Međimurska energetska agencija (MENEA) osnovana je 2008. godine. Ideja se rodila iz potrebe za takvom agencijom, ali i činjenice da se pojavila mogućnost financiranja njezina osnivanja putem europskih fondova. Naime, Europska unija u to je vrijeme putem programa Intelligent Energy – Europe (IEE) poticala lokalne i regionalne zajednice na osnivanje energetskih agencija, a sve s ciljem promicanja zamisli održivog razvoja u skladu sa stvarnim potrebama. Vođena upravo tom idejom i MENEA je započela s promicanjem primjene obnovljivih izvora energije i energetske učinkovitosti u Međimurju, što je u konačnici bilo i u skladu sa strateškim ciljevima Međimurske županije.

– Činjenica da smo prve godine rada Agencije mogli financirati putem EU fondova bio je lijepi vjetar u leđa. Imali smo osigurani proračun za plaće zaposlenika, najam prostora i ostale popratne troškove. Zahvaljujući tome mogli smo se u potpunosti koncentrirati na provedbu projekata i programa, pronalaženje partnerstava, i otvorenih javnih poziva putem kojih smo u godinama koje su dolazile pokrivali trošak financiranja same Agencije – govori nam na početku našeg razgovora Alen Višnjić, direktor Međimurske energetske agencije.

A koliko je MENEA u tome uspješna najbolje pokazuju brojke. Agencija je kao partner ili vodeći partner uspješno provela 17 projekata ukupne vrijednosti 16 milijuna eura. U njima je MENEA-in budžet iznosio oko dva milijuna eura. Riječ je u pravilu o projektima prekogranične i transnacionalne suradnje. Upravo zahvaljujući uspješnosti i iskustvu u provedbi projekata, Međimurska energetska agencija je vrlo tražen partner.

– Trenutno su tri takva projekta u provedbi, a za koji mjesec počinjemo s realizacijom još dva nova. S pet aktivnih EU projekata suradnje s našim inozemnim partnerima osigurali smo  financiranje za sljedeće najmanje tri godine, koliko u pravilu traju projekti. S partnerima iz  Slovenije dogovaramo još šest projekata suradnje. A tu su i sve ostale naše aktivnosti. U Agenciji je zaposleno sedam djelatnika, a zbog povećanja obima posla vjerujem da ćemo tu brojku morati i povećavati. Mi smo trgovačko društvo u vlasništvu Međimurske županije, a upravo zahvaljujući projektima samostalno osiguravamo i do 85 posto svih naših potreba za financiranjem – dodaje direktor Višnjić.

Drugi dio projekata na kojima rade su oni u kojima MENEA-ini stručnjaci sudjeluju kao voditelji, prijavitelji ili savjetnici drugim institucijama u provedbi. Takvih projekata koji se tiču samo energetske obnove do sada je provedeno 16, koji između ostaloga uključuju radove na 22 objekata, za što smo osigurali velikih 15 milijuna eura. U planu je još 10 novih projekata energetske obnove zgrada javnog sektora procijenjene vrijednosti oko 5 milijuna eura. Ovlaštena smo pravna osoba za sustavno gospodarenje energijom u javnim zgradama u vlasništvu Međimurske županije za 135 javnih objekata. Svi računi koji dolaze za te zgrade na mjesečnoj se bazi unose u Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) zahvaljujući kojemu dobivamo jasan uvid u energetsku potrošnju za svaku od njih. Na temelju tih podataka i u dogovoru s Međimurskom županijom odlučujemo koje zgrade, odnosno koje projekte ćemo prijaviti na relevantne javne pozive i natječaje za energetsku obnovu.

Vlasnici kuća i stanova dobro znaju da samo zamjena stolarije i obnova fasade donosi priličnu uštedu kućnom budžetu. Kod obnova javnih zgrada te su uštede daleko izraženije.

– U Međimurju se uštede nakon provedbe projekata kreću između 35 i 40 posto, no jasniju sliku dobit ćemo krajem ove godine. Naime, prve projekte energetske obnove završili smo 2019. godine, a većina njih bila je vezana za obnovu osnovnih i srednjih škola. Upravo po završetku radova prvo se dogodio štrajk, a nakon toga i pandemija koronavirusa koja je na neko vrijeme ispraznila škole. Kako se školski prostori nisu koristili, tako je i upotreba energenata bila manja pa je ovog trenutka nemoguće dobiti stvaran izračun ušteda. Na ostalim zgradama gdje uštede dosežu i do 40 posto, dokazali smo da smo bolji od nacionalnog prosjeka koji je na razini do 30 posto – govori direktor MENEA-e.

Razine uštede ovise i o kvaliteti gradnje, stanju građevine, njezinoj namjeni…

– Naša je sreća da na području Međimurja i nemamo više puno energetski loših zgrada. Tek manji broj je bio u prilično lošem stanju i na njima se vide najveće uštede. Također, ne mogu se sve zgrade promatrati na jednaki način. Škola s jednosmjenskom nastavom se koristi samo u jutarnjim terminima, dok je, primjerice bolnica 24 sata u pogonu i tako cijelu godinu. Logično je da u tom slučaju bolnica pokazuje veću uštedu – pojašnjava Višnjić.

Na inicijativu MENEA-e od 1. svibnja započinje i projekt analize bušotina u Međimurju, po završetku njihove eksploatacije, s namjerom prenamjene u izvore geotermalne toplinske energije.

– Uz Hrvatsku projekt istovremeno počinje u Njemačkoj, Austriji, Sloveniji i Mađarskoj. Međimurske bušotine koje su završile svoju eksploataciju u fazi ugljikovodika želimo analizirati i vidjeti koja od četiri dostupne tehnologije je primjenjiva na koju bušotinu. Naime, iako bušotine više nemaju ugljikovodika, zemnog plina ili nafte, mogu se koristiti za stvaranje geotermalne energije, odnosno za dobivanje topline. Projekt ne uključuje pilot aktivnost, odnosno, projektom nije predviđeno da se na jednoj od bušotina napravi sama energana jer je to ovog trenutka preskupo. No, u projektu vrijednom 3 milijuna eura osigurali smo 229.000 eura što je dovoljno za sve istražne i pripremne radnje. Zahvaljujući dobivenim podacima moći ćemo odrediti koja je optimalna tehnologija za koju bušotinu, koje su dozvole potrebne, kolika je procijenjena visina investicije ukoliko se priča nastavi prema komercijalizaciji geotermalnog potencijala. Zapravo ćemo odradit sve ono što je potrebno da na temelju stvarnih informacija, privatni ili javni koncesionar može donijeti odluku da li mu se isplati ući u projekt geotermalne eksploatacije – zaključuje direktor Alen Višnjić.

Objedinjena nabava plina

U suradnji s kolegama iz Regionalne energetske agencije Sjever, sa sjedištem u Koprivnici, MENEA je pokrenula postupak objedinjene javne nabave energenata. Započeli smo sa nabavom električne energije, a kasnije smo se usredotočili i na plin. Okupljanjem većeg broja prijavitelja, odnosno potrošača, na tržištu smo nastupili s potražnjom za većim količinama što nam je donijelo nižu nabavnu cijenu. S objedinjenom nabavom plina krenulo se 2020. godine. Danas u svijetlu nevjerojatnih poskupljenja zbog kojih pojedinci plin plaćaju i 20 puta skuplje nego prije godinu dana, odluka MENEA-e i njezinih partnera ispala  je itekako mudra.

– Pratili smo cijenu plina na međunarodnim burzama i započeli s procesom objedinjene nabave po fiksnoj cijeni za trogodišnji period do kraja 2023. godine. Okupili smo gotove sve županijske institucije i trgovačka društva te smo u listopadu 2020. godine ugovorili cijenu od 14 lipa po kilovatsatu. Izbijanjem rata u Ukrajini cijene na burzama su skočile na nevjerojatne 2,5 kune po kilovatsatu. I nakon intervencije Vlade RH koja je ograničila cijenu plina za većinu potrošača, mi i dalje plaćamo jeftiniji iznos. I dok nam je te 2020. godine plan bio uštedjeti oko 500.000 eura godišnje, s obzirom na sva događanja u proteklih godinu i više dana, višestruko smo prekoračili taj plan. Naime, u tri godine uštedjeli smo više od 5 milijuna eura! – otkriva Alen Višnjić.