Izašao je novi broj godišnjaka Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, „Hrvatskoga kajkavskog kolendara“ za 2021. godinu, 29. broj nakon zadnje obnove izlaženja.

Promocija se održava u prostorijama Ogranka u Čakovcu uz provođenje svih epidemioloških mjera u srijedu, 25. studenoga, s ograničenim brojem sudionika.

Čuvanje od zaborava

– „Hrvatski kajkavski kolendar“ praktički je sinonim za Maticu, jer ocrtava njezinu tradiciju i nakladničku aktivnost. Pod različitim imenima izlazi od XIX. stoljeća, a kao „Hrvatski kajkavski kolendar“ od 1992. (za 1993. godinu). Radi se o zajedničkome mediju za sve ljude koji od zaborava čuvaju kajkavske običaje, kulturu, značajne ljude, kajkavski jezik… Uvijek su dobrodošli i njihovi će prilozi u „Kolendaru“ pronaći svoje mjesto. Ove smo godine strepili od potencijalno lošeg razvoja situacije, primjerice smanjenog odaziva, no moram istaknuti da nije bilo nikakvih razlika u odnosu na protekle godine što se toga tiče, zbog čega sam izrazito sretna – kaže glavna urednica izdanja, Anita Novak.

Dodaje da su se suradnici odazvali u doista velikom broju, puno pisali i popratili aktualne događaje.

– Tekstovi su podijeljeni po rubrikama. Na početku „Kolendara“ uvijek je glavna tema: ove godine imamo dvije. Okosnicu prve teme čine lik i djelo Petra Zrinskoga, s obzirom na činjenicu da se u 2021. obilježava 400. obljetnica njegova rođenja i 350. obljetnica smrti, pa ćete o tome naći tri odlična teksta; akademika Dragutina Feletara, Silvija Petriša te pokojnog profesora Vladimira Kapuna, koji je priredio Đuro Bel. Druga velika tema osvrt je na 85 godina Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu; o tome je prilično sveobuhvatno, uz opis kulturne, znanstvene i nakladničke djelatnosti, pisao tajnik našeg Ogranka Tomo Blažeka.

Slijede razne obljetnice, poput stotinu godina Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu, isto toliko od osnutka Čakovečkog sportskog kluba te dvadeset godina Zrinske garde. Dr. sc. Mihaela Mesarić osvrnula se na negativne ekološke trendove na području Globetke, a u istom poglavlju („Prirodoslovlje“) tradicionalno je pisao profesor Franjo Martinez, koji nas je, nažalost, napustio ove godine. U poglavlju „In memoriam“ dirljive mu je riječi uputio predsjednik Ogranka Ivan Pranjić, a u sklopu iste cjeline su o profesorici Davorki Majetić, akademskome kiparu Josipu Grgevčiću i fra Antunu Jesenoviću pisali Sandra Breka-Ovčar, Petar Stipišić i Đuro Bel – nabraja urednica Novak.

Za svakoga ponešto

U „Kolendaru“, koji smo imali prilike razgledati, potom slijede gospodarske teme te „Događaji, prikazi“. Potonje poglavlje započinje tekstom potpredsjednika Ogranka dr. sc. Krunoslava Mikulana o časopisu „Hrvatski sjever“, koji je 11 godina nakon smrti prijašnjeg urednika prof. Bartolića lani ponovo obnovljen pod novim uredničkim ravnanjem kao multidisciplinarni časopis.

U tom poglavlju čitajte i o knjizi „Priroda Međimurja“ (Davor Žerjav), Centru za posjetitelje „Med dvemi vodami“ (Roberta Radović) i Memorijalnoj zbirci „Vinko Žganec“ (Janja Kovač), a u ostatku „Kolendara“ pronađite zanimljivosti o Ljubi Kuntariću (Tajana Vidović, ujedno autorica izložbe koja se 27. studenoga u Muzeju Međimurja otvara povodom 95. obljetnice rođenja pokojnog umjetnika), pučkoj crkvenoj popijevki (vlč. Josip Drvoderić), Hrašćini u Krapinsko-zagorskoj županiji (Martin Lukavečki), beletristiku na standardu (Petrana Sabolek, Vera Zemunić, Erika Nađ-Jerković, Filip Horvat, Mila Željeznjak…) i na kajkavštini (Blaženka Križan, Magdalena Vlah-Hranjec, Zlatko Nedeljko-Pepsi…), nagrađene učeničke radove i promidžbene poruke.

– U zadnjem, 13. poglavlju, objavljeni su učenički radovi nagrađeni prvom, drugom i trećom nagradom na književnom natječaju koji čakovečki Ogranak svake godine raspisuje. Od lani nagrada nosi ime Zvonimira Bartolića. Iznimno smo zahvalni svim suradnicima koji su se javili. Većina njih je iz kajkavskih područja, no dobrodošli su i autori iz ostalih krajeva, kao i iz inozemstva! Nadamo se da će svi uživati u novom broju „Kolendara“ – za kraj poručuje glavna urednica.