Povežite se s nama

U fokusu

“Alen Kišić privremeno treba prestati obavljati dužnost dožupana za školstvo”

Objavljeno:

- dana

REAGIRANJE AVARA I BUNIĆA

– Iako podržavamo odluku dožupana Kišića da o svemu pokrene postupak, pa čak i da prijavi policiji, predlažemo mu da se, slijedeći praksu razvijenih demokracija, privremeno sam odmakne od obavljanja dužnosti u resoru školstva dok se ne utvrdi što se zaista događalo na Srednjoj školi u Ludbregu – istaknuli su u priopćenju varaždinski gradski vijećnici Zlatan Avar i Željko Bunić reagirajući time na slučaj Bajsić – Kišić.

 Njihovo priopćenje donosimo u cjelosti.

“Kao gradski vijećnici koji su se oštro suprotstavili svakom obliku nasilja u školama, iz dana u dan pratimo medijsku sagu optužbi, prikrivanja, otkrivanja, prijetnji, demantiranja i konačno „rehabilitiranja“ dožupana Varaždinske županije. I sve to, isključivo i jedino od aktera koji su bili i/ili još uvijek jesu članovi SDP-a; maloljetni F.M.; vijećnica u u županijskoj skupštini I.P. i dožupan A.K. Sve dosada napisano, izjavljeno, objavljeno u medijima implicira da se SDP duboko petlja u školstvo, kao uostalom i u zdravstvo što se vidi po smjeni ravnateljice dr. Zember. Želimo odmah reći: politici nema mjesta u školi ni u bolnicama!

Od te trakavice, zaboravili smo na temeljno pitanje: kako je uopće moguće da 16-godišnje dijete s lošim ocjenama i velikim izostancima odlazi na stranačke skupove i da kontaktira sa SDP-ovim čelnicima? Nisu li mu svi trebali reći da je prvo dužan učiti i dolaziti na nastavu? O tome je li F.B. pisao po nagovoru ili bio manipuliran od trećih osoba u ovom trenutku manje je bitno premda nije jasno jesu li dijete i otac forenzičari da u 24 sata mogu utvrditi kako to jest Kišićev broj ali lažni. Od toga je važnije da (sudeći po izjavama ravnatelja srednje škole u Ludbregu i samoga F.B.) postoji „Zapisnik o razgovoru s djetetom“ (jedan koji je dostavljen medijima i gradskim vijećnicima ili više njih) u kojem maloljetni F.B. navodno govori o svojim problemima u školi, u što je uključena njegova razrednica – županijska vijećnica, dok se u kontektstu problema spominje i dožupan kao i sukob županijske vijećnice i dožupana.

Iz onoga što piše u zapisniku sasvim je sigurno da ga je pisao netko tko ima točne osobne podatke o djetetu u školi i da su razrednica, pedagogica i ravnatelj bili upoznati s poteškoćama koje dijete ima u školi zbog političkoga djelovanja. Ako je Zapisnik i djelomično točan, on otvara sumnju čak i u počinjenje kaznenih djela uz sudjelovanje maloljetnika jer je maloljetni F.B. upravo gledajući svoje idole, kako sam otac G.B. priznaje, postao žrtvom svoje, ali vjerojatno i tuđih ambicija.

Ključ ove afere, nije je li dožupan osobno slao poruke, nego kako je jedno dijete duže vrijeme bilo instrument za najjeftinije i najbesramnije obračune u politici. Na temelju svega prije navedenog smatramo svojom dužnošću da, ako to već nije napravio Kišić, Štromar ili njihov podređeni – pročelnik upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Varaždinske županije dr.sc. Miroslav Huđek, pozovemo nadležne institucije, prije svega, prosvjetnu inspekciju, dječjeg pravobranitelja, socijalnu skrb, DORH i druge, da neodložno ispitaju što se zaista događalo u školi i izvan škole s maloljetnikom te da o nalazima izvijeste javnost.

Iako podržavamo odluku dožupana Kišića da o svemu pokrene postupak, pa čak i da prijavi isto policiji, predlažemo mu da se, slijedeći praksu razvijenih demokracija, privremeno sam odmakne od obavljanja dužnosti u resoru školstva dok se ne utvrdi što se zaista događalo na Srednjoj školi u Ludbregu. Na taj način će najbolje uvjeriti javnosti da su njegove namjere ozbiljne, te će tako pokazati da mu je najvažnija istina. U suprotnom, ostati će sumnja da bi kao dožupan Varaždinske županije zadužen za resor obrazovanja mogao svojim položajem i funkcijom utjecati na nalaze prosvjetne inspekcije te drugih tijela na kojima je zadatak da objektivno i bez pritiska pokažu jesu li navodi iz „Zapisnika o razgovoru s djetetom“, istiniti ili se radi o neistinama.”

Gradski vijećnici

Zlatan Avar, dipl. inf.

Dr.sc.Željko Bunić

Izvor:
Foto: Arhiva RT

U fokusu

Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast, “u plusu” tri općine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

U 2020. u Hrvatskoj u padu je broj živorođene djece u odnosu na prethodnu godinu za 0,8 %, tj. rođeno je 290 djece manje nego u 2019., objavio je Državni zavod za statistiku.

Ukupan broj rođenih u 2020. bio je 35.987 djece, od toga 35.845 živorođene djece i 142 mrtvorođena djeteta. Od 35.845 živorođene djece 51,3 % rođeno je muške djece i 48,7 % ženske djece. Stopa nataliteta (živorođeni na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 8,9.

U 2020. broj umrlih osoba porastao je u odnosu na prethodnu godinu, tj. umrlo je 5229 osoba ili 10,1 % više nego u prethodnoj godini.

Stopa prirodnog prirasta u 2020. u Republici Hrvatskoj bila je negativna i iznosila je -5,2 (-21.178 osoba). U svim županijama bio je negativan prirodni prirast, a najveći negativan prirodni prirast bio je u Osječko-baranjskoj županiji, i to -2108 uz vitalni indeks od 52,4.
Pozitivan prirodni prirast bio je u 34 grada/općine, a negativan je bio u 512 gradova/općina i Gradu Zagrebu, dok je devet gradova/općina imalo nulti prirodni prirast.

U 2020. sklopljeno je 15 196 brakova. Stopa sklopljenih brakova (sklopljeni brakovi na 1000 stanovnika) u 2020. iznosila je 3,8. U 2020. bila su 5153 pravomoćno razvedena braka.

Varaždinska županija

I Varaždinska županija lani je imala negativni prirodni prirast od -1115. Naime rođeno je 1347 djece, a umrlo je 2454 ljudi.

Od šest naših gradova niti jedan nema pozitivan prirodni prirast. Ali neke imaju minimalan pozitivi prirast; Breznički HUm (1), Jalžabet (1) i Petrijanec (4). Najgori po prirodnom prirastu među gradovima je Varaždin (-338) i a među općinama Gornji KNeginec (-49).

U našoj je županiji u 2020. bilo više umrlih nego godinu ranije. Lanije je umrlo 2454 ljudi, 2019. godine njih 2230, a 2018. godine 2179.

Nastavite čitati

U fokusu

Varaždinci prošle godine na bolničkom liječenju proveli ukupno 266.571 dan

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Prema Godišnjem izvješću o radu stacionarnih zdravstvenih ustanova, na stacionarnim odjelima hrvatskih bolnica u prošloj je godini bilo 581.093 otpusta osoba liječenih po pojedinim bolničkim djelatnostima (u 2019. godini je bilo 715.639), uključujući boravke u bolnici zbog poroda, pobačaja i bolničke rehabilitacije.

Od toga, 530.117 otpusta za osobe koje su liječene u akutnim bolničkim djelatnostima, a 50.976 u kroničnim bolničkim djelatnostima, piše na stranicama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

U hrvatskim je bolnicama u 2020. godini ukupno ostvareno 4.676.614 dana bolničkog liječenja, prosječna dužina liječenja se smanjuje i iznosila je 8,05 dana po jednom boravku (u   2012. godini prosječna dužina liječenja je bila je 9,07 dana po jednom boravku).

Od toga je na akutnim bolničkim djelatnostima ostvareno 3.171.456 bolničkih dana, prosječna dužina liječenja u tim bolnicama iznosila je 5,98 dana (u 2019. bila je 6,13 dan).

U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2020. godine zabilježena 532.796 boravka. Najviše boravka u dnevnim bolnicama zabilježeno je u internoj medicini (235.574),  pedijatriji (42.699), oftalmologiji i optometriji (41.584), općoj kirurgiji (35.258) i onkologiji i radioterapiji (33.065).

Stanje u Varaždinskoj županiji

U Varaždinskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 1611, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 9,7.

Broj doktora je 287, a broj postelja po jednome doktoru 5,61. Broj ispisanih bolesnika iznosi 25.955, a velik je i broj dana bolničkog liječenja – 266.571.

Prosječna dužina liječenja je 10.27, a broj pacijenta po krevetu 16,11.

Stanje u Međimurskoj županiji

U Međimurskoj županiji broj postelja iznosio je ukupno 294, a broj postelja na 1000 stanovnika iznosi 2,69.

Broj doktora je 136, a broj postelja po jednome doktoru 2,16. Broj ispisanih bolesnika iznosi 14.465, a broj dana bolničkog liječenja – 83.811.

Prosječna dužina liječenja je 5,79, a broj pacijenta po krevetu 49,20.

Dodajmo da je pri usporedbi sa zemljama članicama EU iz okruženja, Hrvatska je među zemljama s manjim ukupnim brojem hospitalizacija/100  stanovnika.

Nastavite čitati

Promo

Varaždinsko online izdanje

Međimursko online izdanje