovi su se popeli na 75, a 15 mjeseci je rok. Nakon 30 godina bit će to prvi potpuno novi objekt. Zašto tamo? Sigurno si ulazila u bolnicu, na što ćeš naići? Na novi, objedinjeni prijem. Nećeš ići na drugi kraj bolnice. Točno je da bi bilo jako dobro i da bih bio sretan da možemo napraviti Maksimir u okviru bolnice, ali smo limitirani. Znamo da moramo osigurati prostor za blok – centralni, operacijski. Ono što je važno jest da nam ova Vlada, a nije dala ni jednu lipu za to, a Pula je dobila 570 milijuna za takvu istu bolnicu, omogući da apliciramo za EU novac jer bez toga ne možemo to napraviti. Projekti su pri kraju, do kraja godine bit će spremni – otkrio je župan i dodao:

– Cijela priča se mora pretvoriti u park, asfaltirati, napraviti zelene površine i odmah garažu. To će biti europska bolnica – najavio je župan.

Iduće pitanje odnosilo se na radove na vodotornju, ali u unutrašnjosti. – Misli li se i po tom pitanju što poduzeti? – pitao je Košćak.

– Mi ćemo, nije to lako, ići u kompletnu obnovu interijera, na svih 14 katova. Nemamo snage da naručimo radove sve odjedanput, ali tijekom iduće godine ćemo ih završiti – otkriva župan.

Tomica Čukli (HSLS) postavio je pitanje vezano uz pomoć Županije vatrogascima.

– Tijekom prošle godine obilazili ste vatrogasne zajednice i predstavili način pomoći vatrogascima. Pomoć bi bila da bi sva društva nabavku opreme i slično obavljala na jednom mjestu, a županija bi to financirala. U kojoj je fazi taj projekt? – pita se vijećnik Čukli.

– To nije velik novac, ali je velik za vatrogastvo. Spremni smo se u to uključiti. Potpisuju se ugovori i za ambulantu, bit će realizirana. Isplatit ćemo i 200.000 kuna za pokrivanje troškova za vrijeme korone. Bili su u ophodnjama, iskazali su se i ovaj dio će biti realiziran u najkraćem roku, u sljedećih mjesec ili dva. Dat ćemo svoj dio sredstava – navodi Čačić.

Mladena Roginu (nezavisni) zanimalo je mogu li se učenicima financirati radni materijali novcem od JPP-a, na što je župan odgovorio da smo „uvijek bili prvi u obrazovanju, a tako će se i nastaviti“.

Marijan Dominko (nezavisni) ponovo je otvorio pitanje zaposlenja Marina Bosilja u Zavodu za javno zdravstvo.

– Župane, jednom ste u odgovoru kolege Zrinskog istaknuli da nećete dozvoliti zlostavljanje svojih zaposlenika. No, pravnica Zavoda za javno zdravstvo – dobila je opomenu pred otkaz za grešku u radu. Nju se tereti za to što je državno odvjetništvo odbacilo kao grešku. Nakon sjednice, dobila je drugu opomenu. Pitanje: Što tek rade zaposlenicima u Zavodu kad prijete meni kao vijećniku? Jeste li spremni zaštititi Sanju Kurečić jer bi mogla dobiti otkaz nakon ovog izlaganja? – pita se Dominko, na što je Čačić istaknuo:

– Ponavljam, ispitat ćemo Sanju Kurečić jesu li se davale opomene. Ali, ponavljam: ako na kraju dana, a još nije došao, se pokaže da postoje ozbiljni propusti, materijalne štete, bit će razriješen. Nije gotovo još. Dobit ćete procedure što smo dobili, zatražili i zasad nemamo završni pravorijek. Imamo iskustvo sa Smoljancem – pokazalo se da je čovjek u pravu. Polako, bumo vidli – poručuje Čačić Dominku.

Odjel za prostorno uređenje

Luka Zrinski (SDP) otvorio je pitanje u vezi poslova državne uprave koji su se prvim siječnja pripojili županijama.

– Imamo informaciju da u Odjelu za prostorno uređenje, u ispostavama, su zadnjih nekoliko mjeseci osobe premještene iz Ludbrega u Ivanec i slično. Ljudi moraju duže putovati na posao, postoje i dodatni troškovi. Iz kojeg razloga su se te promjene išle raditi? – zanimalo je Zrinskog.

– Prvi princip u administraciji – ne drži činovnike predugo na prvom mjestu, ako odlučuju o novcima. Jer je umreže. Jel primaju novac, jel pogoduju? Prilika čini lopova. Ne daj priliku, mijenjaj. Nikoga nismo otpustili, što znači da nećemo. Nitko nije dobio prijavu, što ne znači da neće. Revizija radi kontrolu, sve će ići državnom odvjetništvu. Imamo neobičnu situaciju da osoba koja živi u Varaždinu, radi u Ivancu, ona ne želi doći ovdje raditi. Na isto radno mjesto. Dakle, Luka, oprezno sa tim. Mislim da se kao stranka zalažete za antikorupciju – objašnjava Čačić.

Dodajmo da je vijećnika Hrvoja Kovača (SDP) zanimalo u kojoj je fazi uvođenje Građanskog odgoja u obrazovanje, na što je zamjenik župana Tomislav Paljak istaknuo da je dopis poslan ministarstvu i da se trenutno čeka njihov odgovor.

– Ako novi ministar bude Fuchs, mislim da ćemo dobro surađivati. Osobno ga znam godinama i konačno nam nitko neće podmetati nogu – ubacio se Čačić.

Biberdžić Dubravku (SDP) zanimala je budućnost Varteksa i najava prodaje zemljišta.

– Hoće li oko Varteksa ostati urbane vile ili samo dimnjak? Nekretnine se ne prodaju, nego rentaju dugoročno, a vlasnici firme trebaju brinuti u svoje kapitale, a ne miješati se u politiku. Tako je barem u Njemačkoj i SAD-u – objašnjava vijećnica.

– Naravno da je industrijska tradicija Varaždina, povijest, u tom smislu u velikoj mjeri vezana uz Varteks. Dio arhitekture je vezan uz objekte Varteksa i sigurno je važno o tome voditi računa. Mjere zaštite postoje, ali treba naći mjeru između opstanka tvrtke, profita i društvenog interesa, koji mora biti vidljivi u financijskom smislu. Što će vlasnik odlučiti, ne znam – rekao je župan.

Romana Streleca (Reformisti) zanimalo je što je s dugom prema Županiji po JPP-u.

– Opravdano je prisutan stav da smo taj novac dobili. Dobili smo ga tako da su prve presude donesene. Plaćanja pritom nisu gotova. Nemamo više tamo Divjak i Štromara. Reći ćemo Vladi: platite novce! Nama to nije loše, dobivamo više novaca, ali na štetu građana koji plaćaju kamate – objašnjava varaždinski župan.

Komentari

Komentara