OTKRIVAMO

Varaždinska županija će, po svemu sudeći, morati uvoziti radnu snagu. Iako je u prvih devet mjeseci ove godine zabilježen konstantan pad broja nezaposlenih, izuzev u srpnju, kad su se na burzu prijavili učenici koji su završili srednju školu, problem je što na burzi više nema dovoljno radnika za poslodavce

Samo dvije molbe

– Svaki put kad se neka firma otvara, mi se u Zavodu hvatamo za glavu: “Isuse, što ćemo napraviti, gdje ćemo mi tom poslodavcu pronaći radnu snagu?” U zadnje dvije godine mi poslodavcima ne možemo zadovoljiti njihove potrebe za radnicima – rekla je Jasenka Hutinski, voditeljica regionalnog Zavoda za zapošljavanje Varaždin na zadnjoj sjednici Županijske skupštine.

– Tražili smo 10 građevinaraca, a dobili dvije molbe – očajan je direktor Brlek, čija tvrtka radi po cijeloj Europi

Moglo bi Vas zanimati:

Kajtazi zahvalio Habijanu – osigurano je 265 tisuća eura za elektrifikaciju romskih naselja

Varaždinski ministar gospodarstva Damir Habijan je u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja s direktorom HEP – Operator distribucijskog sustava d.o.o....

Navela je da su najtraženija zanimanja radnici u proizvodnji, šivači, kožari i elektroinstalateri, a kronično nedostaju i vozači, liječnici, a posebno radnici u građevini. Samo u listopadu poslodavci su iskazali potrebu za 142 radnika u građevinarstvu, a zaposlen je 41. Direktor varaždinske tvrtke Montažne kuće DLB za proizvodnju i montažu Dražen Brlek već nekoliko mjeseci bezuspješno traži građevinarce, a nedavno je objavio oglas za zidare i tesare.
– Tražili smo 10 radnika, a dobili dvije molbe! Više ne znam što da napravim, jer u Hrvatskoj kronično nedostaje kvalitetnih građevinaraca. Posla ima, a radnika nema – očajan je direktor tvrtke koja radi po cijeloj Europi.
Tvrdi da u toj tvrtki mjesečna primanja nisu ispod 5.500 kuna za 180 sati rada.
– Radnicima plaćamo i putne troškove i svaki odrađeni prekovremeni sat, a ako još idu na teren, primjerice, montirati kuće negdje izvan Hrvatske, mogu mjesečno zaraditi od 10.000 do 12.000 kuna. Nedostatak radnika trenutno pokušavam popuniti s kooperantima, što je skuplja varijanta, no sve više razmišljam o tome da radnu snagu potražim u susjednim zemljama, Mađarskoj ili BIH – rekao je Brlek.

Očito je da više nije pitanje trebamo li otvoriti granice i uvesti radnu snagu, već ćemo to morati učiniti čim prije. Toga su svjesni i u varaždinskom Zavodu za zapošljavanje, u kojem su već poduzeli prve korake.

PROSJEK – prvih devet mjeseci ove godine prosječno je u evidenciji varaždinskog Zavoda bilo 5.968 nezaposlenih osoba, što je 22 % manje u odnosu na isto razdoblje lani.

– Nedavno smo izradili prijedlog godišnje kvote uvoza radne snage. Naš Zavod je dao prijedlog za 180 radnika u građevini, prijevozu i za liječnike, no ništa nije prihvaćeno. Povećanje kvota traži i Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Gospodarska komore, no ti se zahtjevi svode na minimum. Ako Hrvatska ne  želi strane radnike, onda dajte riješite situaciju našim poslodavcima – poručila je Hutinski. 
Je li nedostatak radne snage posljedica toga što su dobri i kvalitetni radnici otišli raditi u druge zemlje za veće plaće? Prema podacima koje je iznijela Hutinski, u prvih devet mjeseci samo s evidencije Zavoda 280 nezaposlenih je otišlo raditi u inozemstvo, tako da je prava brojka osoba koje su otišle “trbuhom za kruhom” iz Varaždinske županije sigurno još i veća. 

U Hrvatskoj građevinari mogu zaraditi do 12.000 kuna mjesečno, a u Europi i do 3.000 eura mjesečno 

– Poslodavci bi imali radnike da ih bolje plaćaju. Onda bi oni koji u Münchenu rade za 8.000 ili 9.000 kuna došli tu raditi. Treba povećati plaće radnicima i to poslodavcima jasno reći – rekao je Štromar.
Zapravo, građevinarci u inozemstvu zarađuju i puno više od brojki koje je naveo župan. Kako doznajemo, kvalificirani zidar s iskustvom u inozemstvu po satu je plaćen između 14 do 16 eura, pa uz prekovremeni rad mjesečno može zaraditi i do 3.000 eura.  
Nezavisni vijećnik Siniša Miličić tvrdi da su radnici ti koji su potplaćeni.  – Posebno u prerađivačkoj industriji. No, zato njihova uprava i menadžment imaju jako dobre plaće. Nije mi ovo lako reći, ali ako se mladima pruži prilika da napuste Hrvatsku ili imaju mogućnost raditi za 2.500 kuna, nemaju što birati: neka bježe glavom bez obzira – zaključio je Miličić.

U prvih devet mjeseci u inozemstvo je, prema službenim podacima Zavoda za zapošljavanje, otišlo 280 nezaposlenih iz njihove evidencije, no stvarni broj sigurno je daleko veći. 

Izvor:
Foto: