Trenutno se na području Grada Varaždina vodi 57 postupaka protiv vlasnika neodržavanih poljoprivrednih zemljišta, od čega je 26 započeto po prijavama građana

Zbog svoje iznimne prilagodljivosti, otpornosti i plodonosnosti, ambrozija je jedna od najinvazivnijih korova na našem području. Najčešće nastanjuje zapuštene i nedovoljno obrađene površine poput željezničkih pruga, cesta i putova, a gotovo se uvijek pojavljuje i na strništima nakon žetve ili na nedovoljno obrađenim zemljištima i poljima.

Vlasnicima poljoprivrednih zemljišta izrečena je mjera upozorenja s rokom za uređenje zemljišta od osam dana

Raste svugdje gdje ima dovoljno svjetla, može narasti i više od dva metra, snažne je stabljike te se čvrsto ukorjenjuje. Lako se i brzo širi zbog velike količine peludi koju proizvodi i koja je zbog svoga aerodinamičnog oblika jako pokretna u prirodi te je vjetrovi mogu odnijeti i više kilometara od matične biljke. Visoka koncentracija peludi u zraku izaziva vrlo neugodnu alergijsku reakciju kod ljudi i životinja. Godišnje prosječno proizvede oko 60.000 sjemenki, koje su izrazito otporne, pa mogu preživjeti i do 30 godina. Cvate početkom srpnja, a vrhunac doseže u periodu od sredine kolovoza do početka rujna te ju je potrebno suzbiti određenim mjerama kao što su košnja, čupanje, okopavanje, obrada tla ili primjena herbicida.

Obvezno uklanjanje

U Hrvatskoj je na snazi Naredba o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije, koje se moraju pridržavati svi vlasnici i korisnici poljoprivrednoga obrađenog i neobrađenog zemljišta. Suzbijanje ambrozije najučinkovitije je prije početka cvatnje.

Nadzorom je obuhvaćeno oko 90 hektara poljoprivrednog zemljišta

Iz Upravnog odjela za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša navode da je zakorovljenost ambrozijom na području Grada Varaždina i ove godine vrlo visoka zbog sve većeg broja zapuštenih poljoprivrednih površina i povoljnih vremenskih uvjeta za njezin razvoj i širenje. Jednako je prisutna na cijelom području Grada, odnosno svugdje gdje se ne suzbija.

Prekršajni postupci

Posebno nezadovoljstvo izrazio je čitatelj Regionalnog tjednika navodeći zapušteno područje oko varaždinskog aerodroma zakorovljeno ambrozijom.

– Na području oko varaždinskog aerodroma također postoje zemljišta koja su predmet prekršajnih postupaka u ovoj godini te se s prekršiteljima postupa, kao i na ostalim područjima Grada, sukladno zakonskim odredbama – rečeno je iz Upravnog odjela za komunalne poslove, urbanizam i zaštitu okoliša.

Dosad je u 2019. izrečeno 14 naloga s kaznama od 9000 kuna

Istaknuto je i da je poljoprivredni redar Grada Varaždina, sukladno ovlastima propisanima Zakonom i Odlukom o agrotehničkim mjerama, mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina i mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu („Službeni vjesnik Grada Varaždina“ 09/2015.), tijekom 2018. godine vodio 39 postupaka u nadzoru privatnih poljoprivrednih površina, od toga 18 po prijavama građana. Nadzorom je obuhvaćeno oko 77 hektara poljoprivrednog zemljišta.

Vlasnicima poljoprivrednih zemljišta protiv kojih su vođeni postupci izrečena je mjera upozorenja te im je dan rok za uređenje zemljišta od osam dana. Vlasnicima koji nisu postupili po izrečenoj mjeri upozorenja u 2018. godini izrečeno je 15 obveznih prekršajnih naloga s novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 15.500 kuna, navedeno je u očitovanju.

Prekršaji u 2019.

Ove se godine vodi 57 postupaka protiv vlasnika neodržavanih poljoprivrednih zemljišta, od čega je 26 započeto po prijavama građana. Nadzorom je obuhvaćeno oko 90 hektara poljoprivrednih zemljišta. U 2019. godini je dosad izrečeno 14 obveznih prekršajnih naloga s novčanim kaznama u ukupnom iznosu od 9000 kuna.

Prema odredbama Odluke o agrotehničkim mjerama i mjerama za uređenje i održavanje poljoprivrednih rudina i mjerama zaštite od požara na poljoprivrednom zemljištu predviđene su novčane kazne za prekršitelje: za površinu zemljišta do 2500 četvornih metara kazna za pravne osobe iznosi 1000 kuna, za fizičke osobe obrtnike i osobe koje obavljaju druge samostalne djelatnosti kazna je 800 kuna, dok za fizičke osobe kazna iznosi 500 kuna. Za površinu zemljišta od 2501 do 5000 četvornih metara kazna za pravnu osobu iznosi 2000 kuna, za obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost 1500 kuna, a za fizičku osobu 1000 kuna. Za površinu zemljišta od 5001 četvornog metra i više kazna za pravnu osobu je 5000 kuna, za obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost 3000, a za fizičku osobu 2000 kuna.