Povežite se s nama

Kultura

Anita Novak: „Naš je godišnjak zajednički medij za sve promicatelje kajkavske kulture!“

Objavljeno:

- dana

Izašao je novi broj godišnjaka Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, „Hrvatskoga kajkavskog kolendara“ za 2021. godinu, 29. broj nakon zadnje obnove izlaženja.

Promocija se održava u prostorijama Ogranka u Čakovcu uz provođenje svih epidemioloških mjera u srijedu, 25. studenoga, s ograničenim brojem sudionika.

Čuvanje od zaborava

– „Hrvatski kajkavski kolendar“ praktički je sinonim za Maticu, jer ocrtava njezinu tradiciju i nakladničku aktivnost. Pod različitim imenima izlazi od XIX. stoljeća, a kao „Hrvatski kajkavski kolendar“ od 1992. (za 1993. godinu). Radi se o zajedničkome mediju za sve ljude koji od zaborava čuvaju kajkavske običaje, kulturu, značajne ljude, kajkavski jezik… Uvijek su dobrodošli i njihovi će prilozi u „Kolendaru“ pronaći svoje mjesto. Ove smo godine strepili od potencijalno lošeg razvoja situacije, primjerice smanjenog odaziva, no moram istaknuti da nije bilo nikakvih razlika u odnosu na protekle godine što se toga tiče, zbog čega sam izrazito sretna – kaže glavna urednica izdanja, Anita Novak.

Dodaje da su se suradnici odazvali u doista velikom broju, puno pisali i popratili aktualne događaje.

– Tekstovi su podijeljeni po rubrikama. Na početku „Kolendara“ uvijek je glavna tema: ove godine imamo dvije. Okosnicu prve teme čine lik i djelo Petra Zrinskoga, s obzirom na činjenicu da se u 2021. obilježava 400. obljetnica njegova rođenja i 350. obljetnica smrti, pa ćete o tome naći tri odlična teksta; akademika Dragutina Feletara, Silvija Petriša te pokojnog profesora Vladimira Kapuna, koji je priredio Đuro Bel. Druga velika tema osvrt je na 85 godina Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu; o tome je prilično sveobuhvatno, uz opis kulturne, znanstvene i nakladničke djelatnosti, pisao tajnik našeg Ogranka Tomo Blažeka.

Slijede razne obljetnice, poput stotinu godina Ekonomske i trgovačke škole u Čakovcu, isto toliko od osnutka Čakovečkog sportskog kluba te dvadeset godina Zrinske garde. Dr. sc. Mihaela Mesarić osvrnula se na negativne ekološke trendove na području Globetke, a u istom poglavlju („Prirodoslovlje“) tradicionalno je pisao profesor Franjo Martinez, koji nas je, nažalost, napustio ove godine. U poglavlju „In memoriam“ dirljive mu je riječi uputio predsjednik Ogranka Ivan Pranjić, a u sklopu iste cjeline su o profesorici Davorki Majetić, akademskome kiparu Josipu Grgevčiću i fra Antunu Jesenoviću pisali Sandra Breka-Ovčar, Petar Stipišić i Đuro Bel – nabraja urednica Novak.

Za svakoga ponešto

U „Kolendaru“, koji smo imali prilike razgledati, potom slijede gospodarske teme te „Događaji, prikazi“. Potonje poglavlje započinje tekstom potpredsjednika Ogranka dr. sc. Krunoslava Mikulana o časopisu „Hrvatski sjever“, koji je 11 godina nakon smrti prijašnjeg urednika prof. Bartolića lani ponovo obnovljen pod novim uredničkim ravnanjem kao multidisciplinarni časopis.

U tom poglavlju čitajte i o knjizi „Priroda Međimurja“ (Davor Žerjav), Centru za posjetitelje „Med dvemi vodami“ (Roberta Radović) i Memorijalnoj zbirci „Vinko Žganec“ (Janja Kovač), a u ostatku „Kolendara“ pronađite zanimljivosti o Ljubi Kuntariću (Tajana Vidović, ujedno autorica izložbe koja se 27. studenoga u Muzeju Međimurja otvara povodom 95. obljetnice rođenja pokojnog umjetnika), pučkoj crkvenoj popijevki (vlč. Josip Drvoderić), Hrašćini u Krapinsko-zagorskoj županiji (Martin Lukavečki), beletristiku na standardu (Petrana Sabolek, Vera Zemunić, Erika Nađ-Jerković, Filip Horvat, Mila Željeznjak…) i na kajkavštini (Blaženka Križan, Magdalena Vlah-Hranjec, Zlatko Nedeljko-Pepsi…), nagrađene učeničke radove i promidžbene poruke.

– U zadnjem, 13. poglavlju, objavljeni su učenički radovi nagrađeni prvom, drugom i trećom nagradom na književnom natječaju koji čakovečki Ogranak svake godine raspisuje. Od lani nagrada nosi ime Zvonimira Bartolića. Iznimno smo zahvalni svim suradnicima koji su se javili. Većina njih je iz kajkavskih područja, no dobrodošli su i autori iz ostalih krajeva, kao i iz inozemstva! Nadamo se da će svi uživati u novom broju „Kolendara“ – za kraj poručuje glavna urednica.

Prošlogodišnji suradnici: svatko je dao svoj obol godišnjaku čakovečkog Ogranka Matice hrvatske

Kultura

FOTO U ponedjeljak počinje preseljenje Gradske knjižnice u novi prostor

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Ivan Agnezović

Varaždinski gradonačelnik Ivan Čehok i Mario Šoštarić, ravnatelj Gradske knjižnice i čitaonice u petak su u prostorima novouređene Gradske knjižnice na Franjevačkom trgu potpisali ugovor o korištenju i upravljanju nekretninom.

Ugovor je potpisan na 183. obljetnicu kada je na poticaj Metela Ožegovića, osnovana Narodna, ilirska čitaonica u Varaždinu, kao prva takva u Hrvatskoj. Potpisivanjem ugovora tako je i službeno započelo preseljenje knjižnice u novouređene prostore.

Svečani čin obilježen je uz puno simbolike. Naime, gradonačelnik i ravnatelj potpisali su ugovor na radnom stolu Gustava Krkleca, na kojem je bila izložena razglednica koju je Krklecu poslao književnik svjetskog glasa Ernest Hemingway.

Štoviše,  prva službeno preseljena knjiga u novom prostoru ima naslov „Krenimo od ranog jutra“ , a riječ je o djelu varaždinskog pjesnika Zvonka Milkovića.

– Presretan sam i ponosan i smatram da svi Varaždinci mogu biti ponosni. Sama knjižnica, prva uopće u ovom dijelu Europe je osnovana 1838. godine, a nije do sada imala svoje prostore. Ta činjenica nije bila na ponos gradu Varaždinu. No, ovaj objekt koji je i kulturno – povijesni spomenik, predstavlja jednu od najljepših zgrada u Varaždinu, a i stilski najvažnijih, jer u sebi čuva sve stilove gradnje, svu arhitekturu i bogatu povijest grada, pretvoren je u suvremenu knjižnicu. Imat će i pravu multimedijsku dvoranu  ovakav kompleks može stvarno biti na ponos našim građanima – naglasio je gradonačelnik.

Dodao je da je uvjeren kako će knjiga uvijek ostati sredstvo zapisivanja kulture i sredstvo stjecanja znanja, bez obzira na digitalno doba.

– Dobro je što smo knjižnicu smjestili u ovaj reprezentativni prostor – poručio je Čehok, zahvalivši pritom na podršci Ministarstvu kulture i medijima.

Ujedno je najavio kako će dosadašnji prostor knjižnice biti pretvoren u galeriju „Malogorski Rabuzin“, koju Grad pokušava smjestiti u prikladan prostor već par desetljeća. Sada će se i to konačno ostvariti.

Novouređeni prostor od dvije tisuće metara četvornih predstavlja prvu nekretninu u 183 godine tradicije kojom će raspolagati knjižnica. Uz suvremene sustave grijanja i hlađenja, knjižnica će biti opremljena i funkcionalnim regalima u skladišnom prostoru.

Korisnici će raspolagati studijskom čitaonicom, dvoranom za prezentacije, opremom za samoposudbu, opremom za slabovidne, te onom za osobe s poteškoćama u kretanju.U zgradu koju je Grad kupio za 11,4 milijuna kuna uloženo je 15 milijuna kuna u uređenje, adaptaciju i opremu od čega je 4,2 milijuna kuna od Ministarstva kulture i medija.

Službeno otvaranje knjižnice očekuje se nakon završetka preseljenja, tijekom ožujka.

Nastavite čitati

Kultura

Varaždinski Stari Grad prijavljen za Oznaku europske baštine

Objavljeno:

- dana

Objavio/la:

Grad Varaždin prijavio je lokalitet Stari grad za Oznaku europske baštine (European Heritage Label), odazvavši se na Poziv za prijavu lokaliteta za Oznaku europske baštine 2021. godine koja se dodjeljuje na inicijativu Europske komisije.

– Oznaka je namijenjena isticanju lokaliteta kulturne baštine te upoznavanju građana s europskom povijesti i kulturom. Proces odabira lokaliteta odvija se u dva kruga, prvi na nacionalnoj, a drugi na europskoj razini. Ministarstvo kulture i medija objavilo je početkom prosinca 2020. godine Poziv na temelju kojeg će imenovati dva lokaliteta iz Hrvatske za drugi krug na kojem se zatim biraju budući nositelji Oznake, ali najviše jedan lokalitet po državi članici. Oznaku mogu dobiti isključivo lokaliteti na području Europske unije koji ističu zajedničku povijest Europe, izgradnju EU, europske vrijednosti i ljudska prava. Temeljni kriteriji za dodjelu Oznake su simbolična europska vrijednost lokaliteta, kvaliteta predloženog projekta za promicanje europske dimenzije te kvaliteta plana rada – ističu iz Grada.  

Oznaka europske baštine dodjeljuje se od 2013. godine u okviru programa Europske unije Kreativna Europa, a dosad je nosi 48 lokaliteta. Hrvatska se prvi put prijavila 2015. godine kada je Oznaka dodijeljena Muzeju krapinskih neandertalaca.

Ministarstvo kulture i medija će nakon provedenog procesa evaluacije do 1. ožujka ove godine Europskoj komisiji dostaviti dvije odabrane prijave.

Nastavite čitati